Kapital / IZVJEŠTAJI

Tko će prvi do bankrota, Hrvatska ili Srbija?

30.05.2014. 09:52 / Izvor: eKapija.ba

Javnost u Srbiji nedavno su šokirali podaci: javni dug je prešao dvadeset milijardi eura, broj zaposlenih pao je ispod 1,7 milijuna - u državi od 7,2 milijuna stanovnika. Budžetski pak deficit za 2014 je planiran na ogromnih 7,1% BDP-a. Nas takvi podaci više ne šokiraju, navikli smo...

Ako nešto osim katastrofalnih poplava povezuje Hrvatsku i Srbiju, to su katastrofalni ekonomski pokazatelji. Dvije ekonomije sve više nalikuju jedna drugoj, iako je razina plaća i standarda u Hrvatskoj i dalje osjetno veća.

Krajem prošle godine javni dug Srbije dosegao 63,8% BDP-a, što je vrlo blizu hrvatskim brojkama od 67%. Istina, u apsolutnom iznosu hrvatski javni dug je mnogo veći - oko trideset millijardi eura naspram srbijanskih dvadeset - ali je za otprilike toliko veći i ukupni hrvatski BDP. No, ono što treba zabrinuti obje države je veliki porast tog duga koji se očekuje idućih godina.

Srbija će, sudeći po budžetu za 2014 godinu, imati najviši deficit u regiji - 7,1 posto bruto društvenog proizvoda. Lani je on iznosio oko 5,5% BDP-a. Hrvatska također spada među rekordere po razlici između potrošnje i zarade države: ove godine očekuje se proračunski manjak od oko 5% BDP-a, kao i lani, uz porast javnog duga na gotovo 70% BDP-a. Upravo je javni dug nešto po čemu su Srbija i Hrvatska na prvom i drugom mjestu najgorih tranzicijskih država (smjenjuju se u vodstvu).

O rastu također nema govora. Srbija će ove godine možda imati rast BDP-a od zanemarivih 1%, Hrvatska će vjerojatno imati blagi pad, a sve zajedno se svodi na - stagnaciju. Ozbiljnog rasta idućih godina neće biti niti u jednoj od te dvije države ma tko bio na vlasti: jednostavno, za to nema uvjeta.

Nezaposlenost je katastrofalna u Hrvatskoj, još gora u Srbiji.  Hrvatska je u krizu krenula s izrazito niskom zaposlenošću od 58 posto 2008. godine. Već tada smo bili među najgorima na kontinentu. Kriza je odonda poharala cijelu Europu, ali malo kog gore od Hrvatske. U tih pet godina bez posla je ostalo preko 220.000 Hrvata. Prava katastrofa su posljednja tri mjeseca 2012., kada je stopa zaposlenosti pala na 48,7 posto. U ta tri mjeseca je nestalo čak 110.000 radnih mjesta. A dodatni problem je fiktivna zaposlenost: čak 60.000 Hrvata ima radno mjesto koje zapravo nikom ne treba, od toga pola u državnoj upravi. Oni su, zapravo, na socijali, samo se tako ne vode.

U Hrvatskoj u ovom trenutku radi oko 1.310.00 ljudi. Od nas preko četiri milijuna! Može li gore? Srbija pokazuje da može. Tamo je zaposleno, prema posljednjim podacima, tek 380.000 ljudi više nego u Hrvatskoj - njih 1.690.000.  A Srbija ima gotovo tri milijuna stanovnika više od Hrvatske! Za utjehu, u Srbiji je u pet godina krize nešto malo manje ljudi ostalo bez posla, njih dvjestotinjak tisuća...

Obje zemlje vodile su prilično različite ekonomske politike zadnjih dvadesetak godina: ipak, ono što ih povezuje, osim neuspjeha na manje - više svim poljima, su velike šanse za bankrot države, tzv. "sovereign default". Sjećate se, to je ono kroz što smo prošli sredinom osamdesetih zajedno, kao Jugoslavija - u analima banrkotiranih država vodi se da je bankrotirala 1983., tj. prestala s plaćanjem svih kredita i obaveza prema inozemstvu. To je bilo popraćeno nestašicama, hiperinflacijom, zamrzavanjem štednje građana u bankama, urušavanjem sustava... a posljedica može biti i raspad zemlje. Obje zemlje su kroz bankrote prolazile i kasnije... Hrvatska 1993., što tada zbog rata i izolacije nismo bitnije niti osjetili, a Srbija pod Miloševićem praktički iz bankrota nije ni izlazila.

Podaci pedantnih Nijemaca iz Deutschebank kažu: naše šanse za bankrot su u samom svjetskom vrhu, s 285 cds (credit default swap) bodova. Ipak, Srbija se lani plasirala u svjetskih top 10 s  410 cds bodova i 25% šansi za bankrot u idućih 5 godina: S&P ih je smjestio kao "new entry" na tu časnu listu, koju predvodi Argentina s 1742 boda i 66% šansi da banrkotira unutar pet godina, a slijede socijalistička Venezuela s 55%, potom Cipar, Ukrajina (koja bi danas zacijelo predvodila listu), Pakistan, Egipat, Grčka i Salvador... za utjehu, Portugal je lani bio na devetom mjestu, kao najgora EU država, iako s nešto manje bodova od Srbije.

Mi smo se pak, s jednakim bodivima kao i Portugal, smjestili na časno 16 mjesto, između Iraka i Vijetnama, bar po S&P-ovoj listi, ali niti drugdje nismo puno drukčije plasirani. U svakom slučaju, brzo napredujemo na toj listi i postoji i mogućnost da stignemo Srbiju... šanse za skori bankrot su nam tek 3% manje nego njima, statistički 22%, ali to je razlika koju uvijek stignemo nadoknaditi, i banrkotirati i prije njih.

Što se pak ostalih ekonomskih indikatora tiče, zanimljivo je da Hrvatska ima izrazito visok udio industrije u BDP-u, od gotovo 25%, otprilike koliko i Njemačka, dok je Srbija na nešto preko 18%. No to nije previše utješno - visoko razvijene, kao i izrazito nerazvijene zemlje, obično imaju dosta nizak udio industrije u BDP-u, ako nisu Njemačka ili Japan koji dobrim dijelom izvoze automobile. Srbija pak ima dvostruko veći udio poljoprivrede (10%) nego mi, a udio usluga je jednak u obje zemlje, 70%. Kupovna moć je i dalje viša u Hrvatskoj - kad se usporede plaće i cijene, ispada da Hrvati raspolažu s godišnjim ekvivalentom od 17.600 dolara po glavi, Srbi s nešto više od 13.200. Stvarna razlika u primanjima je osjetno veća - otprilike 2:1 u korist Hrvatske - no nešto niže cijene u Srbiji dovode do toga da je razlika u standardu, odnosno stvarnom dohotku, negdje oko 25-30% u korist Hrvatske. Dakle, iako statističkom Hrvatu plaća iznosi nešto preko 700 eura, a Srbinu niti pola toga, Srbin plaća pivu destak kuna (preračunato) dok je u Hrvatskoj ona 13 - 14 kuna, metar stana u Zagrebu je od oko 1400 do oko 2400 eura dok se u Beogradu kreće od oko 1100 do otprilike 1900 eura, čak je i prosječan njemački auto tipa Golfa u Srbiji nešto jeftiniji, jedino gorivo košta otprilike isto...

Spomenimo i da je izvoz obje zemlje sličan - Hrvatske 12,6 milijardi dolara, Srbije 11,3 milijardi, a i sličan je odnos izvoza i uvoza: Hrvatska godišnje uveze oko 20 milijardi dolara roba i usluga, Srbija 18...

U svakom slučaju, mrtva trka dva rivala za najgoreg đaka u razredu traje i dalje. Osobno bih bio mnogo sretniji da ovakve usporedbe mogu raditi između Austrije i Hrvatske, ili bar Mađarske i Hrvatske, ali u ovom ekonomskom trenutku to ne bi imalo previše smisla..

(Dnevno.hr)

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital