Kapital / IZVJEŠTAJI

Spoljnotrgovinski deficit BiH u 2009. godini smanjen za oko trećinu: Podnošljiviji manjak u trgovini

06.01.2010. 10:32 / Izvor: Nezavisne novine

Spoljnotrgovinski deficit BiH smanjen je u 2009. godini za oko trećinu, a recesijsku godinu, koju su obilježili istovremeni snažan pad uvoza i izvoza, naša zemlja završava s poboljšanim omjerom razmjene sa glavnim trgovinskim partnerima Srbijom i Hrvatskom.

"BiH je 2009. godinu okončala trgovinskim deficitom, koji je za oko 33 posto manji nego prethodne godine. To ne raduje, jer govori o padu privrednih aktivnosti i smanjenju proizvodnje u uslovima ekonomske krize", konstatuje Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih 11 mjeseci 2009. izvoz je dostigao pet milijardi KM i s obzirom na prosječna mjesečna kretanja za cijelu prošlu godinu mogao bi se zaustaviti na oko 5,5 milijardi. Uvoz je u prvih 11 mjeseci iznosio 11,2 milijarde KM i očekuje se da će s učinkom za posljednji prošlogodišnji mjesec dostići godišnju vrijednost od oko 12,5 milijardi KM.

I dok je BiH u 2008. godini ostvarila minus od 9,5 milijardi evra (izvoz 6,7 milijardi, uvoz 16,2 milijardi KM), deficit u 2009. mogao bi biti sedam milijardi KM ili za oko 2,5 milijardi KM manje nego godinu prije.

"Na ovakva kretanja uticao je pad proizvodnje, pa time i izvoza prije svega u metalskom sektoru koji je globalna kriza najviše pogodila. Sa druge strane, značajno smanjenje uvoza rezultat je ne toliko manjeg uvoza robe široke potrošnje, koliko uvoza sirovina i poluproizvoda radi dalje prerade", pojašnjava Hasić.

Dodaje da su proizvodnja električne energije, u kojoj je ostvaren značajan rast izvoza (98 posto u odnosu na 2008. godinu) i agrokompleks, koji je takođe bilježio rast, dva ključna potencijala na kojima treba zasnivati ekonomski razvoj.

U razmjeni s glavnim partnerima, Srbijom i Hrvatskom, tokom 2009. godine bilježili smo veći pad uvoza nego izvoza, što je trgovinski deficit s ovim zemljama učinilo podnošljivijim. Međutim, naši plasmani na ova tržišta, kako pojašnjava Hasić, još nisu značajni, a riječ je uglavnom o proizvodima koji nemaju prođu na tržištu EU.

Za uvoz robe iz Hrvatske i Srbije samo za prvih 11 mjeseci 2009. naša zemlja potrošila je oko 1,4 milijarde KM manje novca nego u istom periodu godinu ranije. Uvoz iz Hrvatske doživio je pad od 34,7 posto ili za oko 900 miliona KM. Više je nego prepolovljen uvoz naftnih derivata, što treba zahvaliti radu Rafinerije nafte u Brodu. Tako smo za 11 mjeseci 2008. godine na uvoz goriva iz ove zemlje potrošili 970,7 miliona KM, dok smo u istom periodu 2009. izdvojili "svega" 448,4 miliona KM. Za razliku od uvoza, bh. izvoz u Hrvatsku zabilježio je blažu stopu pada od 18,7 posto. Za oko 200 miliona KM smanjen je izvoz naših sirovina, poluproizvoda i materijala, a za 10 miliona KM gotovih proizvoda.

Iz Srbije smo u 2009. uvezli robe za 26,9 posto manje nego godinu ranije. Za oko 230 miliona KM smanjen je izvoz naših sirovina, poluproizvoda i materijala, a za oko 20 miliona KM hrane i živih životinja. Prošlogodišnji izvoz u Srbiju bio je 25,3 posto manji nego 2008. godine. I dok smo hrane i živih životnja izvezli u ovu zemlju za oko devet miliona KM manje, značajno smo povećali izvoz duhana i pića. U prvih 11 mjeseci 2008. taj izvoz iznosio je svega 3,4 miliona KM, a u istom periodu 2009. godine za 21,1 milion KM. Takođe, za tridesetak miliona KM povećali smo izvoz goriva i maziva.

Kad je riječ o Crnoj Gori uvoz i izvoz u prvih 11 mjeseci 2009. imali su pad od oko osam posto, dok je izvoz u Makedoniju zabilježio pad od oko 2,5 posto, a uvoz oko 15 posto.

Hasić zaključuje kako je CEFTA dobar trgovinski okvir za zemlje regije, ali da bi radi daljeg unapređenja razmjene i korištenja svih raspoloživih potencijala, pa i povećanja bh. izvoza, trebalo otkloniti brojne necarinske barijere.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital