Udruživanjem do nižih cena avio-karata - Predlog Srbije da se prevoznici u regionu povežu

07.09.2010. 11:30 / Izvor: Blic
Udruživanjem do nižih cena avio-karata - Predlog Srbije da se prevoznici u regionu povežu


Razgovori i interesovanje avio-kompanija iz regiona o zajedničkom korišćenju flota, onako kako su to već učinili "Jat Airways" i "Montenegro Airlines", postoje, ali je sve još daleko od bilo kakvog udruživanja avio-prevoznika iz bivše SFRJ. Iako je srpska strana ovakav predlog obelodanila na nedavnom sastanku na kome je dogovoreno pravljenje zajedničke železnice, mišljenje stručnjaka je da nema interesa vodećih prevoznika u okruženju za ovakvu saradnju. Kako tvrde upućeni, oni, takođe, nemaju mogućnost da donesu bilo kakvu važnu odluku bez saglasnosti alijanse kojoj pripadaju.

Ideja o udruživanju avio-kompanija iz regiona se sve više pominje otkad je nedavno domaći "Jat Airways" najavio da će od zimske sezone udružiti flotu sa crnogorskim "Montenegro Airlines". Kako je tada naglašeno, kompanije su postigle dogovor da usaglašavaju red letenja, odnosno da se ne preklapaju na pojedinim destinacijama, kako bi imali veći broj aviona na raspolaganju za nove destinacije. Logičan sled ove priče bio je da se odmah krene sa najavama udruživanja na nivou čitavog regiona. Međutim, ako je takvih razgovora i bilo, oni do sada nisu bili niti ozbiljni, niti konkretni, a stručnjaci su skloni da sumnjaju da volja i ekonomski interes uopšte postoje.


Ipak, državni sekretar za vazdušni saobraćaj Miodrag Miljković kaže da je dogovor o zajedničkom korišćenju flota "Jata" i "Montenegro Airlines" odličan poslovni potez, kao i da bi bilo dobro da se i prevoznici drugih bivših jugoslovenskih republika pridruže.

- Postoji interesovanje kompanija, jer se time smanjuju troškovi i povećava promet. Ova priča je sa crnogorskom kompanijom konkretizovana, Slovenci su zainteresovani, a sa Hrvatima se pričalo nešto ranije. Njihove odluke, međutim, treba da budu zasnovane na ekonomskim, a ne na političkim rezonima - navodi Miljković.

On kaže da je država inicirala ovu ideju tokom priče i sastanka o zajedničkoj železnici, ali da je sada na avio-kompanijama da se same dogovore.

Miljković kaže da bi srpskoj i crnogorskoj avio-kompaniji prvenstveno odgovarali avio-prevoznici Slovenije i Hrvatske, koji u sastavu svojih flota imaju "Airbus" i "Kanadere" avione.

On naglašava da bi pridruživanjem avio-kompanija iz regiona mogao da se napravi vazdušni most o kome se dugo pričalo, od kojeg bi svi imali koristi, jer bi se tako uštedelo i stvorile mogućnosti za smanjivanje cene karata.

- Ukoliko budemo jedni drugima pomagali kroz aerodromske i službe za održavanje aviona, ketering i drugo, neće morati svako od članova alijanse da ima svoju službu na svim aerodromima - objašnjava državni sekretar za vazdušni saobraćaj.

Nema sumnje da bi putnici na ovaj način dobili nižu cenu karata, više destinacija, bolji kvalitet usluga, ali ostaje pitanje koliko je sve to moguće sprovesti u delo.

Mišljenje stručnjaka za avio-saobraćaj, koji je želeo da ostane anoniman, jeste da priča o regionalnom udruživanju nije zasnovana na stvarnim interesima kompanija koje saobraćaju u okruženju.

- Vodeće regionalne kompanije su već utvrdile svoj pravac. Na primer, "Croatia Airlines" je pod patronatom kompanije "Lufthansa" i nema mogućnosti da donosi nijednu važniju odluku bez saglasnosti alijanse kojoj pripada - objašnjava sagovornik "Blica".

Sa druge strane, dodaje on, "Montenegro Airlins" uspešno obnavlja flotu i ima primetnu podršku države koja stoji iza njega.


- Njima nije u interesu bliža saradnja sa "Jatom" od postignute. "Montenegro" ima više od 60% putnika na liniji između Crne Gore i Srbije sa tendencijom da se taj trend nastavi. Njima saradnja sa "Jatom" predstavlja nužno zlo dok ne preuzmu 80 odsto tržišta, što im je cilj i što je zbog sve manjeg broja aviona u "Jatovoj" floti realno u naredne tri godine - smatra sagovornik "Blica".

Slobodan Gvozdenović, dekan Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, kaže za "Blic" da ovo udruživanje ne treba shvatati kao spajanje nacionalnih kompanija u jedinstvenu regionalnu.

- Svaka kompanija bi ostala svoj entitet, ali će zajedno sarađivati kako bi smanjile troškove i povećale prihode. Poenta je da se iskoristi kapacitet kompanija na komercijalnom nivou, nivou održavanja aviona, iskorišćavanja kapaciteta letelice. Ipak, to neće biti na nivou na kome su, na primer, ujedinjeni "British airways" i "Iberia". Daleko smo mi od toga - navodi Gvozdenović.

U nacionalnoj avio-kompaniji Srbije navode da se kod ovakvog tipa partnerstva prvenstveno radi o korišćenju kompletnog sastava dve flote. Ipak, u "Jatu" nisu mogli da kažu koliko bi cene mogle da budu niže, s obzirom na evidentno smanjenje troškova.

- Procenjujemo da će ovaj dogovor dovesti do većeg broja destinacija i smanjenja troškova, a zatim posledično i do sniženja cena avio-karata, ali je za sada rano najavljivati u kom procentu. Prvi konkretan korak biće napravljen prilikom otpočinjanja zimskog reda letenja, a o svim detaljima će javnost biti upoznavana kako konkretna rešenja budu usvajana - navode u "Jatu".

Novi "Jat" tek naredne zime

Glavni interesent za kupovinu dela akcija "Jat Airways", "Turkish Airlines", ima globalnu nameru da uđe na čitavo područje Balkana, ali, kako "Blic" saznaje, razgovori u poslednjim mesecima su samo deklarativne prirode. Ideja da se formira nova nacionalna avio-kompanija Srbije je zapravo zahtev turske strane, koji su oni postavili kao preduslov za ozbiljne razgovore. Ideja će biti realizovana, ali ne pre naredne zime.

Ko je ko u regionu

"Montenegro airlines"

Osnovana 1994.
Flota 8 aviona
Broj destinacija 16

"Croatia Airlines"

Osnovana 1989.
Flota 13
Broj destinacija 27

"Adria Airways"

Osnovana 1961.
Flota 14
Broj destinacija 39

"BiH Airlines"

Osnovana 1994.
Flota 5
Broj destinacija 9

(Napomena:tekst je preuzet iz lista "Blic")


*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital