Kapital / BH BERZE

Svjetska banka predviđa naglo usporavanje rasta zemljama u razvoju u 2009. godini

01.04.2009. 15:57 / Izvor: eKapija.ba

Prema predviđanjima Svjetske banke objavljenim 01.04.2009. godine, rast BDP-a u zemljama u razvoju će biti smanjen na 2,1% u 2009. godini u odnosu na 5,8 % koliko je zabilježeno u 2008. godini. Banka je umanjila za više od pola svoju procjenu iz mjeseca novembra 2008. godine prema kojoj je predvidjela rast po stopi od 4,4% u zemljama u razvoju u 2009. godini, što je posljedica naglog pogoršanja globalnih finansijskih i ekonomskih uvjeta.

Novo izdanje Globalnih svjetskih očekivanja također ove godine očekuje smanjenje globalnog rasta za 1,7%. Ovo bi bio prvi pad svjetskog privrednog učinka od II Svjetskog rata. Očekuje se smanjenje BDP-a za 3% u državama OECD-a te za 2% u drugim privredama sa visokim prihodima.

Osnovna prognoza Svjetske banke predviđa da će krivulja rasta postati blago pozitivna u 2010. godini kako konsolidacija finansijskog sektora, gubitak blagostanja i efekti inercije od finansijske krize budu nastavili da usporavaju ekonomsku aktivnost. Ipak, brzinu i vrijeme potrebno za oporavak je još uvijek teško predvidjeti.

“U zemljama u razvoju vidimo da recesija već donosi posljedice po najsiromašnije ljude, čini ih još nezaštićenijim od naglih šokova – ali i ograničava njihove mogućnosti te ih obeshrabruje,“ rekao je Justin Yifu Lin, glavni ekonomista Svjetske banke i viši potpredsjednik, Ekonomija razvoja „Ovo bi moglo obrnuti efekat postignut u godinama progresa, te je stoga zaista vanredno stanje u procesu razvoja“.

U posljednjem dokumentu, Banka naglašava da, iako bi rast trebalo da se povrati – premda sporo –privredna aktivnost će ostati u krizi, pri čemu će nezaposlenost i značajne izmjene u raznim oblastima biti prisutni i sljedećih nekoliko godina.

“Čak iako globalni rast postane ponovo pozitivan u 2010. godini, privredni rezultati će ostati u depresiji, fiskalni pritisci će se povećavati, a stopa nezaposlenosti će i dalje rasti u praktično svakoj državi do 2011. godine,“ pojasnio je Hans Timmer, menadžer, Globalni trendovi, u Grupi za predviđanje razvoja Svjetske banke.

Očekuje se da će svjetska trgovina robama i uslugama pasti za 6,1% u 2009. godini, što je najveći pad u historiji. Sa iznosom od 47 $ po barelu u 2009. godini, očekuje se da će cijene nafte biti za preko 50% niže od nivoa iz 2008. godine. Također se očekuje da cijene nenaftnih dobara ostanu niske, oko 30% niže nego u 2008. godini.

Očekuje se da će se fiskalni bilansi naglo pogoršati u zemljama u razvoju, kao odgovor na umanjenje prihoda, povećanje troškova posuđivanja te velikih transfera kako bi se održali socijalni programi. Ovo bi posebno moglo biti zabrinjavajuće u zemljama Evrope i centralne Azije u razvoju, gdje su trgovina i proizvodnja teško pogođene, privatni sektor veoma osjetljiv, a socijalni programi pokrivaju veliki broj stanovnika.

Očekuje se povećanje potreba za eksternim finansiranjem u zemljama u razvoju do vrijednosti od 1,3 triliona dolara u 2009. godini, uključujući i postojeće deficite računa i dospjeće otplate glavnice privatnog duga. Sa opadajućim protokom kapitala, ovo bi moglo uzrokovati finansijski nedostatak između 270 i 700 milijardi dolara. Najveći nedostaci sredstava javljaju se u Evropi i centralnoj Aziji, Južnoj Americi i subsaharskoj Africi.

Očekuje se da će se svjetski rast BDP-a povećati na skromnih 2,3% u 2010. godini, ali ukoliko se pojavi kriza bilansa plaćanja unutar regija u razvoju, bit će teško spriječiti takvu krizu i ona bi mogla sputavati globalni oporavak. Još jedan rizik predstavlja oporavak kreditnog tržišta koji može biti sporiji usljed kontinuiranih problema finansijskog sektora, što bi produžilo period prilagođavanja kapaciteta u proizvodnom sektoru i povećalo globalni pad.

Predviđanja regionalnog rasta

Evropa i centralna Azija su najteže pogođene skorim razvojem situacije. Očekuje se da će BDP u regiji pasti za 2% u 2009. godini, u poređenju sa 4,2% rasta u 2008. godini. Smanjenje rasta u regionu u poređenju sa predviđanjem Svjetske banke od novembra iznosi 4,8 procenata, što predstavlja najznačajniju izmjenu u okviru regija u razvoju.

Južna Amerika i Karibi će također vjeruje se zabilježiti pad BDP-a u 2009. godini, iako na nivou država prinosi mogu biti različiti. Sve u svemu, očekuje se da će BDP pasti za 0.6% nakon rasta od 4,3% u 2008. godini.

Istočna Azija i Pacifik će vjerovatno biti najviše pogođeni padom globalnih ulaganja i trgovine. Ovo je već značajno utjecalo na industrijsku proizvodnju i kapitalna ulaganja. Očekuje se da će rast BDP-a biti usporen na 5,3% u 2009. godini, kao posljedica smanjenja rasta u Kini na 6,5% i zapadanja u recesiju u nekoliko malih privreda u regiji, uključujući Tajland.

Očekivanja za južnu Aziju su smanjena na 3,7% rasta za 2009. godinu sa prethodnih predviđanja od 5,4% za 2009. godinu, te u odnosu na rast od 5,6% 2008. godine. Iako su uvjeti trgovine promijenjeni u korist regije, usljed nižih cijena nafte, slabija potražnja za izvozom ostavlja značajne posljedice.

Rast na Srednjem Istoku i sjevernoj Africi je naizgled najmanje pogođen od svih regija u razvoju, uz pad od samo 0,3% u odnosu na ranije procjene koje su iznosile 3,3%. Smanjeni prihodi od nafte i smanjenja u prinosima nafte će ograničiti BDP među izvoznicima nafte na 2,9% u odnosu na 4,5% u 2008. godini.

U subsaharskoj Africi, očekuje se da će se rast BDP-a u 2009. godini prepoloviti sa 4,9% iz 2008. godine na 2,4%, uz pad od 1,8 procenata u odnosu na prijašnja predviđanja. Dramatičan rast cijena roba široke potrošnje će imati snažne efekte širom ovih zemalja.

Bosanskohercegovačka ekonomija nije imuna na utjecaj globalne finansijske i ekonomske krize, čak iako se održava finansijska stabilnost. Posljedice globalne krize su već počele inficirati bh. ekonomiju kroz tri osnovna mehanizma prijenosa: kreditna kriza, pad izvoznih cijena i potražnje te pad u doznakama iz inostranstva. Kao i ostale ekonomije u tranziciji, BiH će gotovo sigurno osjetiti drastično smanjenje stope rasta. U 2009. godini, vjeruje se da će stvarni rast BDP-a pasti za sedamdeset posto, ili čak i više, a očekuje se da će oporavak biti spor čak i nakon 2009. godine.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital