Svaki treći građanin BiH svakodnevno koristi kartice za račune iznad 30 KM

Debitne i kreditne kartice su sastavni dio svakodnevnih kupovnih aktivnosti BiH potrošača, pokazala je nova Mastercard MasterIndex studija.

"Nova Mastercard MasterIndex studija za 2018. godinu naglašava trendove upotrebe platnih kartica u BiH i potvrđuje trendove kada su u pitanju navike, potrebe i preferencije aktivnih korisnika kartica na teritoriji Bosne i Hercegovine", kazala je Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard.

Prema njenim riječima, 80 posto ispitanika bira platnu karticu kao prvi izbor u odnosu na keš, kada je riječ o plaćanjima iznad 30 KM, tako da debitne i kreditne kartice postaju svakodnevni dio potrošača na teritoriji BiH.

"89 posto njih potvrđuje da makar jednom nedjeljno koristi jednu od ove dvije kartice za svoje svakodnevne kupovine, dok jedna trećina ispitanika karticu koristi gotovo svaki dan", istakla je Ristić.

Dakle, debitne kartice su proizvod koji se najčešće koristi, reklo je 53,6% ispitanika, što je za 7,6% više nego u 2017. Broj onih koji isključivo koriste kreditne kartice se smanjio sa 13% na 5,7%, dok 36,6% ispitanika kombinira pogodnosti debitne i kreditne kartice (slično kao i prošle godine, 35%).

Debitne kartice, kao pogodna zamjena za gotov novac u svakodnevnim aktivnostima, obično se koristi za kupovinu hrane (47,4%), na benzinskim pumpama (33,4%), te za kupovinu odjeće (28,7%). Iako 40% ispitanika koristi kartice na bankomatima i šalterima banaka, što predstavlja pad u odnosu na prošlogodišnjih 47%, to bi mogao biti pokazatelj da potrošači sada više koriste elektronsko plaćanje u svakodnevnim situacijama kao zamjenu za podizanje i brigu o količini gotovine u novčaniku.

S druge strane, kreditne kartice se vide kao jednostavan pristup dodatnim sredstvima ili način da se produže rokovi otplate, što je odgovoran obrazac finansijskog ponašanja, tako da građani BiH prvenstveno koriste kreditne kartice za kupovinu namještaja i kućanskih aparata kako je reklo 43,8% njih, a ovo je povećanje od 15,8% u odnosu na prošlu godinu. Ovaj tip kartice se također koristi za kupovinu odjeće (29,7%) i benzina (26,7%), a naročito pozitivan indikator finansijske pismenosti je činjenica da je upotreba kreditnih kartica na bankomatima pala na 3,4% sa 8% koliko je iznosila 2017.

Kod odabira kartice koju će koristiti, BiH potrošači obraćaju pažnju na nekoliko faktora kao što su kamatne stope i naknade (kriterij broj jedan za 36,6% ispitanika), dodatne pogodnosti kartice kao što su odgođeno plaćanje ili dodatne polise osiguranja (28,9%) i dobra reputacija banke izdavaoca (27,3%), ali 15,4% ispitanika je također reklo da oni nisu birali svoje kartice, već su ih dobili uz otvaranje bankovnog računa.

MasterIndex BiH je također ukazao da je povrat novca odličan poticaj banaka koji poziva na veću upotrebu kartica (39,9%), nakon čega slijede popusti kod odabranih trgovaca (33,6%) i nagrade (23,8%). Na pitanje na kom mjestu bi željeli dobiti popust za kartično plaćanje, trećina ispitanika je navelo državne institucije, komunalna preduzeća i kurirske službe, 27,3% je navelo mjesta za prodaju robe široke potrošnje (FMCG) kao što su supermarketi i drogerije, dok bi njih 26,9% najradije koristili popuste za medicinske usluge.

Također, studija je naglasila da su državne i općinske institucije navedene kao mjesta gdje bi potrošači voljeli koristiti svoje kartice, ali to trenutno nije moguće za njih 40%. Među najčešće navedena tri mjesta koja ne prihvataju kartice, a gdje postoji ogroman potencijal za širenje mreže za elektronska plaćanja, nalaze se taksi vozila (20,7%) i otvorene tržnice (16,6%).

"Ovogodišnji MasterIndex rezultati naglašavaju da građani prihvataju praktičnost, jednostavnost i brzinu elektronskog plaćanja, što je i razlog zašto vidimo sve veći razvoj bezgotovinskog društva", rekla je Ristić.

Osim toga, dodaje ona, kao zaključak treba reći da se treba fokurisati na širenje prihvatne mreže kako bismo odgovorili potrebama krajnjih potrošača, a oni kažu da željeli da da platnim karticama plaćaju prije svega u državnim institucijama, taxi vozilima, pijaca.

"Zadatak nas je da zajedno radimo na omogućavanju širenja prihvatne mreže, na investicijama u inovacije i na daljoj promociji elektronskih plaćanja kako bismo podizali transparentnost finansijskih tokova na još viši nivo i zajednički se borili protiv sive ekonomije", naglašava ona.

Osvrćući se na podatak da su bh. građani kao lokaciju na kojoj bi htjeli plaćati karticom, a ne mogu, naveli državne institucije, Amir Trokić, account manager Mastercarda za BiH, navodi da intenzivno rade na tome sa različitim partnerima.

"Nadam se da ćemo u skorije vrijeme imati tu mogućnost plaćanja i u državnim institucijama BiH", ističe on.

Dodaje da Mastercard svakodnevno sarađuje sa bh. bankama, kako na promociji elektronskog plaćanja, tako i na ukazivanju prednosti kartičnog plaćanja.

"Rezultati istraživanja su svakako pozitivni, a u budućnosti svakako radimo na daljem rastu i razvoju svih elektronskih plaćanja", zaključuje Trokić.

S.B.