Svjetska banka: Na zapadnom Balkanu 44 posto zaposlenih, u BiH 35 posto
Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije.
Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije.
Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izveštaja Svjetske banke, pod naslovom Rastuće neizvjesnosti, rast će u 2019. iznositi 3,2%, što je pad u odnosu na 3,9% u 2018. Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4%, dokvećina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.
Stope rasta 2017-2021f
|
|
2017 |
2018 |
2019e |
2020f |
2021f |
|
Albanija |
3.8 |
4.1 |
2.9 |
3.4 |
3.6 |
|
Bosna i Hercegovina |
3.2 |
3.6 |
3.1 |
3.4 |
3.9 |
|
Crna Gora |
4.7 |
4.9 |
3.0 |
2.8 |
2.7 |
|
Kosovo |
4.2 |
3.8 |
4.0 |
4.2 |
4.1 |
|
Sjeverna Makedonija |
0.2 |
2.7 |
3.1 |
3.2 |
3.3 |
|
Srbija |
2.0 |
4.2 |
3.3 |
3.9 |
4.0 |
|
Zapadni Balkan |
2.6 |
3.9 |
3.2 |
3.6 |
3.8 |
|
EU28 |
2.5 |
2.0 |
1.4 |
1.3 |
1.4 |
Izvor: Procjena Svjetske banke
“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije,” kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
“Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast“.
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mesta u region, Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44% stanovnika radno-aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48%, te suzabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.
U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na unaprjeđenje konkurentnosti i manju javnu potrošnju. Strožije kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.
|
Glavne poruke za Bosnu i Hercegovinu:
|
Izvještaj se može preuzeti ovdje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
