Kapital / IZVJEŠTAJI

Strani sastav, a domaći proizvod - sirovine iz zemalja sa kojima Srbija ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini

07.02.2010. 13:12 / Izvor: Politika



Za Slobodana Vučićevića, predsednika Upravnog odbora kompanije "Droga Kolinska", zvanično odmrzavanje prelaznog sporazuma sa Evropskom unijom zapravo je značilo rušenje geografskih granica u regionu. Ima već nedelju dana kako su u očima carinika sve zemlje u kojima posluje (Srbija, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija) postale jedno tržište. Jer, sve što od sirovina pazari u bilo kojoj od navedenih zemalja, moći će da koristi u proizvodnji kao domaću robu i zatim gotov proizvod izveze u Evropu, bez carina.

Do sada je, prilikom izvoza, morao da dokazuje da je bar 51% vrednosti robe srpskog porekla, dok će se od sada proizvodne sirovine uvezene iz regiona, uz doradu, takođe računati kao domaće. Zahvaljujući formulaciji "dijagonalna kumulacija porekla robe", ovdašnji privrednici će kao domaće moći da koriste sve proizvodne sirovine iz zemalja sa kojima Srbija ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini. U Privrednoj komori Srbije objašnjavaju da se to odnosi na repromaterijal uvezen iz EU i CEFTA regiona (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Moldavija i Crna Gora). To pravilo važiće i za one koji sirovine uvoze iz Turske, jer bi uskoro trebalo da stupi na snagu i sporazum o slobodnoj trgovini sa tom zemljom.

– Platili smo skupu ulaznicu, vreme je da nam se to vrati – našalio se Vučićević na početku razgovora, aludirajući na prošlogodišnju odluku Srbije da jednostrano ukine carine sa EU. – Država je odlučila da potpuno otvori granice tržišta u, možda, najgorem trenutku, usred svetske ekonomske krize. Zato su i prihodi od carina lane bili znatno manji. Sada će privrednici imati velike koristi od toga – objašnjava Vučićević.

Za razliku od njega, Rodoljub Drašković, direktor kompanije "Swisslion" iz Gornjeg Milanovca, tvrdi da od odmrzavanja sporazuma neće imati mnogo koristi. Sirovine koje najviše koristi u proizvodnji spadaju u red "osetljivih proizvoda", pa država i dalje štiti carinama domaće proizvođače.

– U zemlje EU i CEFTA regiona izvozimo čak 65% ukupne proizvodnje. Međutim, na razvijenim tržištima nismo konkurentni, čak smo 40% skuplji od konkurencije. Jer, na uvoz mleka u prahu i šećera plaćamo carinu – ističe Drašković.

Ipak, on dodaje da je, čak i sa carinama, mleko u prahu iz uvoza jeftinije od onog koje može da kupi na domaćem tržištu. Na primer, u Srbiji se ta sirovina prodaje po ceni od 320 do 340 dinara za kilogram, dok je iz inostranstva, sa carinom od 20", mleko u prahu košta od 280 do 290 dinara.

– Tako su proizvođači iz EU automatski u prednosti u odnosu na nas – sa žaljenjem je konstatovao Drašković.

Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije, objašnjava da postoje proizvodi (koji će i posle isteka perioda prilagođavanja od šest godina) ostati zaštićeni carinskim stopama. U sporazumu sa EU potpisano je da su to neke vrste duvana (carina – 10%), ulje (30%) i šećer (20%).

– To nije ništa neuobičajeno, time se štite domaći proizvođači. Na primer, država strahuje da bi ukoliko bi ukinula carine na uvoz mleka u prahu, ugrozila primarne proizvođače mleka, odnosno seljake – objašnjava.

U Privrednoj komori Srbije ističu da nema sumnje da će navedeni sporazum obezbediti lakšu prodornost srpske robe na tržište EU. Dodaju i to da će stranim kompanijama sada biti u interesu da pokrenu proizvodnju u Srbiji, jer će time osvojiti i regionalno tržište.

Statistički podaci Biroa za regionalnu saradnju PKS pokazuju da Srbija ima suficit u razmeni sa CEFTA od 1,43 mlrd USD. Pojedinačno po zemljama, prošle godine u plusu je bila naša razmena sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Albanijom. Minus u razmeni imali smo sa Hrvatskom, ali i Moldavijom. Od zemalja bivše Jugoslavije, deficit imamo i sa Slovenijom, koja je članica EU. Podaci iz istog izvora pokazuju da smo trgovinski deficit (minus 4,63 mlrd USD) imali i sa zemljama EU, ali i sa Ruskom Federacijom (minus 1,633 mlrd USD).

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić očekuje da Srbija postane centar CEFTA regiona, pogotovo što naša zemlja ove godine preuzima predsedavanje njegovim komitetom. Nadležni ministar objašnjava da će nastojati da se, osim tržišta robe, liberalizuju i usluge koje čine čak 60% BDP-a u svim zemljama regiona.

– Druga važna stvar je liberalizacija tržišta javnih nabavki.

Prema našem Zakonu o javnim nabavkama, srpska preduzeća imaju prednost od 20 odsto u ceni u odnosu na strane firme. Sa EU je dogovoreno da se u narednih šest godina, od datuma stupanja na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, izvrši fazna liberalizacija pa da se ti uslovi izjednače. Dakle, mi ćemo u narednom periodu izjednačiti uslove za konkurisanje evropskih kompanija sa domaćim na srpskom tržištu. Međutim, u CEFTA smo dogovorili da od 1. maja ove godine, damo potpuno jednake uslove svim zemljama članicama – najavio je nedavno ministar Dinkić.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 07.02.2010.)

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital