Kapital / IZVJEŠTAJI

Ovoliko novca za naoružanje nije potrošeno od Hladnog rata

26.04.2021. 11:27 / Izvor: Deutsche Welle

Bez obzira što privreda slabi, skoro 2.000 milijardi dolara su 2020. izdvojene za naoružanje.

Prva mjesta zauzimaju SAD i Kina. Njemačka je na sedmom mestu po ovim izdacima u svijetu.

Ovoliko novca za vojsku nije potrošeno još od 1988. a tada je još bilo vrijeme Hladnog rata. Prošle, 2020. države su uložle 1.981 miljardu u rakete, tenkove, municiju i svoje vojnike. To je 2,6 posto više nego godinu dana ranije. I to sve uprkos pandemiji koronavirusa, čije je suzbijanje prouzrokovalo privredni kolaps. 

Međunarodni institut za mir iz Stokholma (SIPRI) u najnovijem godišnjem izveštaju navodi da izdvajanje za naoružanje iznosi 2,4 odsto globalne ekonomske proizvodnje. I to uprkos tome što je prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda proizvodnja zbog korona krize smanjena za 4,4 procenta.

Na naoružanju se ne štedi ni u pandemiji

Samo nekoliko zemalja, poput Čilea ili Južne Koreje smanjilo je sredstva namjenjena za naoružanje u korist suzbijanja pandemije. Brazil i Rusija su, u poređenju sa prethodnim planovima, takođe smanjili vojni budžet. Na primjer Rusija za 6,6 odsto.

Uopšteno bi se dalo zaključiti, kako kaže ekspertkinja SIPRI-ja, Aleksandra Markštajner za DW, "da pandemija nije imala značajnijeg uticaja na globalno izdvajanje za oružje u 2020. Ulaganje u vojsku je poraslo usred ekonomskog urušavanja."

Niklas Šering iz Hesenske fondacije za istraživanje mira i konflikata (HSFK) uvjeren je da je to i zbog toga što je jako teško u "kratkom roku promeniti kurs". On je za DW kazao da su mnogi projekti vjerovatno pokrenuti prije korone.

A promjene će se sigurno vidjeti u budućnosti.

"Istovremeno se međunarodna klima pogoršala", dodaje Šering i naglašava da ne treba računati sa manjim izdacima u budućnosti.

SAD i Kina na prvom mestu

Ništa se takođe nije promjenilo ni u tome da su SAD i Narodna Republika Kina i dalje vodeće po ulaganju u vojsku. Više od polovine globalne potrošnje za naoružanje odlazi na ove dvije zemlje, koje se u političkom pogledu sve više udaljavaju, navodi DW.

Njemačka se među "top 10" zemalja koje troše najviše na oružje "poboljšala“" za jedno mjesto: sa osmog je skočila na sedmo mjesto. Prema proračunu SIPRI-ja Nemačka je 2020. u vojsku uložila 53 milijarde dolara – oko 1,4 bruto svog domaćeg proizvoda (BDP).

Njemačka ipak nije postigla cilj NATO-a od dva procenta BDP. Na početku 60-ih, na vrhuncu Hladnog rata nemačka je izdvjala pet odsto BDP za odbranu.

Niklas Šernig prognozira da će se u Njemačkoj nastaviti sa većim ulaganjem u vojsku.

"Bajdenov pritisak na saveznike da povećaju izdvajanje sredstava za vojsku neće oslabiti."

Takođe i zbog korone: sve više NATO zemalja dostiže cilj od dva posto. 

Skoro svih 30 članica NATO saveza su, kako izveštava SIPRI, povećale izdatke 2020. Pandemija koronavirusa, međutim, u tom kontekstu dovodi do čudnog fenomena: zbog korone je opao bruto domaći proizvod većine zemalja, istovremeno su budžeti za vojsku ostali nepromijenjeni - što zapravo znači da se potrošnja za naoružanje povećava.

Sada je 12 zemalja NATO dostiglo cilj od dva odsto za vojsku, a 2019. bilo je devet država. Primjera radi, nova zemlja koja je dostigla cilj je i Francuska. Sve u svemu, i dalje više od polovine globalne potrošnje za oružje odlazi na zemlje NATO uključujući i SAD.

Krivulja potrošnje za naoružanje konstantno raste u Kini, već 26 godina. U periodu od 2011. do 2020, SIPRI je za Kinu izračunao porast od 76 odsto. Institut je to objasnio ambicioznim planovima Kine za modernizaciju oružanih sistema, kao i "planovima proširenja".

Trka u naoružanju između SAD i Kine?

Najveći konkurent Kini su SAD. Sjedinjene Države su zemlja sa daleko najvećim izdacima za naoružanje u svijetu - 39 procenata. Izraženo apsolutnim brojkama, prošle godine je taj iznos bio 778 milijardi dolara, što je mnogo više nego ukupan budžet Nemačke. I to je za 4,4, odsto više nego prošle godine.

SIPRI ovo povećanje, između ostalog, objašnjava ulaganjima u obnovu nukelarnog arsenala.

Drugi razlog je osjećaj ugroženosti. Prije svega, kako objašnjava saradnica SIPRI-ja Aleksandra Markštejner, u pitanju su "strahovi od strateških konkurenata Kine i Rusije".

PODIJELI:

TAGOVI:

sviijet

naoružanje

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital