U prvom tromjesječju 2018. BDP RS-a zabilježio rast od 3,1 posto

12.09.2018. 13:04 / Izvor: Akta.ba
U prvom tromjesječju 2018. BDP RS-a zabilježio rast od 3,1 posto

Iako je područje građevinarstvo ostvarilo stopu rasta od 6,4 posto, zbog manjeg učešća u strukturi ima nešto manji doprinos ukupnom rastu BDP-a.

Prema projekcijama Republičkog zavoda za statistiku RS-a kvartalni BDP RS, u prvom tromjesječju 2018. godine, u odnosu na isto tromjesječje 2017. godine, imao je pozitivnu stopu rasta od 3,1 posto.

Posmatrajući po područjima klasifikacije djelatnosti, najveći doprinos rastu BDP-a, po izvještaju koje je sačinilo Ministarstvo finansija RS-a, dala su industrija vađenja ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije životne sredine i područja usluga kao što je trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala, saobraćaj i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

Iako je područje građevinarstvo ostvarilo stopu rasta od 6,4 posto, zbog manjeg učešća u strukturi ima nešto manji doprinos ukupnom rastu BDP-a.

RAST U SEGMENTU POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBOLOVA

Nakon negativnih stopa u prthodnoj godini, u provom tromjeseječju 2018. godine, područje poljoprivrede, šumarstva i ribolova bilježi pozitivna kretanja.

U izvještaju se navodi da na mjesečnom nivou, poredeći jul 2018. godine sa junom 2018. godine, ukupna industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj veća je za 9,4 posto.

"Posmatrano prema namjeni, povećanju proizvodnje na mjesečnom nivou najviše je doprinijelo povećanje proizvodnje energije od 20,5 posto. Posmatrano po područjima, povećanje proizvodnje najveće je zabilježeno u područjima vađenje ruda i kamena 15,8 posto, proizvodnji i snabdijevanje el. energijom, gasom, parom i klimatizacija 9,3 posto i u prerađivačkoj industriji 7,4 posto. Na godišnjem nivou, industrijska proizvodnja veća je za 16,0 posto", navodi se u izvještaju.

Prema namjeni, povećanju proizvodnje u najvećoj mjeri je doprinio rast proizvodnje energije od 43,8 posto.

Poredeći period januar - jul 2018. godine sa istim periodom 2017. godine, industrijska proizvodnja je zabilježila prosječan rast od 6,8 posto.

Prerađivačka industrija je u posmatranom periodu zabilježila smanjenje proizvodnje od 1,4 posto, kome je najveći doprinos dalo smanjenje proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 22,0 posto, dok je, sa druge strane, značajno povećanje zabilježeno u proizvodnji namještaja 20,5 posto, zatim u proizvodnji mašina i opreme 23,8 posto, te proizvodnji koksa i rafinisanih naftnih proizvoda 9,0 posto.

STABILNOST CIJENA

Stabilnost cijena iz 2017. godine održana je i u 2018 godini, navedeno je i izvještaju.

"Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu 2018. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su niže za 0,6 posto dok su na godišnjem nivou više za 1,5 posto. Na mjesečnom nivou, poredeći jul 2018. godine sa junom 2018. godine, najniže cijene zabilježene su u odjeljku odjeća i obuća 4,5 posto, zatim slijedi hrana i bezalkoholna pića 1,0 posto. Niže cijene zabilježene su i u odjeljku prevoz 0,6 posto", naveli su u izvještaju.

Najveći rast cijena u julu zabilježen je u rekreaciji i kulturi 1,7 posto, zatim u zdravstvo 0,5 posto usljed te u komunikacijama 0,1 posto. Na godišnjem nivou, jul 2018. godine u odnosu na jul 2017. godine, cijene su porasle za 1,5 posto.

Najveći rast cijena zabilježen je u prevozu 10,8 posto u segment alkoholnih pića i duhan 4,7 posto, zatim u zdravstvu 3,1 posto.

Najniže cijene na godišnjem nivou zabinježene su u segmentu odjeće i obuće 12,2 posto i u segment namještaja i pokućstva 1,0 posto.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital