Kapital / BOSNA I HERCEGOVINA

Nakon katastrofalnih poplava: U RS snažan uzlet proizvodnje odjeće i obuće

23.08.2014. 08:24 / Izvor: Nezavisne novine

Katastrofalne poplave koje su u maju ove godine pogodile naša područja nisu uticale na to da oblasti proizvodnje odjeće, kože i obuće u RS u konačnici zabilježe veoma dobar polugodišnji rezultat.

Na ovakve indikatore je ukazala zvanična statistika, koja je ukazala na to da je oblast proizvodnje kože i proizvoda od nje zabilježila rast od 19,3 odsto, dok je istovremeno proizvodnja odjeće ostvarila skok od čak 44 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Privrednici iz ovih sektora ističu da su se u teškim uslovima rada uspijevali snalaziti i ističu da su jeftina radna snaga i tradicija u proizvodnji odjeće i obuće osnovne konkurentske prednosti domaćih firmi iz ovih oblasti i udica koja privlači strane partnere.

Tako proizvođači obuće već godinama uvećavaju obime takozvanih lon poslova, koje rade za kompanije koje proizvode globalne brendove Adidas, Nike, Richter, Paul Green i Crocs.

Radovan Pazurević, predsjednik Izvršnog odbora Udruženja koža, tekstil i obuća pri Privrednoj komori RS i direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente, ocijenio je kako pozitivni pomaci ukazuju na to da jedan dio evropskih proizvođača napušta azijsko tržište i svoje poslove u značajnijoj mjeri usmjerava ka ovdašnjim prostorima.

"Njima je jasno da imamo jeftinu radnu snagu, a interesantno je i to da naši partneri u sve većoj mjeri žele da i mi na sebe preuzmemo kompletnu razradu tehnološkog procesa. Ovo bi značilo da ne bismo samo prodavali svoj 'živi rad', već da bismo kroz viši stepen postupka obrade obuće realizovali i veću dobit. To je izazov, ali i mogućnost da u većoj mjeri razvijamo sopstvenu proizvodnju", kaže Pazurević.

On je rekao da iz "Adidasa", koji je jedan od najznačajnijih ino-partnera "Sanina", već neko vrijeme nagovještavaju mogućnost ustupanja dijela poslova koje oni rade, odnosno poslove nabavke.

"Nažalost, mi to nismo bili u mogućnosti uraditi. Stvar je u tome da bismo mi privrednici mogli da napravimo bolje reuzultate ukoliko bismo imali domaće kožare, fabrike koje bi proizvodile ljepilo, konac, đonove i slično. Takvi kapaciteti bi za nas bili značajan vjetar u leđa ka ostvarivanju veće vrijednosti. Ipak, na području cijele BiH, pa i Srbije veoma je teško naći domaće proizvođače kože", kaže on.

Pazurević je naglasio da bi stvaranje bazne industrije i izrada sopstvenih proizvoda mogli biti ogromna šansa za razvoj sektora obuće, koja bi nakon toga bila konkurentnija od proizvodnje iz Mađarske ili Ruminije.

On je na kraju podsjetio da je zbog sve većeg broja lon poslova s inostranstvom RS počela da oživljava proizvodnju obuće na koju je bilo zaboravljeno.

Bosa Dejanović, direktorica fabrike "Sana linea" iz Kostajnice, ocijenila je da u ovoj oblasti danas svako ko ima dobar tim ljudi može da nađe posao i da ga radi.

"Uspjeli smo očuvati svoju proizvodnju, a i dalje radimo dio sopstvenih proizvoda iz serije za modernu poslovnu ženu za cijeli region. Po tim svojim poslovima smo poznati", kaže ona. Dejanovićeva je dodala da ova fabrika radi i lon poslove za njemačke partnere.

"Smatram da će u budućnosti veliki problem za sektor tekstila predstavljati radna snaga koje više nema. Mi bismo sada mogli zaposliti 50 obučenih radnika, ali nemamo gdje da ih nađemo", kaže ona i dodaje da će, nažalost, budućnost tekstilnog sektora biti takva da će posla biti, ali da neće biti radnika.

U Privrednoj komori RS su potvrdili da su prostori RS privlačni i konkurentni svojom tradicijom u poslovanju, relativno jeftinom i iskusnom radnom snagom, blizinom tržišta EU, te fleksibilnošću rada u malim serijama. Oni su uz ovo dodali da je u RS relativno jeftina energija, što je komparativna prednost, te da ne bi smjelo doći do poskupljenja energenata.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kapital