RBI analiza: Srednja i Istočna Evropa na valovima globalne likvidnosti

"Dinamika poslovnog ciklusa zabilježena u drugoj polovini 2013. godine u Austriji nije nastavljena u prva tri mjeseca tekuće godine, obzirom na usporeni stvarni rast BDP-a koji je pao sa 0,4%, u odnosu na prethodni kvartal, u četvrtom kvartalu 2013. godine na 0,2%, u odnosu na prethodni kvartal, u prvom kvartalu 2014. godine. Vanjska trgovina je i dalje veoma važna za Austriju, dok je oporavak domaće potražnje i dalje nestabilan“, izjavio je Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen Researcha pri Raiffeisen Bank International AG (RBI), na početku svoje prezentacije strategije „Austrija i zemlje Srednje i Istočne Evrope“ za treći kvartal 2014. godine.

"Glavni pokazatelji i dalje ukazuju na rast ekonomskih aktivnosti u Austriji, iako se očekuje da će ekonomski oporavak biti slabiji nego u prethodnim fazama oporavka. Stoga smo bili primorani smanjiti naše prognoze BDP-a za 2014. i 2015. godinu za 0,2 procentna poena i to na 1,3%, odnosno 2,1%, respektivno.  Kao rezultat toga, trenutno je razvoj Austrije samo na prosječnom nivou u eurozoni, i dalje zaostajući za Njemačkom i Švicarskom.  Kako bi se postigao održivi rast, bit će potrebno implementirati reforme iz oblasti poreznih stopa i penzija, ali i provesti reforme državnog, administrativnog i zdravstvenog sistema. Također, opravdanim smatramo smanjenje poreznih obaveza na rad, iako se finansiranje istog uglavnom obezbjeđuje iz smanjenja troškova. Sa poreskom stopom od 45,3%, Austrija je peta zemlja u Evropi sa najvećom poreznom kvotom – čak visočijom nego u  Švedskoj. Visoka porezna stopa je ne dovodi samo u nezavidan položaj, nego predstavlja i smetnju rastu u poređenju sa Njemačkom i Švicarskom", dodao je Brezinschek.  

Dobra dinamika BDP-a i niska inflacija u većini zemalja Srednje Evrope i Jugoistočne Evrope

Početkom ove godine, zemlje Srednje i Istočne Evrop iznenadile su solidnim rastom BDP-a, što je analitičare Raiffeisen Research-a ponukalo da podignu prognoze za cijelu regiju Srednje Evrope za 2014. godinu. Prognoze za Poljsku (za 0,2 procentna poena na 3,3%), Češku Republiku (za 0,3 procentna poena na 2,6%), Slovačku (za 0,5 procentna poena na 2,7%) i Mađarsku (za 0,7 procentna poena na 2,7%) su povećane.  Očekivanja kada je u pitanju rast u Sloveniji su također povećana za 1,5 procentna poena na 1,0%, što bi značilo dugoočekivani kraj recesije u toj zemlji. U zemljama Jugoistočne Evrope, pozitivna kretanja tokom prvog kvartala 2014. godine zabilježena u Rumuniji omogućila su analitičarima da povećaju očekivani rast BDP-a u 2014. godini za 1,2 procentna poena na 3,5%. 

"Za većinu zemalja Srednje i Istočne Evrope pozitivno je da je domaća potražnja, kako u okviru privatne potrošnje tako i privatnih investicija, značajno doprinijela ekonomskom razvoju. U većini zemalja Srednje i Istočne Evrope inflacija je na rekordno niskom nivou. U svakom slučaju, očekujemo da ovaj trend dovede do rasta stopa inflacije u drugoj polovini godine", izjavio je Brezinschek pojašnjavajući trenutna kretanja ekonomskog razvoja u zemljama Srednje i Istočne Evrope. 

Kad je riječ o monetarnoj politici, niske stope inflacije u nekoliko zemalja Srednje i Istočne Evrope su također otvorile put za rekordno nizak nivo kamatnih stopa. U kombinaciji sa ekstremno ekspanzivnom monetarnom politikom Evropske Centralne banke (ECB), koja će vjerovatno i dalje darežljivo osiguravati likvidnost u bliskoj budućnosti, ne očekuju se promjene u ključnim stopama u regiji Srednje i Istočne Evrope sve do početka 2015. godine. Ipak, u Mađarskoj se ovog ljeta može očekivati da će negativan trend kamatnih stopa, zabilježen prethodnih godina, biti zaustavljen na 2,2%. Nasuprot tome, Raiffeisen Research smatra da neće doći do novih povećanja stopa u Rusiji, obzirom da je Centralna banka zaustavila pad ruske rublje.

Tržišta sve manje reaguju na aktuelni sukob između Rusije i Ukrajine

"Iako smanjenje tenzija između Rusije i Ukrajine nije ni na vidiku, sukobi sve manje utiču na kretanja na ekonomskom i finansijskom tržištu.  Ipak, iako tržišta nisu pod tako jakim utjecajem ovih sukoba, trenutna nesigurnost sprječava ulaganja u regionu. Stoga smo bili primorani dodatno smanjiti naše prognoze za ovu godinu za zajednicu nezavisnih država, odnosno smanjiti prognoze rasta BDP-a za 0,3% u Rusiji i 7% u Ukrajini“, dodao je Brezinschek.

Pozitivno je to što se očekuju veliki dodatni prihodi u ruski budžet, što može dovesti do uravnoteženog budžeta ili čak blagog viška u 2014. godini. Razlog tome je devalvacija rublje, što zapravo predstavlja veće prihode, imajući u vidu karakteristike ruskog budžeta (veći dio federalnih prihoda je denominiran u USD, prikupljen od poreza na izvoz nafte i gasa). Ukoliko bi se izbjegle daljnje političke tenzije, Rusija bi čak mogla i da dopuni fond rezervi u 2014. godini.

ATX: stabilan do blago pozitivan rast

Ovogodišnji berzanski indeksi Austrije (ATX) i Istočne Evrope zaostaju za dostignućima etabliranih tržišta Zapada i SAD-a. Vodeći indeks berze u Beču opao je za skoro 2%, a glavna tržišta u Istočnoj Evropi su, u prvoj polovici godine, ostala skoro nepromijenjena. Rumunska berza (BET) je pozitivan izuzetak jer je zabilježila dobit od 8%.  Suprotno tome, tržišta Zapada su zabilježila niski ili srednji jednocifreni porast. Bernd Maurer, zamjenik glavnog analitičara u Raiffeisen Centrobank (RCB), smatra da je glavni krivac slabijeg razvoja negativan učinak geopolitičkih tenzija u Ukrajini na cijelu regiju. Analitičar RCB-a u ljetnim mjesecima očekuje stabilan do blago pozitivan rast u Austriji i Istočnoj Europi. Sve veći napredak ekonomskog okruženja i stalan nivo niske kamatne stope bi trebali potaknuti taj trend. Nakon promjenjljivih ljetnih mjeseci RCB predviđa porast ATX-a za 2,750 poena do kraja godine. Premda se trenutni nivoi procjene indeksa ne čine niskim u smislu dugoročnih historijskih standarda, relativna usporedba ipak upućuje na privlačnost kapitala kao kategorije aktive pri trenutno niskoj kamatnoj stopi.  Čak šta više, austrijsko i istočnoevropsko tržište kapitala pokazuju atraktivne procjene u usporedbi s drugim etabliranim tržištima, kao i tržištima u razvoju. Povećanje broja aktivnosti spajanja i akvizicija proteklih nekoliko mjeseci predstavlja dodatnu stimulaciju za tržišta kapitala.

Privredne grane u fokusu: naftna, nekretnine, banke i industrija

Kad su u pitanju pojedinačne privredne grane, Maurer smatra da su upstream naftne kompanije, sektor nekretnina, pojedine odabrane banke te industrijske dionice posebno zanimljive. Analitičar priznaje kako “veća potražnja za naftom, rastući troškovi proizvodnje i geopolitički nemiri idu u korist stabilnom do blago većem porastu cijena nafte. Tržište nekretnina će najvjerovatnije profitirati zbog novog novčanog poticaja ECB-a”. RBC preporučuje selektivan pristup u bankarskom sektoru Istočne Evrope. Prema analitičarima, postoje određene obećavajuće dionice koje su rezultat manjih troškova rizika, te pristojne dinamike zarade.  Kada je riječ o sektoru industrije, analitičari RCB-a predlažu da se u obzir uzmu one kompanije koje su ocijenjene kao privlačne i koje uspijevaju profitirati od ubrzanog ekonomskog rasta u Austriji i zemljama Srednje i Istočne Evrope.