Kapital / IZVJEŠTAJI

Pad proizvodnje i prodaje šumskih sortimena

01.06.2021. 10:53 / Izvor: SRNA

U Republici Srpskoj je za prva četiri mjeseca ove godine proizveden je ukupno 491.531 metar kubni raznih šumskih sortimenata, što je manje za 13,2 odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. 

Najzastupljeniji u proizvodnji bili su trupci, kojih je proizvedeno u masi od 171.265 metara kubnih od četinarskog i 86.881 metar kubni od lišćarskog drveta.

U Republici Srpskoj je za prva četiri mjeseca prodato ukupno 456.519 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili manje za 7,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Najzastupljeniji u prodaju su, takođe, bili trupci.

Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je Srni da je razlog pada obima proizvodnje i prodaje za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani u tome što je početak prošle godine bio jako dobar i po proizvodnji i po realizaciji, čime je ostvarena mnogo bolja osnovica u odnosu na 2019. godinu.

Šinik je podsjetio da pandemija virusa korona, koja se na ovim prostorima pojavila krajem marta i početkom aprila, nije poremetila proizvodnju u šumarstvu, dok je odlukama nadležnih tijela i organa Republike Srpske o produženju rokova plaćanja omogućeno stvaranje nesmetanog lanca snabdijevanja, koji se nije prekidao ni po cijenu povećanja zaliha.

On je naveo da je u prva dva mjeseca ove godine ostvarena daleko manja proizvodnja nego u istom periodu prošle godine, mart je pokazao određeno poboljšanje, a da je u aprilu ponovo došlo do pada proizvodnje.

Šinik očekuje da bi u središnjem dijelu godine trebalo očekivati proizvodnju u prošlogodišnjem nivou, usljed visoke tražnje, što bi dovelo do povećanja obima i proizvodnje i prodaje.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital