Prvi gubitak Dubai World Nakheela srušio evropske berze
Evropski berzovni indeksi 08. decembra 2009. godine su oslabili pritisnuti padom cijena dionica u bankovnom sektoru zbog obnovljenih zabrinutosti oko njihove izloženosti posrnulom Dubai Worldu.
Pod utjecajem takvog raspoloženja londonski je Ftse indeks oslabio za 1,5 %, na 5.233 boda. Frankfurtski DAX bio je na još i većem postotnom gubitku, od 1,8 %, spustivši se na 5.681 bod.
Bankovne dionice bile su najveći gubitnici, za što ulagači kao glavni razlog navode izvještaje o visini gubitaka s kojima je suočen ogranak Dubai Worlda Nakheel.
Royal Bank of Scotland, Barclays, HSBC, Banco Santander, Societe Generale i Standard Chartered redom su zabilježili pad cijena dionica od 1,5 do 6,0 %.
"U osnovi postoje dva razloga. Prvi su razlog njemački podaci o industrijskoj proizvodnji, no važniji je izvještaj o prvom gubitku Nakheela od 3,65 milijardi dolara koje je dobio na uvid Bloomberg News", tumači trgovac.
Berzovnim indeksima uteg je bio i podatak o neočekivanom padu industrijske proizvodnje u oktobru, ukazujući na usporavanje oporavka u njemačkoj privredi u zadnjem tromjesečju.
Od gubitnika u bankovnom sektoru izdvajaju se još grčke banke pod pritiskom upozorenja agencije za rejtinge Standard & Poor`s da bi mogla razmotriti sniženje kreditnog rejtinga Grčkoj.
Oslabile su stoga dionice najvećih grčkih banaka, Bank of Piraeus, National Bank fo Greece i EFG Eurobank, i to u rasponu od 6,0 do 6,8 %.
Lošem raspoloženu doprinijele su i izjave čelnika američke središnje banke Fed Bena Bernankea da je oporavak američke privrede i dalje na krhkim osnovama i da će nezaposlenost ostati visoka.
Slične ocjene iznio je i čelnik Evropske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet. Nikkei indeks Tokijske berze oslabio je 0,3 %, završivši na 10.140 bodova, prenio je Business.hr.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.