U Srbiji kukuruz najtraženija roba

21.12.2019. 12:44 / Izvor: SRNA
U Srbiji kukuruz najtraženija roba

Berzanski eksperti procjenjuju da je cijena kukuruza opala zbog smanjenja potražnje izvoznika za tom žitaricom.

Kukuruz je drugu nedjelju zaredom bio roba kojom se najviše trgovalo posredstvom novosadske Produktne berze, saopšteno je juče sa Berze u Srbiji.

Tako je od ukupnog berzanskog prometa od 1.125 tona robe čak 1.100 tona tokom ove nedjelje činio kukuruz.

Žutim zrnom trgovano je po cijeni od 16,06 dinara /oko 0,14 evra/ po kilogramu sa uračunatim porezom na dodatnu vrijednost /PDV/, što je za 1,8 odsto manje u odnosu na prošlu nedjelju.
 
U trgovini na paritetu franko-luka, sa isporukom krajem januara 2020. godine, kukuruz je koštao 15,4 dinara /oko 0,13 eura/.
 
Berzanski eksperti procjenjuju da je cijena kukuruza opala zbog smanjenja potražnje izvoznika za tom žitaricom.
 
U istom periodu raspon cijene pšenice bio je od 17,7 dinara do 20,5 dinara /od 0,15 eura do 0,17 eura/, što je zavisilo od njenog kvaliteta, a trgovine nije ni bilo jer nije bilo interesovanja kupaca.

Malim količinama soje trgovalo se posredstvom Berze po cijeni od 41,8 dinara /oko 0,35 eura/, po kilogramu sa uračunatim PDV-om, što je više za 0,8 odsto, u odnosu na prošlu nedjelju.
 
Ukupan promet ostvaren na Berzi, 1.125 tona robe, imao je finansijsku vrijednost od oko 19,6 miliona dinara /oko 167.000 eura/.
 
Količinski taj promet bio je manji za 63,4 odsto, a finansijski za 65,2 odsto u odnosu na prošlu nedjelju.
 
Na Berzi je u ovom periodu u ponudi bilo 6.000 tona robe, od čega je čak 4.000 tona činila pšenica.
 
Eksperti tvrde da ta količina nije realizovana usljed velikih odstupanja u cijeni koje su tražili prodavci i onih koje su nudili kupci.
 
Berzanski indeks PRODEKS bio je krajem nedjelje na nivou od 201,08 indeksnih poena, što u odnosu na prošlu nedjelju predstavlja pad od 0,89 indeksnih poena.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital