Recesija kuca na vrata BiH

Bruto društveni proizvod (BDP) BiH je u prvom kvartalu ove godine rastao tek 2,2 odsto, što je najmanji kvartalni rast još od početka 2015. godine, pokazuje zvanična statistika.

Na ovaj način su se obistinila predviđanja međunarodnih finansijskih organizacija koje su u prosjeku za pola procenta smanjile svoje prognoze kada je rast BDP-a u pitanju.

Ekonomisti poručuju kako ove brojke upozoravaju da privreda opasno usporava, jer se kriza kod najvećih ekonomskih partnera u Evropi jednostavno prelila u BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, kaže kako se projekcije rasta za ovu godinu kreću između tri i 3,5 odsto, ali da kvartalnih 2,2 odsto nije dobar pokazatelj.

"To još nije dramatično, ali je očigledno da se stanje kod naših najvećih ekonomskih partnera polako počinje prelijevati kod nas. Izvoz usporava, a uvoz raste. To se prelama i u suštini je tu najveći pad očekivanog rasta", kaže Đogo za "Nezavisne".

Njegove riječi potvrđuju i zvanični podaci. Naime, izvoz iz BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 2,771 milijardu KM, što je manje za 0,6 odsto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,611 milijardi KM, što je više za 4,7 odsto u odnosu na prvi kvartal lani.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju iznosila je 60,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 1,84 milijarde KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže kako se ovako loš rezultat po pitanju rasta BDP-a mogao očekivati i ranije.

"Iskreno govoreći, ne mogu reći da se čudim. Slažem se s kolegama da dio uzroka leži u nekim predrecesijskim i recesijskim kretanjima na našim tržištima kao što su Turska ili Italija, mada smatram kako su najveći uzroci domaćeg karaktera. Jednostavno, dugogodišnje odsustvo ekonomskih reformi i dugogodišnja politika koja opterećuje privredu, a u kojoj se ne ulaže i ne investira, dovodi do usporavanja koje se vidi i statistički", kaže Gavran.

On kaže kako ne postoje mehanizmi čijom bi se primjenom došlo do rezultata u kratkom periodu.

"Kada bismo danas krenuli s velikim kapitalnim projektima i da paralelno rasteretimo privredu, trebao bi dug vremenski period da dođe do efekata. Neke stvari smo izgubili bespovratno. Sposobni građani koji su napustili zemlju se ne mogu zamijeniti. Kompanija koja bi prije dvije godine investirala i zaposlila 2.000 ljudi, danas ne bi imala koga da zaposli", kaže Gavran.

Podsjećamo, Međunarodni monetarni fond (MMF) je početkom aprila procjenu rasta BDP-a za BiH u 2019. godini, sa 3,5 smanjio na 3,1 odsto.

Nakon toga, slično je uradila i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 3,5 na tri odsto, prvenstveno zbog odgađanja formiranja nove vlade nakon oktobarskih izbora.

Da ekonomija usporava, pokazuju i posljednji podaci prema kojima je industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca ove godine pala za 5,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.