Kapital / BANKARSTVO

Svjetska banka: Tokovi doznaka u 2021. bilježe snažan rast od 7,3 posto

Doznake upućene u zemlje nižeg i srednjeg nivoa dohotka ostvarile su u 2021. snažan rast od 7,3 posto i dostigle vrijednost od 589 milijardi dolara.

18.11.2021. 08:45 / Izvor: Akta.ba

Doznake upućene u zemlje nižeg i srednjeg nivoa dohotka ostvarile su u 2021. snažan rast od 7,3 posto i dostigle vrijednost od 589 milijardi dolara. Taj povratak na trend rasta snažniji je od predviđenog i javlja se nakon što su doznake u 2020. zabilježile pad od samo 1,7 posto, uprkos teškoj globalnoj recesiji izazvanoj COVID-19, navodi se u procjenama iz danas objavljenog Izveštaja o migracijama i razvoju Svjetske banke.

Očekuje se da će tokovi doznaka ka zemljama nižeg i srednjeg nivoa dohotka (osim Kine) drugu godinu za redom premašiti iznos priliva direktnih stranih investicija (DSI) i međunarodne razvojne pomoći (MRP). To ukazuje na značaj doznaka kao ključnog mehanizma podrške potrošnji domaćinstava na neophodne potrebe kao što su hrana, zdravstvena zaštita i obrazovanje u periodima ekonomskih teškoća u zemljama iz kojih dolaze migranti.

"Tokovi doznaka koje šalju migranti predstavljaju značajnu dopunu državnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoći porodicama suočenim sa ekonomskim teškoćama tokom krize izazvane COVID-19. Olakšavanje tokova doznaka kao vida podrške ugroženim budžetima domaćinstava trebalo bi da bude ključna komponenta državnih politika radi podsticanja globalnog oporavka od pandemije“, rekao je Michal Rutkowski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.

Snažnom rastu doznaka doprinjeli su odlučnost migranata da pomognu svojim porodicama kada im je to bilo najpotrebnije, potpomognuto ekonomskim oporavkom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država koji je podržan fiskalnim podsticajima i programima podrške zapošljavanju. Oporavak izlaznih doznaka u zemljama članicama Vijeća za saradnju u Zaljevu (Gulf Cooperation Council – GCC) i Rusiji potpomognut je i rastom cijena nafte i posljedičnim ubrzanjem ekonomske aktivnosti.

Doznake su ostvarile snažan rast u većini regiona. Njihovi tokovi su se povećali za 21,6 posto u Latinskoj Americi i na Karibima, 9,7 posto na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, 8 posto u južnoj Aziji, 6,2 posto u subsaharskoj Africi, i 5,3 posto u Evropi i centralnoj Aziji. U istočnoj Aziji i regionu Pacifika doznake su smanjene za 4 posto – iako su zabilježile povećanje od 1,4 posto širom ovog regiona ako se isključi Kina. Rast se pokazao naročito značajnim u Latinskoj Americi i na Karibima, i to usljed ekonomskog oporavka u Sjedinjenim Američkim Državama i dodatnih faktora, kao što su odgovor migranata na elementarne nepogode u zemljama porijekla i slanje doznaka iz zemalja porijekla migrantima u tranzitu.

Trošak slanja iznosa od 200 dolara u inostranstvo i dalje je bio previsok i u prvom tromjesečju 2021. iznosio je u prosjeku 6,4 posto iznosa koji se šalje, prema podacima iz Globalne baze podataka Svjetske banke o cijenama doznaka. Ta cijena je više nego dvostruko veća od ciljne vrijednosti od 3 posto koju treba ostvariti do 2030. u skladu sa Ciljevima održivog razvoja. Najskuplje je slati novac u subsaharsku Afriku (8 posto) a najjeftinije u južnu Aziju (4,6 posto). Podaci pokazuju da su troškovi najčešće viši kada se doznake šalju putem banaka nego kada se to čini digitalnim kanalima ili preko posrednika u prenosu novca koji nude usluge gotovinske uplate i isplate.

"Neposredan uticaj krize na tokove doznaka bio je veoma značajan. Iznenađujuća brzina oporavka je dobra vijest. Ključni preduslov da doznake nastave da teku, i to naročito digitalnim kanalima, jeste omogućavanje migrantima i pružaocima usluga prenosa doznaka da pristupe bankovnim računima. Odgovori javnih politika treba da nastave da uključuju migrante, naročito kada je riječ o pristupu vakcinama i zaštiti od nedovoljnog plaćanja", rekao je Dilip Ratha, glavni autor Izveštaja i rukovodilac organizacije KNOMAD.

Očekuje se da će doznake nastaviti da rastu po stopi od 2,6 posto u 2022., u skladu sa globalnim makroekonomskim projekcijama. Nastavak rasta broja slučajeva COVID-19 i ponovno uvođenje ograničenja kretanja predstavlja najveći negativni rizik po izglede za globalni rast, zaposlenost i doznake upućene zemljama u razvoju. Kako se ekonomije budu oporavljale, postepeno ukidanje fiskalnih podsticaja i programa podrške zapošljavanju takođe bi moglo da umanji tokove doznaka.

Kretanja doznaka po regionima

Predviđa se da su zvanično zabilježeni tokovi doznaka u regionu istočne Azije i Pacifika opali za 4 posto u 2021. na 131 milijardu dolara. Isključujući Kinu, iznos doznaka upućenih u ovaj region porastao je za 1,4 posto u 2021. i, prema projekcijama, povećat će se za 3,3 posto u 2022. Najveće učešće dolaznih doznaka u bruto domaćem proizvodu (BDP) u ovom regionu zabilježeno je u manjim ekonomijama kao što su Tonga (43,9 posto), Samoa (21,1 posto) i Maršalska ostrva (12,8 posto). Troškovi doznaka: prosječni troškovi slanja 200 dolara u ovaj region su smanjeni, i to na 6,7 posto, u prvom kvartalu 2021. u poređenju sa 7,1 posto godinu ranije. U pet najpovoljnijih koridora ovog regiona troškovi su u prosjeku iznosili 2,7 posto, i to prvenstveno za prenos novca na Filipine, a u pet najskupljih, osim atipičnog koridora između Južne Afrike do Kine, u prosjeku po 15 posto.

Nakon što su 2020. zabilježile pad od 8,6 posto, tokovi doznaka upućenih u Evropu i centralnu Aziju su, prema projekcijama, u 2021. povećani za 5,3 posto na 67 milijardi dolara usljed ubrzanja ekonomske aktivnosti u Evropskoj Uniji i naglog rasta cijena energenata. Za 2022. se predviđa rast doznaka od 3,8 posto. Doznake su trenutno najveći izvor eksternog finansiranja u ovom regionu. Prilivi doznaka su u 2020. i 2021. bili veći od zbira ili jednaki zbiru DSI, portfoliu investicija i MRP. Učešće doznaka u BDP-u iznosi preko 25 posto u Kirgistanu i Tadžikistanu. Troškovi doznaka: prosječan trošak slanja iznosa od 200 dolara u ovaj region blago se povećao na 6,6 posto u prvom tromjesečju 2021. sa 6,5 posto zabilježenih godinu dana ranije, prvenstveno kao posljedica drastičnog rasta troškova u koridoru između Turske i Bugarske. Troškovi slanja novca iz Rusije među najnižima su na svijetu i opali su sa 1,8 na 1 posto.

Prilivi doznaka u region Latinske Amerike i Kariba najverovatnije će dostići novu rekordnu vrijednost od 126 milijardi dolara u 2021., što će predstavljati solidan rast od 21,6 posto u poređenju sa 2020. Meksiko, najveći primalac doznaka u regionu, bio je odredište za 42 posto (52,7 milijardi dolara) ukupnog iznosa za cijeli region. Učešće doznaka u BDP-u premašuje 20 posto u nekoliko manjih ekonomija, i to u El Salvadoru (26,2 posto), Hondurasu (26,6 posto), na Jamajci (23,6 posto) i u Gvatemali (18 posto).

Negativni efekti COVID-19 i uragana Grace i Ida doprinjeli su većim prilivima doznaka u Meksiko i centralnu Ameriku. Među ostalim glavnim pokretačima doznaka su oporavak zaposlenosti i programi fiskalne podrške i socijalne pomoći u zemljama odredišta, i to naročito Sjedinjenim Državama. Porast broja tranzitnih migranata u Meksiku i drugim zemljama, kao i doznake koje su oni primili iz inostranstva radi podmirivanja putnih i troškova života, izgleda da su značajno uticali na ovo snažno povećanje. Za 2022. se predviđa rast doznaka od 4,4 posto, prvenstveno usljed slabijih izgleda za rast u Sjedinjenim Državama. Troškovi doznaka: slanje iznosa od 200 dolara je u ovom regionu u prvom kvartalu 2021. u prosjeku koštalo 5,5 posto, što je manje u odnosu na 6 posto godinu dana ranije. Meksiko je ostao najpovoljnija zemlja prijema doznaka iz Grupe G20 sa prosječnim troškovima od 3,7 posto. Ipak, troškovi su i dalje enormno visoki u manjim koridorima.

Doznake upućene u zemlje u razvoju Bliskog istoka i sjeverne Afrike će prema projekcijama porasti u 2021. za 9,7 posto na 62 milijarde dolara, čemu će podstrek dati ponovno pokretanje rasta u odredišnim zemljama članicama Evropske Unije (a naročito Francuskoj i Španiji) i nagli rast cijena nafte širom svijeta, koji je pozitivno uticao na zemlje članice GCC-a. Glavni pokretači ovog povećanja bili su značajan porast priliva u Egiptu (12,6 posto, na 33 milijarde dolara) i Maroku (25 posto, na 9,3 milijardi dolara), pri čemu su povratne odnosno tranzitne migracije značajno doprinjele pozitivnim ishodima. Prilivi doznaka u zemlje Magreba (Alžir, Maroko i Tunis) porasli su za 15,2 posto uz presudan uticaj rasta ekonomske aktivnosti u euro zoni. Tokovi u nekoliko zemalja pali su 2021., uključujući Jordan (pad od 6,9 posto), Džibuti (pad od 14,8 posto) i Liban (pad od 0,3 posto). Za zemlje u razvoju regiona Bliskog istoka i sjeverne Afrike doznake su već dugo najveći izvor priliva eksternih sredstava, ispred MRP, DSI, priliva portfolio investicija i zaduživanja. Izgledi za doznake u 2022. ukazuju na sporiji rast po stopi od 3,6 posto zbog rizika vezanih za COVID-19. Troškovi doznaka: trošak slanja 200 dolara u ovaj region opao je u prvom tromjesečju 2021., i to na 6,3 posto sa 7 posto godinu dana ranije.

Procjenjuje se da je obim doznaka upućenih u južnu Aziju porastao u 2021. za oko 8 posto na 159 milijardi dolara. Više cijene nafte i ekonomski oporavak bili su pokretači porasta doznaka iz zemalja GCC-a u kojima je zaposleno preko polovine migranata iz južne Azije. Rastu su doprinjeli i ekonomski oporavak i programi podsticaja u Sjedinjenim Državama. U Indiji je priliv doznaka povećan za procjenjenih 4,6 posto u 2021. na 87 milijardi dolara. Doznake su u Pakistanu zabilježile još jednu rekordnu godinu, pošto je rast po stopi od 26 posto u 2021. doveo do povećanja njihovog iznosa na 33 milijarde dolara. Pored uobičajenih činilaca, značajna sredstva privukla je i državna Pakistanska inicijativa za doznake, čiji je cilj podsticanje prenosa sredstava formalnim kanalima. Uz to, osjetljiva situacija u Avganistanu neočekivano je doprinjela pojavi doznaka za afganistanske izbeglice u Pakistanu i njihove porodice u Avganistanu. Doznake su dominantan izvor deviza u ovom regionu, a njihovi prilivi su 2021. bili preko dva puta veći od priliva DSI. Troškovi doznaka: južna Azija bilježi najniže prosječne troškove prenosa na svijetu od 4,6 posto. Međutim, slanje novca u južnu Aziju zvaničnim kanalima skuplje je nego neformalnim, koji su i dalje popularni. Politike usmjerene na snižavanje troškova omogućile bi situaciju u kojoj svi dobijaju, a sa odobravanjem bi ih prihvatili kako migranti tako i vlade država južne Azije.

Prilivi doznaka u subsaharsku Afriku vratili su se u 2021. na put rasta, povećavši se za 6,2 posto na 45 milijardi dolara. Nigerija, najveći primalac doznaka u ovom regionu, bilježi umjereni oporavak ovih tokova koji je djelimično posljedica sve većeg uticaja politika namijenjenih usmjeravanju priliva kroz bankarski sistem. Među zemljama sa značajnim učešćem doznaka u BDP-u su Gambija (33,8 posto), Lesoto (23,5 posto), Zelenortska Ostrva (15,6 posto) i Komori (12,3 posto). Predviđa se rast doznaka od 5,5 posto u 2022. usljed nastavka ekonomskog oporavka u Evropi i Sjedinjenim Državama. Troškovi doznaka: troškovi su u prvom tromjesečju 2021. u prosjeku iznosili 8 posto, u odnosu na 8,9 posto godinu dana ranije. Iako migracije unutar ovog regiona čine preko 70 posto prekograničnih migracija, troškovi su visoki zbog malih obima formalnih tokova i primjene kurseva sa crnog deviznog tržišta.

 

PODIJELI:

TAGOVI:

#Svjetska banka

#tokovi doznaka

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital