Kapital / IZVJEŠTAJI

Svjetska banka prezentirala Ocjenu investicione klime za BiH: Predloženi novi mehanizmi financiranja i investiranja za oživljavanje rada preduzeća i firmi privatiziranih certifikatima

06.12.2008. 11:11 / Izvor: eKapija.ba

Nalazi i preporuke izvještaja Svjetske banke "Ocjena investicione klime za Bosnu i Hercegovinu" (Investment Climate Assessment - ICA), prezentirani su na okruglom stolu održanom 05.12.2008. godine u Sarajevu. To je bila prilika za predstavnike bh. vlada, akademskih i nevladinih organizacija, kao i stručnjake Svjetske banke, da razgovaraju o načinima za unapređenje konkurentnosti bh. industrije, uključujući restrukturiranje i promjenu strateškog vlasništva nad poduzećima koja su privatizirane certifikatima.

"Unapređenje konkurentnosti jedne zemlje i njene industrije je uvijek značajno, ali u periodu globalne recesije to postaje ključno pitanje", rekao je John Pollner, vođa tima koji je pripremio izvještaj. “Kako se strane investicije smanjuju, njihovo privlačenje postaje sve teže. Konkurentnije ekonomije će privući više sredstava jednostavnijim procedurama poslovanja“.

Na zahtjev vlasti BiH, Svjetska banka je u prvom dijelu ove godine provela Ocjenu investicione klime za Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici nadležnih resornih ministarstava i drugih vladinih i nevladinih institucija i akademije su svojim komentarima doprinijeli jačanju preporuka ICA izvještaja.

Studija je potvrdila da privatni sektor nastavlja da raste, ali je identificirala ozbiljna strukturalna i operativna ograničenja, uključujući probleme financijske solventnosti, nedovoljnu raspoloživost kapitala i postojeće probleme neadekvatno riješenog radnog statusa dijela zaposlenih.

Neefikasan regulatorni režim nameće nepotrebna uska grla i prevelike troškove za početak poslovanja, rad i rast preduzeća, a ne postoje brzi tržišni mehanizmi koji bi tjerali kompanije koje propadaju na restrukturiranje ili zatvaranje. Neka od ovih ograničenja bi se mogla otkloniti pojednostavljivanjem propisa da se omogući brzi početak rada novih poduzeća, smanji broj dozvola i odobrenja potrebnih za poslovanje i ojačaju sistemi vođenja evidencije o transferima nekretnina.

Studija je posebnu pažnju obratila na oko 1.600 poduzeća privatiziranih uz korištenje certifikata, na koja još uvijek otpada veliki dio imovine, ali koja i dalje loše posluju, zbog nedostatka kapitala i nepostojanja strateških vlasnika. Ove firme pate i zbog skrivenih gubitaka, dugovanja za penzione doprinose i poreze i kašnjenja isplata plata. Velik obim ovog problema nameće potrebu za postepenim rješavanjem i zahtijeva veću zakonsku fleksibilnost i poboljšanje institucionalnih kapaciteta, kako za restrukturiranje, tako i za zatvaranje takvih firmi.

Izvodljivost ove inicijative nameće potrebu da ovo u početku bude pilot program, što bi omogućilo ispitivanje zainteresiranosti potencijalnih investitora, i uzelo u obzir isprva ograničene kapacitete institucija zaduženih za njenu provedbu. On bi obuhvatio posebnu analizu tržišnih izgleda, raspoloživog kapitala i vještina, kao i postojećih nivoa zaostalih dugovanja, te mehanizama za operativno i financijsko restrukturiranje. U dodatne regulatorne reforme koje treba razmotriti spadaju uvođenje mogućnosti osnivanja posebnih formi ulaganja u vlasnički kapital, kao i privatnih investicionih i poduzetničkih (venture) fondova, navodi se u saopćenju Svjetske banke BiH.

ICA okrugli sto nadopunjuje druge inicijative Svjetske banke i vlade, uključujući reforme vezane za Doing Business izvještaj, regulatorne reforme na nižim nivoima vlasti, giljotinu propisa, inicijative vezane za privatni sektor/izvoz, te projekt za restrukturiranje preduzeća kojeg financira EU. Njegovi su zaključci dali doprinos produbljivanju razumijevanja kako ograničenja za poslovanje industrije, tako i mogućnosti za promjene putem operativnog, financijskog i strateškog prilagođavanja.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital