Nepovoljno poslovno okruženje za mala i srednja preduzeća u BiH - Kako opstati na tržištu?

Osim političke nestabilnosti, strane investitore i dalje obeshrabruje neregulisan pravni sistem da ulažu u zemlje sa prostora bivše Jugoslavije koji, s jedne strane, ne pruža sigurnost, a, s druge, veoma je komplikovan i samim tim podložan arbitrarnom tumačenju državne administracije. Doduše, one u posljednje vreme nastoje da pojednostave procedure za registraciju firmi, piše Radio Slobodna Evropa.

Međutim, pravi problemi slijede tek nakon toga - previsoki porezi, otežani uslovi poslovanja, naročito sada u vrijeme ekonomske krize. Zbog toga je za mnoge preduzetnike ključno pitanje, ne kako registrovati, već kako opstati na tržištu.

Vrijeme za registraciju privatnih firmi u Bosni i Hercegovini je drastično skraćeno, uklonjene su brojne administrativne prepreke i smanjeni troškovi za dobijanje dozvole, ali je i dalje nepovoljno poslovno okruženje za mala i srednja preduzeća. Za pekarsku industriju, problem predstavlja PDV od 17 posto, što utiče na cijenu hljeba, ali i "usitnjavanje" ove grane privrede, što za pekare najčešće znači sastavljanje kraja sa krajem.

Vlasnici pekarskih radnji u Bosni i Hercegovini ne žale se na dugu proceduru za registraciju, odnosno pribavljanje potrebnih dozvola i drugih papira kako bi dobili dozvolu za rad. Njihovi problemi su drugačije prirode.

Vlasnik pekare EKMEK iz Zenice, Haris Poturović, kaže: "U Hrvatskoj nema PDV-a za prehrambenu industriju. Država bi trebala da se odrekne 17 posto PDV-a, pa bi i kruh mogao biti malo jeftiniji."

Druga vrsta problema muči porodicu Bedri, koja u Sarajevu ima tri pekare. To su radne dozvole za radnike koji nisu državljani Bosne i Hercegovine. "Dobro bi bilo kada bi bilo kao u vremenu od 1999. do 2003. godine. Tada se dozvola izdavala bez problema i brzo. Sada nema šanse za dobijanje radne dozvole, a cijenu za nju su podigli na 1.600 KM. Ko može to da plati? Nema veze što je neko sa Kosova, iz Crne Gore ili Srbije. Strašno je da radna dozvola košta 800 eura", dodaje on.

Pekari dijele bosansko-hercegovački ambijent privatnog poduzetništva, kaže Sead Đipa, predsjednik Udruženja pekarskih obrtnika Federacije:

"Ukupno gledano, bosanski ambijent je takav da je vrlo teško pokrenuti bilo kakav biznis. Prvenstveno mislim na administrativne probleme u smislu dozvola i ustavnih saglasnosti. Iza toga, sve čeka jedna tržišna utakmica."

Proteklih nekoliko godina, prije svega zahvaljujući međunarodnim inicijativama i novčanim sredstvima, unaprijeđen je sistem poslovanja privatnih preduzeća. Ministar poduzetništva, razvoja i obrta Federacije, Velimir Kunić, ističe da je cilj desetostruko skratiti proceduru za dobijanje dozvola:

"Prosječno, u Federaciji Bosne i Hercegovine je potrebno 50 dana za počinjanje biznisa i 12 koraka. Uz finansijsku pomoć Vlade Velike Britanije, u iznosu od 2,7 miliona KM, realizovan je projekt - Sistem za registraciju poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, koji je obuhvatio izradu softvera za ovaj projekt, donošenje Zakona o osnivanju registarskih sudova, kao i obuka za osposobljavanje kvalifikovanih izvršioca za korištenje softvera. Zbog dodatnih tehničkih problema, sistem još nije stavljen u punu funkciju. Realizacijom ovog projekta, procedure registracije bi se skratile na pet dana, što je naš cilj. Većina novoosnovanih pravnih subjekata ima problem kako obezbijediti kvalitetna obrtna sredstva, kako obezbijediti kolaterale. Na zvaničnim organima na nivou entiteta, neophodno je donijeti Zakon o garancijskom fondu i formirati garancijske fondove, da bi novo-osnovani pravni subjekti mogli lakše doći do povoljnih kreditnih linija."

Za sada zdrav kapital, odnosno garancije za kreditnu sposobnost, pružaju različite organizacije. Među njima se izdvaja Udruženje za poduzetništvo i posao, LINK Mostar, u kojem se krenulo od ocjene da je iznos novca namijenjenog poticaju privatnog poduzetništva, minoran.

"Naše udruženje LINK je u okviru projekta sa talijanskom nevladinom organizacijom COSPE, kreirao ovaj garancijski fond za mikro i mala poduzeća. Mi smo na terenu, u radu sa poduzetnicima, kroz obuke, kroz pružanje konzultantskih usluga, kroz razna istraživanja, vidjeli da oni imaju problem da pristupe finansijskim sredstvima u bankama jer nemaju dovoljno dobre finansijske pokazatelje, nemaju nikakvu kreditnu istoriju, ili nemaju obezbijeđena dovoljna sredstva," kaže Meliha Gekić - Bektaš, voditelj kreditno garancijskog fonda:

U Republici Srpskoj je već realizovan projekt Svjetske banke i Američke agencije za razvoj, pod nazivom "Giljotina propisa". Osim skraćivanja procedure i ukidanja brojnih birokratskih prepreka za početak biznisa, očigledna je i ogromna ušteda, ističe Gordana Opačić - Zečević, načelnik Odjeljenja za procjenu uticaja propisa u Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske.

"Obračunato je da su uštede na direktnim troškovima iznosile 3,27 miliona KM, a u "ndirektnim troškovima 19,2 miliona. Na primjer, u oblasti zaštite zdravlja na radu, formalnosti, koje su se kretale od 150 do 450 KM, sveli smo na 10 maraka. Giljotina je napravila jedan inventar stanja svih formalnosti, saglasnosti, dozvola, potvrda, licenci koje se izdaju na republičkom nivou. Najbitnije u ovom procesu je uspostavljanje registar odobrenja inspekcijskih postupaka i predmeta kontrole, koje možete naći na sajtu Ministarstva ili na sajtu Vlade. Postoji i poseban poslovni adresar www.odobrenja.net. To je jedini poslovni registar na Balkanu, rađen po uzoru na Holandiju i Belgiju", zaključuje ona.

Uslovi poslovanja u Bosni i Hercegovini su veoma teški, što pogađa i male privrednike, ističe Igor Gavran, analitičar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. "Kada se u konačnici završi ovaj dio registracije, kada se počne poslovati, onda dolaze na scenu izuzetno velika poreska opterećenja, izuzetno visoki doprinosi, visoka cijena radne snage, apsolutno destimulativno poslovno okruženje, prekomjerni uvoz. Na žalost, o pozitivnim stvarima i poboljšanjima u proteklim godinama, koji jesu evidentni, se može govoriti mnogo kraće i manje, nego o problemima koji su još uvijek aktuelni", ističe Gavran.