Kapital / BH BERZE

Očekivanja u 2010. godini iz ugla čelnika nedležnih institucija u BiH

23.02.2010. 15:18 / Izvor: eKapija.ba

O viđenju bankarskog sektora u ovoj godini, očekivanjima, ključnim problemskim segmentima, potezima koje bi trebalo preduzeti, te planiranim aktivnostima institucija na čijem su čelu, a kojima bi se doprinjelo djelotvornosti bankarskog sektora u našoj državi, za "BH Bankar" govore direktori Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš, Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac, Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić, guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić i ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić

Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH: Efikasnija supervizija bankarskog sektora

Banke u Federaciji BiH su dobro podnijele negativne efekte globalne financijske krize, a bankarski sustav uspio zadržati ono najvažnije - stabilnost, likvidnost i solventnost, pri tome provodeći opreznije kreditne politike. U 2009. godini, u FBiH bankarsku dozvolu imalo je 20 banaka (privremenu upravu imale su dvije banke), a tržišni udio banaka u većinskom stranom vlasništvu sa 30. 09. 2009. iznosio je 94,2 posto, banaka s većinskim domaćim privatnim kapitalom 4,7, a udio banaka s većinskim državnim kapitalom 1,1 posto.

Iako su posljedice krize evidentne i u bankarskom sektoru od početka četvrtog kvartala 2008. godine, jači utjecaj i negativni efekti zabilježeni su u drugom kvartalu 2009. kroz pad kvalitete aktive banaka, primarno kreditnog portfelja, odnosno pogoršanje naplativosti dospjelih potraživanja i porast loših plasmana, što je rezultiralo rastom potencijalnih kreditnih gubitaka i troškova rezervi za potencijalne kreditne gubitke i značajno utjecalo na pad zarade.

Ipak, u prošloj godini stabilnost i sigurnost bankarskog sustava očuvana je kroz jačanje kapitalne osnove i adekvatnosti kapitala, dobrom likvidnosnom pozicijom i značajnim učešćem novčanih sredstava u aktivi, te zaustavljanjem negativnih trendova u segmentu depozitnog poslovanja sa stanovništvom, što je rezultat niza mjera i aktivnosti koje su poduzete, prije svega od strane Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) i Centralne banke BiH (CBBiH), što je doprinijelo očuvanju povjerenja u bankarski sustav.

Generalno, od ključnog je značaja da banke u FBiH što realnije i opreznije vode svoju kreditnu politiku i dobro procjenjuju kvalitetu kreditnih plasmana i formiraju adekvatne rezerve za potencijalne kreditne gubitke, na čemu FBA posebno insistira. Prenošenje globalne ekonomske krize na područje BiH imalo je utjecaj i na ključnu djelatnost banaka, odnosno kreditiranje. Ograničavajući faktor rastu kredita su pogoršanje stanja u realnom sektoru, što se neizbježno odražava i na segment stanovništva kao i pogoršanje uslova i dostupnost novih izvora za financiranje.

Što se tiče kamatnih stopa, dobro je da se situacija u BiH stabilizira, iako to nije garancija da neće biti novih promjena kamata, a to zavisi od cijene kapitala. Za sada nema neposrednih naznaka da će biti novog rasta kamatnih stopa. Inače, nije dobra ni neodmjerena medijska kampanja koja se proteklih mjeseci vodila protiv banaka koje su u BiH plasirale više milijardi KM sredstava i bile glavni pokretač razvoja, a naš bankarski sustav je, nesumnjivo, potreban ovoj državi i ima važnu ulogu u ekonomiji BiH. FBA želi da građani budu zaštičeni, da banke imaju korektan odnos u pogledu potrošačkih kredita. Tržište je to koje sve određuje, a banke, osim što se ponašaju sukladno tržišnim principima, trebaju da više misle o svojim klijentima, o njihovim interesima i zaštiti, jer samo sa zadovoljnim klijentima i banka može biti uspješna.

Što se tiče aktivnosti u 2009. godini, FBA je, pod pokroviteljstvom MMF-a i drugih međunarodnih i domaćih financijskih institucija, bila uključena u aktivnosti na potpisivanju Memoranduma o razumijevanju s bankama-majkama iz zemalja Europske unije (Raiffeisen, Hypo Alpe Adria, UniCredit, Volksbank, Intesa Sanpaolo i NLB grupa), čije banke-kćerke posluju na teritoriju BiH. Riječ je o tzv.”Bečkoj inicijativi”, prema kojoj će ove banke u BiH ostati adekvatno kapitalizirane i kreditno aktivne u našoj zemlji. “Bečkoj inicijativi”, 23. rujna 2009., svojim potpisom su pristupile još tri bankarske grupacije koje posluju u BiH - ProCredit Bank, Sparkasse Bank i Turkish Ziraat Bank.

Uz pomoć Misije MMF-a u BiH, nedavno je urađen i prvi tzv. probni test na stres, a dobiveni rezultati ukazuju na to da u dosadašnjem periodu nije bilo potrebe da banke-majke obezbjeđuju dodatni kapital svojim bankama-kćerkama u BiH, ali po tom pitanju treba biti sve više na oprezu.

Na bankama u FBiH je da provedu i nedavnu Odluku Agencije da one i mikrokreditne organizacije moraju jasno definirati uvjete promjene kamata u slučajevima kada ugovaraju promjenljivu kamatnu stopu pri dodjeli kredita. To je nova Odluka, tako da ćemo njeno provođenje pratiti kontrolama u bankama. Svaki klijent, dakle, mora znati šta ga očekuje u kreditnom odnosu. To znači da su banke obvezne podučiti klijente, a ne samo kazati da će kamata biti promjenljiva. Svaka banka mora jasnije utvrditi kriterije za promjenu kamatne stope i mora ih jasno predočiti klijentima, koji bi onda trebali donositi svoje odluke o uzimanju kredita.

U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne ekonomske krize FBA je u lipnju 2009. godine donijela Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obveza fizičkih osoba, a banke u FBiH će ovih dana imati i regulatorni okvir po pitanju kreditnih olakšica i za pravne osobe. Riječ je o novoj Odluci o reprogramu kredita za pravne i fizičke osobe i ta Odluka je u fazi objavljivanja u “Službenim novinama FBiH”.

Inače, financijski sektor u BiH je od posebnog značaja i moraju se uložiti napori da se održi njegova stabilnost i neovisnost financijskih institucija. FBA će i dalje insistirati na kapitalnom jačanju banaka, posebno onih koje bilježe natprosječan rast aktive, kontinuirano nastaviti nadzirati banke u kojima je koncentrisan veliki iznos štednje i drugih depozita, a u cilju zaštite prvenstveno deponenata. Radit ćemo i na dogradnji podzakonske regulative, polazeći od Bazelskih principa, Bazelskih okvira kapitala i Europskih bankarskih direktiva, kao dio priprema za priključivanje BiH Europskoj uniji, a uspostavljat ćemo i širiti suradnju i sa supervizorskim autoritetima u zemljama iz kojih su investitori prisutni u bankarskom sektoru FBiH, kao i s drugim zemljama u cilju što efikasnije supervizije banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing društava.

Za naše institucionalne reforme u financijskom sektoru značajno će nam pomoći i USAID-ov PARE projekat, koji će nam omogućiti da se uhvatimo u koštac sa svim tim problemima, a financijska kriza potcrtava potrebu za našim snažnijim naporima za efikasniju superviziju bankarskog sektora.

Dobro je i to da je većina banaka u FBiH krizu iskoristila da se što bolje usklade sa preporukama i standardima Bazelskog komiteta za superviziju banaka koje su ugrađene u propise Agencije za bankarstvo FBiH, posebno kreditnog rizika, da je bankarski sektor FBiH u 2010. godinu ušao s dobrom kapitalnom osnovom i da može udovoljiti zahtjevima i građana i gospodarstva, dajući značajan doprinos na ublažavanju negativnih efekata krize.

Slavica Injac, direktorica Agencije za bankarstvo Republike Srpske: Očekujem kreditni rast

- Iako još uvijek osjećamo uticaj svjetske ekonomske krize na našu ekonomiju, ova godina nosi manje rizika za bankarski sektor nego prethodna.

Prošla godina je bila puna neizvjesnosti i gubitaka u velikim svjetskim bankama, pa zbog toga i intervencija države za njihovo spašavanje. Naš bankarski sektor je zadržao stabilnost i povjerenje, dijelom i jer nije učestvovao u rizičnim transakcijama na svjetskom finansijskom tržištu.

Ova godina nosi manje nepoznanica i omogućava bankama bolje upravljanje rizicima, iako neće biti laka za ukupnu ekonomiju.

Očekujem smanjenje kamata na štednju i depozite, čime će se stvoriti i uslovi za smanjenje kamata na kredite, što je u interesu privrede, građana i banaka.

Štednja u našim bankama je veoma povoljna, jer je osigurana do 20.000 KM, kamate su veće nego na Zapadu i nisu oporezovane, tako da možemo očekivati i veći obuhvat štediša. Prošlu godinu smo završili sa istim nivoom kreditiranja, ali i sa rastom štednje stanovništva, što povećava stabilnost bankarskog sektora. Profiti u bankama su smanjeni, što je i očekivano u postojećim uslovima privređivanja, ali su obezbijeđene i unutrašnje rezerve, što smanjuje buduće potencijalne rizike.

U ovoj godini je planirano kapitalno jačanje nekih banaka, štednja se zbog veoma povoljnih kamata stalno povećava i, mada su banke veoma oprezne pri odobravanju kredita, očekujem kreditni rast.

Agencija je donijela Odluku o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica koja se primjenjuje od početka ove godine, kako bi se banke i korisnici kredita bolje prilagodili novim uslovima poslovanja. Agencija za bankarstvo RS (ABRS) nastaviće sa povećanim nadzorom da bi pravovremeno reagovala na potencijalne poremećaje u ovoj oblasti i u tom smislu ćemo nastaviti sa provođenjem stres testova na poslovanje banka. Nastavićemo da radimo na strategiji za uvođenje Basel II i evropskih direktiva u superviziji banaka.

Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH: Povećanje iznosa osiguranog depozita

U pogledu predviđanja za 2010. godinu, očekujemo da će doći do izvjesnog poboljšanja uslova poslovanja u bankarskom sektoru. Naime, činjenica da je prvi val globalne financijske i ekonomske krize u bankarskom sektoru dočekan spremno, te činjenica da nijedna poslovna banka nije imala problema sa likvidnošću, garantiraju da će se u ovoj godini nastaviti odgovornim poslovanjem banaka.

Neke činjenice ukazuju da će doći do laganog pada kamatnih stopa, te da će kreditna sredstva biti dostupnija i građanima i privredi. U svakom slučaju, očekuju se nova investiciona ulaganja u oblasti infrastrukture, što bi trebalo dovesti do povećanja zaposlenosti.

Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine u 2010. će i dalje nastaviti jačati Fond za osiguranje depozita sve u cilju zaštite deponenata. Već početkom godine uspjeli smo okončati aktivnosti na zaključivanju aranžmana sa EBRD koje su 27. siječnja rezultirale potpisivanjem ugovora. Prethodno su donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine od 30.12.2009. godine, stvoreni preduvjeti za zaključivanje ugovora između Agencije i EBRD.

Nakon realizacije tog projekta očekujemo da ćemo ubrzo biti u prilici povećati iznos osiguranog depozita, sa sadašnjih 20.000 KM, na značajno veći nivo.

Svakako, u ovoj godini očekujemo da će doći do porasta depozita građana, jer je, i pored prisutne financijske krize, zadržano povjerenje građana u bankarski sitem

U svakom slučaju, očekujemo da će se u 2010. godini nastaviti odgovorno ponašanje i postupanje u donošenju odluka kod svih subjekata financijskog i bankarskog sektora.

Kemal Kozarić, Guverner Centralne banke BiH: Nastaviti s kreditnim aktivnostima banaka

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini zadržao je visok nivo likvidnosti. Komercijalne banke su postale restriktivnije u poslovanju, uključujući i procjenu rizika. Stopa kreditnog rasta je drastično smanjena, zbog smanjenja kreditnih linija na međunarodnom tržištu novca, koji je usmjerio banke ka lokalnim izvorima i tržištima, a koji su veoma ograničeni. Promjena pažnje lokalnih tržišta dovela je do povećanja pasive kamatne stope, što je za posljedicu imalo rast aktivne kamatne stope. Takve promjene dovele su banke pod pritisak javnosti, a dobro poznata izjava da je „povjerenje teško steći, a lako izgubiti“, jeste najpreciznija za bankarski sektor. Zaključak koji se nameće jeste da se banke ponašaju racionalno i da vode računa o svojoj izloženosti kreditnom riziku, te da svoje plasmane prilagođavaju vlastitim procjenama rizika, s jedne, i kvalitetu i raspoloživosti projekata koji traže bankarsko sufinansiranje, s druge strane.

Dodatnu stabilnost bankarskog sektora trebala bi osigurati realizacija Bečke inicijative koju je potpisalo devet banaka, čije banke-kćerke posluju u BiH, a koje ukupno kontrolišu više od 90 posto tržišta. Prema toj inicijativi, komercijalne banke su se obavezale održati nivo svoje izloženosti kapitala, kreditne aktivnosti i provesti testove na stres. Prvi rezultati tih testova pokazuju da banke u Bosni i Hercegovini zadovoljavaju nivo kapitala koji je 16 posto i veći je nego u zapadnoevropskim zemljama.

Komercijalne banke ističu da je nerealno u ovoj godini očekivati smanjenje kamatnih stopa, uz obrazloženje da neće biti u povoljnijoj poziciji u pogledu zaduživanja na međunarodnom tržištu. Svakako, treba naglasiti i politički rizik koji ima uticaja na visinu kamatnih stopa. Složena politička situacija naglašena je i u izvještajima bonitetnih kuća Standard and Poor`s and Moody`s, koje su nedavno objavile da kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje nepromijenjen.

Problem koji se pojavio u prošloj, a biće prisutan i u ovoj godini, jeste pad kreditne sposobnosti klijenata i mogućnosti urednog servisiranja. Povećanje broja izgubljenih radnih mjesta i problemi s kojima se kompanije susreću direktno su uticali na nivo nekvalitetnih kredita (NPL). Ako se tome doda činjenica da su mnogi građani žiranti za postojeće kredite, onda postoji opasnost da se nivo kredita koji se ne otplaćuju može povećati.

Smanjenje kreditnih aktivnosti komercijalnih banaka prouzrokovalo je 42 posto smanjenja u ukupnoj profitabilnosti bankarskog sektora BiH. Vrlo je važno da komercijalne banke u ovoj godini nastave s kreditnim aktivnostima privredi i građanima, uz procjenu rizika plasmana, što je navedeno i u Bečkoj inicijativi.

Cijela regija, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, još uvijek raspolaže velikim potencijalima za rast, s više kapaciteta, u poljoprivredi, telekomunikacijama, turizmu, proizvodnji električne energije, i to bi trebalo da bude podsticaj komercijalnom bankarskom sektoru. Ipak, jedna stvar je sigurna, bankarski profiti će biti mnogo manji u budućnosti nego što je to bilo prije.

Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH: Podrška finansiranju realnog sektora

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini uspješno je odgovorio na izazove recesije. Na temelju svojih nadležnosti i obveza, uz odgovarajuću razinu koordinacije Centralne banke BiH, entitetskih agencija zabankarstvo, Agencije za osiguranje depozita BiH, ministarstava za financije entiteta i Ministarstva financija i trezora BiH, kao i banaka, provedene su mjere koje su osigurale stabilnost bankarskog poslovanja i monetarnu stabilnost. Iskorišteni su svi instrumenti monetarne politike i bankarskog poslovanja u prevladavanju problema likvidnosti banaka i zaštite depozita.

Uspješno svladavanje recesije u bankarskom sektoru BiH pokazalo je da se u poslovanju banaka u najvećoj mjeri primjenjuju važeći propisi u upravljanju kreditnim rizicima i da se u tom ostvaruje adekvatna supervizija rada banaka.

Uspješni odgovori bankarskog sektora na recesiju u prošloj godini ne znači da će u 2010. njihovo poslovanje biti lakše. Naprotiv, u ovoj godini morat će se rješavati, ništa manje složena pitanja rada banaka u jednako neizvjesnim uvjetima, još prisutne, recesije. Pri tomu, neka od najznačajnijih pitanja su:

- Koje pouke su izvučene iz poslovanja bankarskog sektora u uvjetima recesije i kako osigurati stabilnost poslovanja banaka? Ovdje su, posebice, važna pitanja supervizije banaka i njena dogradnja u bh. uvjetima. Globalno širenje recesije i dostignuta razina liberalizacije financijskog sektora pokazuje nužnost još snažnije supervizije bankarskog poslovanja i potrebu dogradnje načina upravljanja kreditnim i kamatnim rizikom, kao i osiguranjem dodatne likvidnosti u bankarskom sektoru u uvjetima poremećaja na financijskom tržištu;

- Održavanje povjerenja u bankarski sektor koje je ozbiljno poljuljano velikim gubicima u bankama u najrazvijenijim zemljama svijeta i stalnim pitanjima o politici kamatnih stopa;

- Koje mjere i aktivnosti provoditi prema bankama „majkama“ u cilju poticanja njihove poslovne aktivnosti na financijskom tržištu BiH, osiguranju dovoljne likvidnosti i kapitala i sprečavanja prenošenja eventualnih novih problema u radu tih banaka ili ekonomskih problema u zemljama iz kojih su banke „majke“;

- Podrška financiranju realnog sektora kroz osiguranje dodatnih sredstava likvidnosti za banke, poticanjem realizacije raznih projekata koji će se financirati iz javnih izvora i adekvatne politike kamatnih stopa;

- Povećanju iznosa osiguranih depozita.

Ministarstvo financija i trezora nastaviti će raditi, skupa s CBBiH, agencijama i ministrima financija entiteta na rješavanju svih navedenih pitanja i aktivno se uključiti u jačanju supervizije banaka u BiH, osiguranju izvora financiranja za projekte javnog sektora, aktivnostima prema bankama „majkama“ i osiguranju uvjeta za povećanje iznosa osiguranih depozita.

Ministarstvo posebice vidi značaj stvaranja dodatnih likvidnih sredstava za kreditiranje proizvodnih projekata u realnom sektoru jer, jasno je, da samo nova proizvodnja i novostvorena vrijednost može uvećavati bogatstvo države i blagostanje žitelja zemlje.

Ministarstvo financija i trezora će se u navedene aktivnosti uključiti sukladno svojim ovlastima i obvezama djelujući, prije svega, u Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini. Inzistirat ćemo na usvajanju kratkoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija i odgovornosti za njihovo ostvarivanje.

Jednako tako podržat ćemo i sve druge aktivnosti koje je potrebno poduzeti u financijskom, a osobito u bankarskom sektoru, kako bi se dovršila privatizacija državnih banaka i vršilo daljnje razvijanje bankarskog sektora kroz razvoj i drugih bankarskih institucija, kao što su štedne i štedno-kreditne zadruge i dr. To znači da podupiremo svaku novu mogućnost prikupljanja slobodnih financijskih sredstava i njihovo usmjeravanje u najpotrebnije i najatraktivnije projekte, poput naprimjer stanogradnje, kao jednog od oblika povećanja tražnje i omogućavanja ekonomskog rasta i razvoja.

UBBIH/BH Bankar

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital