Kapital / BANKARSTVO

Nastavljeno smanjivanje kreditne aktivnosti banaka

12.08.2014. 13:02 / Izvor: Business.hr

Posljednji podaci HNB-a o kreditnoj aktivnosti banaka ukazuju na daljnji pad ukupnih kreditnih plasmana koji su na kraju lipnja iznosili 280,1 milijardi kuna, što je za 2,8 milijarde kuna manje u odnosu na mjesec dana ranije (-1%), dok je međugodišnji pad još značajniji (-2,3%). U odnosu na kraj 2013. ukupni krediti poslovnih banaka smanjeni su za gotovo 6,6 mlrd (2,3%). S obzirom da je gotovo dvije trećine kredita vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, slabljenje kune u odnosu na euro (na godišnjoj razini 1,6%, a u odnosu na kraj 2013. za 0,9%) statistički je ublažilo pad kredita izraženih u kunama, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u današnjem osvrtu na podatke HNB-a.

Analiza podataka od kraja prošle godine ukazuje na kontinuitet ukupne kreditne kontrakcije, s tek jednim izuzetkom u veljači, i pored toga što je na snazi ekspanzivna mjera monetarne politike prema kojoj HNB potiče rast plasmana poduzećima preko otkupa obveznih blagajničkih zapisa od banaka.

Udio kredita danih sektoru poduzeća ukupnog iznosa 106,5 mlrd kuna iznosio je 38% u ukupnim kreditnim plasmanima banaka. U odnosu na lipanj 2013. kunski iznos kredita poduzećima tako je niži za 3,9% (4,3 mlrd kuna), dok je u odnosu na kraj prosinca prošle godine smanjen za 2,3 mlrd kuna (-5,8%). Navedeno implicira da su pored monetarnih mjera potrebne i druge, daleko sveobuhvatnije mjere koje će probuditi aktivnost sektora poduzeća.

Razvidan je i nastavak procesa razduživanja sektora stanovništva koje ima najveći udio u ukupnim kreditima (45,2%), ističu iz RBA.

Ukupni krediti sektora stanovništva na kraju lipnja iznosili su 126,5 milijardi kuna, što je 790 mil kuna ili 0,6% plasmana manje u usporedbi s lipnjem prošle godine te 900 mil ili 0,7% manje u odnosu na kraj 2013. Gotovo polovica od ukupnih kredita danih sektoru stanovništva odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili značajan pad od 1,1 milijardu kuna u odnosu na kraj prošle godine.

"Ovakav pokazatelj je u skladu s nepovoljnim uvjetima na tržištu rada te uz visoku averziju prema riziku odražava bitno smanjenu kreditnu aktivnost banaka", navode iz RBA.

Iako su u lipnju nominalno smanjeni krediti dani državnom sektoru - središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država - i to za više od 1,5 milijardu kuna u odnosu na mjesec dana ranije, oni bilježe međugodišnji rast od 3,8%.

"Ipak, on je značajno usporen i smatramo ga posljedicom još uvijek relativno povoljnih uvjeta financiranja koje država može ostvariti na međunarodnom financijskom tržištu", zaključuju analitičari RBA.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital