Kapital / IZVJEŠTAJI

Otanjio pazar komšija u BiH

Povrat poreza u BiH strani državljani su za devet mjeseci ove godine najviše tražili za robu široke potrošnje, prehranu, odjeću, obuću, a najviše su kupovali građani Srbije.

21.10.2021. 11:49 / Izvor: Nezavisne novine

Povrat poreza u BiH strani državljani su za devet mjeseci ove godine najviše tražili za robu široke potrošnje, prehranu, odjeću, obuću, a najviše su kupovali građani Srbije. 

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine strani državljani su podnijeli 116.395 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 4,5 miliona  KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u pomenutom periodu kupili i iznijeli iz BiH iznosi 31,6 miliona  KM.  Dodaju da su u prošloj godini za devet  mjeseci strani državljani u BiH podnijeli 164.790 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 7,1 milion KM. 

"U ovoj godini došlo je do znatnog pada broja zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a. Osnovni razlog je i dalje pandemija uzrokovana virusom korona, zbog čega su bili otežani putovanje i prelazak državnih granica. Manji broj dolazaka stranaca u BiH znači sigurno manji broj zahtjeva za povrat PDV-a", kazali su iz UIO BiH za "Nezavisne novine". 

Ističu da kao jedan od  razloga svakako se može navesti i ograničenje koje je uvela susjedna Hrvatska i koje je snazi od početka ove godine, a to je mogućnost da se u Hrvatsku unesu samo dvije kutije cigareta.  Dodaju i da je, kad su u pitanju granični prelazi gdje je ovjeren najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a stranih državljana, u ovoj godini došlo do znatne promjene. 

"Naime, najveći broj zahtjeva ovjeren je na graničnim prelazima koji gravitiraju prema Republici Srbiji, što ranije nije bio slučaj, jer su prelazi prema Republici Hrvatskoj ranije nosili najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a. Međutim, u ovoj godini su to granični prelazi Uvac, Šepak, Pavlovića most, Rača, Bratunac, Karakaj", kažu u UIO BiH. 

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel gorivo i slično), alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je, što se tiče toga da su najbrojni građani Srbiji koji su tražili povrat PDV-a, riječ o promjenama u odnosu cijena određenih proizvoda između BiH i Srbije, zbog čega je postalo atraktivno određenu robu kupovati u BiH za građane susjedne Srbije, a što ranije nije bio slučaj. 

"Broj turista iz Srbije jeste također bio značajniji nego ranije, ali sama struktura proizvoda ne ukazuje na turizam, već više na nabavke u pograničnim područjima potaknute povoljnijim cijenama", pojasnio je Gavran za "Nezavisne novine". 

Dodao je da su procedure za prelazak granice između Hrvatske i BiH u određenim periodima bile ograničavajući faktor, ali i da su  bile ograničene i  količine koje se mogu prenijeti preko granice bez poreza, a potom je, kako kaže,  bilo ograničeno i prelaženje granice u jednom dijelu godine zbog pandemijskih mjera

"S druge strane, ograničenja u prometu bilo ljudi bilo robe sa Srbijom nisu postojala nikada", zaključio je Gavran.  Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da su definitivno pandemija i mjere koje su na snazi uticali da se smanji kupovina u BiH pa su samim tim smanjeni i zahtjevi stranaca za povrat poreza. 

"Ranijih godina veliki broj građana iz Hrvatske prelazio je granicu i dolazio svakodnevno u kupovinu,  ali pandemije je probudila strah  kod građana i natjerala ih da ostanu kući i kupuju samo najosnovnije", kazala je Marićeva za "Nezavisne novine". 

 

 

 

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital