Kapital / IZVJEŠTAJI

Nameti godišnje progutaju 190 miliona KM

Privrednici mnoga opterećenja nastala na bazi podzakonskih propisa i pravilnika smatraju skupim i neopravdanim, navodeći da služe za finansiranje javnih preduzeća i ustanova koje nerijetko postaju same sebi svrha.

19.03.2013. 09:22 / Izvor: Nezavisne novine

Parafiskalni nameti privredi RS godišnje uzmu oko 190 miliona KM, što predstavlja značajan trošak u poslovanju preduzeća opterećenih dugotrajnom ekonomskom krizom i hroničnom nelikvidnošću, ističu predstavnici poslovne zajednice i ekonomisti. Privrednici mnoga opterećenja nastala na bazi podzakonskih propisa i pravilnika smatraju skupim i neopravdanim, navodeći da služe za finansiranje javnih preduzeća i ustanova koje nerijetko postaju same sebi svrha, pišu Nezavisne novine.

Prema Vladi RS upućene su brojne incijative za ukidanje ili izmjenu legislative. Privredna komora (PK) RS je, primjera radi, zatražila preispitivanje legislative o hemikalijama, gdje je Ministarstvo zdravlja uvelo obaveznu kontinuiranu edukaciju iz oblasti hemikalija sa provjerom znanja najmanje dva puta godišnje od strane tog ministarstva i Instituta zaštite, ekologije i informatike iz Banjaluke.

U preduzećima iz hemijske industrije ukazuju da im proizvodnju opasnih hemikalija najčešće vode diplomirani tehnolozi i diplomirani hemičari sa više od 20 godina radnog iskustva, dok ih, primjenom Pravilnika o hemikalijama, ocjenjuju osobe sa manje znanja i iskustva, među kojima su farmaceuti i ekolozi.

"Ovakva vrsta obavezne obuke zaposlenih prouzrokuje veliki trošak za preduzeća, odnosno 234 KM po radniku za obuku, te za provjeru znanja 50 i 100 KM, naročito za one koji u svom sastavu imaju službu zaštite na radu koja se profesionalno bavi primjenom propisa u oblasti zaštite na radu i zaštite životne sredine", ističe Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja PK RS.

Privrednici izdvajaju, takođe, naknadu za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma, propisanu Zakonom o šumama, koju dva puta godišnje uplaćuju sve firme i to 0,07 odsto od ukupnog prihoda, za šta kažu da je najveća stopa u okruženju. U Srbiji je ova naknada ukinuta, a prethodno je iznosila 0,025 odsto na ukupan godišnji prihod, u Hrvatskoj iznosi 0,0525 odsto, dok je u Sloveniji "čista" nula.

Ekonomista Predrag Duduković autor je analize opterećenja privrede u RS, koja je pokazala da prosječna mala proizvodna firma godišnje ima 35 plaćanja po raznim osnovama, od čega su većina na mjesečnom nivou.

Prema toj analizi, da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost, neophodno je da se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene zakonske kazne. Preduzeće je, takođe, dužno da u toku godine preda 150 raznih prijava i obrazaca.

Duduković kao troškovno iritirajuće navodi namete nastale iz procesa fiskalizacije, poput plaćanja operateru GPRS-a za fiskalnu kasu, obaveznog godišnjeg servisiranja, koje malu firmu uz potrebno redovno održavanje kasa, košta do 800 KM. Naglašava, takođe, da je Zakonom o zaštiti na radu propisano zapošljavanje osobe koja će se baviti tim poslovima ili sklapanje ugovora sa specijalizovanom firmom, koji godišnje košta 1.800 KM.

Pored navedenog, gradovi i opštine nezavisno određuju brojna druga opterećenja. Privrednici kažu da postoji potreba preispitivanja visine taksa i naknada koje propisuju i naplaćuju lokalni organi uprave, poput komunalne takse, naknade za prikupljanje otpada, cijena vode za pravna lica, uzimajući u obzir tešku privrednu situaciju i visok stepen nelikvidnosti.

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital