Nakon tri dokapitalizacije, strani vlasnici drže 52 posto Gorenja
I Gorenje, posljednji slovenski socijalistički div iz okvira realnog gospodarstva koji je na tamošnjoj poslovnoj sceni uspješno preživio tranziciju i opstao iskoračivši čak i u širu regiju, zapravo više nije - slovenski.
I Gorenje, posljednji slovenski socijalistički div iz okvira realnog gospodarstva koji je na tamošnjoj poslovnoj sceni uspješno preživio tranziciju i opstao iskoračivši čak i u širu regiju, zapravo više nije - slovenski. Nakon tri dokapitalizacije, iskazane kroz ukupnu vrijednost od 36,6 milijuna eura i realizirane u posljednjih godinu i pol, sada 51,9 posto vlasničkog udjela u Gorenju drže stranci.
U velenjskoj tvrtki koja dulje od pola stoljeća proizvodi kućanske aparate pojedinačno najveće udjele iza kojih stoji inozemni kapital imaju Međunarodna financijska korporacija (IFC) s 11,8 posto te japanska grupacija Panasonic s 9,5 posto, koja je u Gorenje potkraj 2012. godine investirala 10 milijuna eura. Premda su Uprava i Nadzorni odbor kompanije u kolovozu 2013. Skupštini dioničara iznijeli projekciju kako namjeravaju dokapitalizacijom u tri kruga temeljni kapital povećati sa 66 na 129 milijuna eura, to nije realizirano.
Naime, u izvješću o poslovanju za prvih šest mjeseci ove godine objavljen je podatak da temeljni kapital iznosi 101,9 milijuna eura. Gorenje je u pola godine ostvarilo prihod u visini 601 milijun eura, što je naspram učinka za isto razdoblje 2013. rast od 1,8 posto. EBITDA je skočila znatno više, čak 17,2 posto, na 43,1 milijun eura, dok je neto dobit iznosila 3,1 milijun eura. S obzirom na to da je lani na polugodištu Gorenje iskazalo gubitak od 7,8 milijuna eura, ova je godina zasad donijela pozitivnije trendove. Slovenci su godinama odolijevali izazovima privatizacije na internacionalnoj razini zadržavajući pod državnim skrbništvom najveće kompanije ili u portfeljima lokalnih tajkuna unatoč njihovu posrnulom poslovanju.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
