Privreda Kantona Sarajevo od početka 2014. u vrlo teškoj situaciji

Privreda Kantona Sarajevo je od početka 2014. godine u vrlo teškoj situaciji, te je potrebno snažnije zaštititi domaću proizvodnju, ozbiljnije pristupiti smanjenju administracije i rasterećenju privrede po osnovu poreza, doprinosa i drugih naknada, snažnije podsticati izvozno orijentisana preduzeća, te hitno pristupiti reformi javne uprave i socijalnog sektora. Ovo je istaknuto na proširenoj tematskoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo, održanoj 05. juna 2014. godine, na kojoj su, pored članova Upravnog odbora, prisustvovali i predstavnici vlasti, jedan broj privrednih subjekata iz Kantona Sarajevo, kao i predstavnici Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini i drugih relevantnih domaćih institucija. Sjednicu je vodio Neven Hadžisulejmanović, predsjednik UO.

Razmatran je dokument koji je sačinila Komora o stanju i problemima privrede u Kantonu Sarajevo u 2013. godini i na početku 2014. godine. Cilj izrade predmetne analize i organiziranja tematske rasprave bio je da se, na osnovu prezentiranih podataka, što realnije ocijeni stanje u kojem se nalazi privreda Kantona Sarajevo i šire, kako bi se donijele adekvatne mjere na ublažavanju posljedica i otklanjanju problema u poslovanju izazvanih, između ostalog i ekonomskom krizom, političkom nestabilnošću, kao i katastrofalnim elementarnim nepogodama koje su zadesile BiH.

"Politička nestabilnost zemlje, nedovoljna pravna sigurnost, nepostojanje mehanizma koordinacije, nedostatak razvojnih strategija, nedostatak direktnih stranih investicija i spora realizacija kapitalnih investicija i dalje uveliko usporavaju potpuni izlazak iz ekonomske krize", istakao je u svom uvodnom obraćanju Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

U 2013. godini u Bosni i Hercegovini se nije desio ekonomski rast, ali je došlo do djelimičnog zaustavljanja negativnih trendova iz proteklih kriznih godina.

Na početku tekuće godine u realnom sektoru Kantona Sarajevo bilježe se znaci negativnih ekonomskih kretanja na godišnjem nivou, a ogledaju se u padu industrijske proizvodnje, prometa u trgovini na malo, broja posjeta turista te smanjenju broja zaposlenih. Zapanjujući je podatak da je odnos zaposlenih u privredi i neprivredi u Kantonu Sarajevo 51,5:48,5 procenata, što je za realni sektor gotovo neodrživo.

Na drugoj strani, početak 2014. godine karakteriše rast proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata, smanjenje nezaposlenosti, rast neto-plaća te pad cijena.

Negativne promjene u prvom kvartalu 2014. godine zabilježene su u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo gdje je izvoz smanjen, a uvoz povećan u odnosu na prvi kvartal prethodne godine. Ovakva kretanja su uzrokovala smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom i povećanje deficita Kantona Sarajevo. 

"Novo stanje u kojem se nalazi BiH, nakon katastrofalnih poplava i pokretanja klizišta, zahtijeva radikalne promjene u uslovima privređivanja u fiskalnoj politici te pomoć iz inostranstva. Mnoge firme koje su u proteklom periodu pretrpile velike štete neće biti u mogućnosti izmirivati svoje obaveze prema državi pa će se taj teret poreskih opterećenja prevaliti na ostale pravne subjekte što će dovesti do brojnih posljedica", kazao je Grebo.

Prema riječima diskutanata, uvjeti privređivanja u Bosni i Herecegovini, pa tako i u Kantonu Sarajevo ne mogu se promijeniti na bolje sve dok su porezna opterećenja visoka.

To je naročito evidentno kada je riječ o doprinosima na plaću i iz plaća, koji u oba bh. entiteta već prelaze 31% bruto plaće, a sa dijelom koji direktno terete poslodavca i porezom na plaće čak više od 45% bruto naknade za rad. Privrednicima se nameću i druga fiskalna i parafiskalna opterećenja koja dolaze sa svih nivoa državnog organizovanja, a posebno sa nivoa lokalne uprave gdje su privrednici prisiljeni plaćati razne takse.

Imajući sve ovo u vidu, Upravni odbor Privredne komore Kantona Sarajevo sugeriše vlastima da iskoriste predizbornu kampanju donošenjem konkretnih mjera, kojima će se vidno poboljšati uvjeti privređivanja. Samo na taj način mogu računati na povoljan izborni rezultat.

Neke od predloženih mjera: jedinstvena poreska reforma, zaustavljanje nelikvidnosti, pokretanje investicionih aktivnosti i drugo

Jedna od osnovnih mjera za rasterećenje privrede, istaknuta tokom rasprave, jeste reforma poreskog sistema, sa naglaskom na Porez na dodanu vrijednost.

"Parcijalna rješenja u domenu fiskalne politike ne mogu dati odgovarajući rezultat, nego samo sveobuhvatna poreska reforma koja bi značajan dio fiskalnog opterećenja sa zarada prebacila na oporezivanje potrošnje, uz uvođenje restrikcija u javnom sektoru, kao i uvođenje poreza na imovinu", posebno je istakao Ljubiša Đapan, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

Privrednici su se složili da je neophodno pokrenuti i mjere u borbi protiv galopirajućeg rasta nelikvidnosti privrednih subjekata, te pokušati osloboditi dio zarobljenih sredstava u neriješenim dužničko-povjerilačkim odnosima, putem multilateralne kompenzacije. Paralelno s tim raditi na zakonskim rješenjima trajnog uklanjanja uzroka nelikvidnosti (sankcije zbog narušavanja privrednih odnosa).

Naglašena je i potreba zadržavanja investicione aktivnosti, jer se ekonomski problemi ne mogu rješavati zastojima i ograničenjima privrednog razvoja i potrošnje, nego razvojnim konceptom.

Pozdravljena je opredjeljenjost nadležnih institucija da se konačno pristupi izradi nove razvojne strategije za period do 2020. godine, pri čijoj izradi će se, kako kažu, konsultovati i Privredna komora Kantona Sarajevo.