Prijeti nestašica zlata

14.04.2020. 09:18 / Izvor: seebiz.eu
Prijeti nestašica zlata

Masovne karantene širom svijeta i ostale mjere koje Vlade provode u cilju sprječavanja širenja virusa, doveli su do toga, da se ljudi ne mogu kretati, a samim tim i trošiti novac.

Mnoge tvornice obustavile su svoju proizvodnju, transport svih roba usporeno funkcionira, što je dovelo do prave nestašice nekih proizvoda u svijetu. Jedno od tržišta koje je zahvatila prava nestašica, jest tržište fizičkog zlata.

U cijeloj Europi, skoro da je nemoguće kupiti zlatni dukat ili zlatnu polugu. Najveći proizvođači zlata smješteni u južnoj Švicarskoj Argor Heraeus, Valcambi i Pamp obustavili su proizvodnju u cilju zaštite ljudskih resursa, piše Sputnjik.

Masovne karantene širom svijeta i ostale mjere koje Vlade provode u cilju sprječavanja širenja virusa, doveli su do toga, da se ljudi ne mogu kretati, a samim tim i trošiti novac.

Кao posljedica toga došlo je do pada ekonomske aktivnosti. Sve grane ekonomije su pogođene. Neke u većoj, a neke u manjoj mjeri. Hotelijerstvo i ugostiteljstvo bilježe nezapamćene gubitke.

Pandemija, polako ali sigurno, uvodi svijet u novu recesiju. Upravo iz tih razloga, mnogi ulagači željeli bi kupiti zlato upravo sada. Ulagači se plaše i masovno podižu novac iz banaka i isti žele čuvati blizu sebe.

Zlato je pokazalo visoku rezistentnost u ovakvim situacijama. Zato ga žele svi posjedovati prije početka recesije. Poznato je da se vrijednost zlata u toku trajanja recesije zna povećati i više puta. Vrijednost zlata u toku recesije koja je zahvatila svijet 2008. godine uvećala se 280 posto. Nakon okončanja iste, vrijednost se stabilizirala, ali cijena je ostala uvećana oko 200 posto.

Zlato je lako prenosivo, lako se skladišti, ne gubi vrijednost, oslobođeno je utjecaja monetarnih centara itd. Na jednoj strani imamo povećanu potražnju, a na drugoj imamo ponudu približno jednaku nuli.

To je dovelo do porasta vrijednosti zlata na burzi. Rast ne oslikava realnu situaciju, zbog toga što se potražnja za fizičkim zlatom, u najvećoj mjeri ne registrira, a samim tim i ne utječe, kao konstitutivni element u formiranju ravnotežne cijene na otvorenom tržištu tj. na svjetskoj burzi.

Drugi element, na koji se odrazlila nestašica zlata, jeste razlika između SPOT cijene (trenutna cijena zlata na burzi) i cijene fizičkog zlata.

Uvijek su fizički zlatnici i poluge bili skuplji od spot cijene. Ta razlika u normalnim okolnosima kretala se od 3-4 posto u korist fizičkog zlata. Sada se ta razlika na svjetskoj razini, kreće oko 10 i više posto.

Porast premije (razlike) u korist fizičkog zlata, apsolutno je logičan iz razloga, što je ulagačima postalo jasno, da je mnogo sigurnije imati kod sebe fizičko zlato, od nekog digitalnog zapisa na burzovnom serveru (papirno zlato kupljeno na burzi).

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital