Obim razmjene BiH smanjen za 12%, odnosno za 3,6 milijardi KM

Bosna i Hercegovina u 2020. godini ostvarila je ukupan obim razmjene robe u vrijednosti od 28.040.378.000 KM, od čega vrijednost izvoza iznosi 10.825.649.000 KM a uvoza 17.214.729.000 KM. U odnosu na prethodnu godinu, obim razmjene je smanjen za 12%, odnosno 3,6 milijardi KM.

Kao rezultat smanjenog izvoza od 1,04 milijardi KM i smanjenog uvoza od 2,66 milijardi KM za posljedicu imamo smanjenje spoljnotrgovinskog deficita za 20% u odnosu na prethodnu godinu, a koji iznosi 6,4 milijardi KM, pokazao je novi Izvještaj Vanjskotrgovinske komore BiH, objavljen u Infokomu. 

Kako je i očekivano, dogodio se pad ukupnog uvoza od 13,39%, odnosno 2,57 milijardi KM i nešto manji pad izvoza od očekivanog 8,79%, odnosno 1,04 milijardi KM u odnosu na prošlu godinu.

POČETAK OPTIMISTIČAN, A ONDA...

Rezultati su još dramatičniji ukoliko se podsjetimo da je osnovica za poređenje prethodna godina u kojoj je počela opadati naša ukupna industrijska proizvodnja, smanjen je izvoz na tržište EU uzrokovan neizvjesnošću trgovinskog rata SAD - Kina, stagnacijom njemačke privrede, italijanske recesije i Brexitom, došlo je do kosovskog narušavanja CEFTA sporazuma, nesprovođenja ugovora o slobodnoj trgovini BiH sa Turskom, itd.

Početak 2020. godine je bio optimističan do pojave prvih problema u snabdijevanju dobavljača u lancima vrijednosti. Tokom cijele 2020. godine turbulencija uzrokovana pandemijom koronavirusa, neizvjesnost dužine trajanja, zatvaranja granica, otkazivanje ugovora i slično doveli su BiH u recesiju (pa i depresiju ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je tokom tri uzastopna kvartala zabilježen pad proizvodnje), što se odrazilo i na spoljnotrgovinsko poslovanje.

Ukupan pad izvoza je rezultat smanjene vrijednosti izvoza u sve zemlje glavne partnere ali i ostale zemlje sa kojima obavljamo spoljnu trgovinu, osim Turske i Švajcarske: – Njemačka -3% (51 miliona KM) – Hrvatska -1,6% (23 miliona KM) – Srbija -12,3% (171 miliona KM) – Italija -21,7% (285 miliona KM) – Austrija -7,7% (84 miliona KM) Uvoz je smanjen iz svih spoljnotrgovinskih partnera, a u nastavku je 5 zemalja sa kojima najviše trgujemo: – Hrvatska -17,3% (608 miliona KM) – Srbija -9,9% (274 miliona KM) – Njemačka -9,6% (170 miliona KM), – Slovenija -12,8% (228 miliona KM) – Italija -15,3% (258 miliona KM) Suficit ostvarujemo sa Austrijom i Njemačkom, sa Italijom i Slovenijom imamo preko 50% pokrivenosti uvoza izvozom, dok su ostale zemlje rangirane ispod 50%.

Bosna i Hercegovina u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa EU učestvuje sa 72,8% izvoza i 69,0% uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 7.774.913.000 KM (-14,3% u odnosu na 2019.), dok je uvoz iznosio 11.582.890.000 KM (-9,11% u odnosu na 2019.). Najznačajniji partner po obimu spoljnotrgovinske razmjene iz EU je Republika Hrvatska. Obim spoljnotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u 2020. godini iznosio je 4,33 milijardi KM, od čega je izvoz iznosio 1,42 milijardi KM a uvoz 2,90 milijardi KM. Po sektorima, najveći pad je ostvaren u izvozu ruda, metala i proizvoda, dok je kod uvoza najznačajniji pad zabilježen kod uvoza mineralnih goriva, pri čemu treba imati na umu da su cijene nafte i naftnih derivata tokom 2020. godine imale rekordno niske nivoe.

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 41 %

U strukturi najviše izvezenih proizvoda u Hrvatsku u 2020. godini izdvajamo 5 tarifa: – Električna energija - 212 miliona KM – Dijelovi obuće - 60 miliona KM – Hula-hop čarape - 58 miliona KM – Tkanine - 56 miliona KM – Sjedala - 56 miliona KM U 2020. godini iz Hrvatske je na tržište BiH najviše uvezeno: – Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala - 651 milijardi KM – Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže čokoladu - 98 miliona KM – Električni generatorski agregati (CT 8502) - 86 miliona KM – Šećer od šećerne trske ili repe - 57 miliona KM – Portland - cement - 56 miliona KM.

Nakon EU, u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA-om učestvuje sa 16,8% izvoza i 16,4% uvoza. Na tržište CEFTA-e u 2020. godini je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,81 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu manji za 11,80%. Sa područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 2,77 milijardi KM, što je za 9,2% manje u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosi 65,05%.

BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA-e osim sa Srbijom, gdje je pokrivenosti uvoza izvozom pala na 48,7%. U 2020. godini izvoz i uvoz su smanjeni sa svim zemljama CEFTA-e osim Kosova koje ima nisku osnovicu 2019. da bi bilo mjerodavno za poređenje. Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvezli smo robe u vrijednosti od oko 1,22 milijardi KM, što je za 12,34% manje u odnosu na prošlu godinu.

Sa područja Srbije uvezli smo robe u vrijednosti oko 2,51 milijardi KM i time smanjili uvoz za 9,87% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji pad uvoza i izvoza je ostvaren u trgovini mineralnih goriva.

U 2020. godine na tržište Srbije najviše se izvezlo: – Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena - 132 miliona KM – Električna energija - 131 miliona KM – Toplo valjana žica od željeza - 76 miliona KM – Drvo (obrađeno po dužini) - 72 miliona KM – Konstrukcije - 42 miliona KM Iz Srbije smo u 2020. godini najviše uvezli: – Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala - 183 miliona KM – Hljeb, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi - 66 miliona KM – Preparati za ishranu životinja - 63 miliona KM – Ulje od sjemena suncokreta - 56 miliona KM – Kukuruz - 52 miliona KM.

MJERE NEDOVOLJNE 

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH prošle godine iznosio je 94,05 miliona KM, što je manje za 11,8 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz iznosio 159,6 miliona KM što je manje za 11,3 odsto.

Neka vrsta amortizera za bh. ekonomiju je preglomazni javni sektor koji je doprinosio održavanju potrošnje koja je vrlo važna za opstanak naše privrede. Pandemija koronavirusa u 2020. godini ukazala je na strukturne slabosti BiH u pogledu stvaranja novih radnih mjesta, konkurentnosti preduzeća i spore tranzicije neformalnih u formalne sektore.

U prvoj polovini godine preko 27 hiljada ljudi je ostalo bez posla, a mjere entitetskih vlada na tržištu rada uglavnom u vidu subvencionisanja troškova rada su bile u nekoj mjeri djelotvorne u pogledu sprečavanja inicijalnog povećanja nezaposlenosti i odnosile su se na isplatu minimalnih plata i doprinosa u kompanijama koje su bile najpogođenije mjerama zatvaranja.

Međutim, takve mjere su kratkoročne i ne daju dugoročne rezultate.

B.K.