UniCredit Studija o bankarskom sektoru: Otporan rast i mogućnosti

29.01.2018. 13:59 / Izvor: Akta.ba
UniCredit Studija o bankarskom sektoru: Otporan rast i mogućnosti

UniCredit Studija o bankarskom sektoru u centralnoj i istočnoj Europi u 2018. godini: otporan rast i mogućnosti.

UniCredit Studija o bankarskom sektoru u centralnoj i istočnoj Europi u 2018. godini: otporan rast i mogućnosti

Ekonomsko okruženje ostat će povoljno

Očekuje se da će ekonomsko okruženje u kojem posluju UniCredit banke u Centralnoj i Istočnoj Europi ostati povoljno. Za većinu zemalja u Centralnoj i Istočnoj Europi 2017. je bila najbolja godina od 2010. u pogledu ekonomskog rasta. U budućnosti se očekuje nastavak solidnog rasta BDP-a u većini zemalja (oko 3 posto ili više), no uz određeno umjereno usporavanje u 2018. i 2019.

Veći rast kreditiranja u većini zemalja

Premda će rast kreditiranja vjerojatno donekle usporiti u zemljama koje su imale najviše stope rasta tijekom posljednje dvije godine, očekuje se da će se on povećati u zemljama koje su do sada zaostajale. Rast kreditiranja se očekuje u Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji, dok određeno usporavanje očekujemo u Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji i Turskoj. U ostalim zemljama stope rasta zadržati će se na razini trenutnih. 

Nenaplativi krediti: Proaktivno djelovanje i bolja naplata poboljšali kvalitetu imovine i smanjili rizik u bilansima banaka

Smanjenje stopa nenaplativih kredita jedan je od najizraženijih trendova u Centralnoj i Istočnoj Europi tokom posljednje tri godine, te se očekuje da će se nastaviti. Poboljšanje u ovom segmentu djelomično je rezultat prodaje nenaplativih kredita, bolje naplate i ekonomskog oporavka, posebice u Rumuniji, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji. Ovi će faktori nastaviti igrati važnu ulogu, pri čemu će poboljšano upravljanje rizicima ograničiti prilive novih nenaplativih kredita.

Profitabilnost će ostati na dosadašnjim razinama, viša nego u bankama Zapadne Europe

Profitabilnost, izražena u obliku dobiti prije poreza na ukupnu imovinu, vjerojatno će ostati na dosadašnjim razinama, koje su značajno više od onih u bankama UniCredit Grupe u Zapadnoj Europi (1,3 posto nasuprot 0,4 posto). S obzirom na okruženje još uvijek relativno niskih kamata, kontroliranje troškova i fokus na kvalitetu imovine i dalje će biti od ključne važnosti.

Sredstva iz fondova EU nastavit će predstavljati priliku za bankarsko poslovanje

Priliv sredstava iz fondova EU u Centralnu i Istočnu Europu ostat će značajan u nadolazećim godinama (u prosjeku između 1,5 posto i 3 posto BDP-a godišnje), što će predstavljati pokretač ekonomske aktivnosti. Kao rezultat toga, ujedno će predstavljati i priliku za omogućavanje tvrtkama pristup bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima putem posebnih bankarskih proizvoda i usluga.

Rast (kao rezultat) digitalnog poslovanja

Zemlje Centralne i Istočne Europe predstavljaju idealno okruženje za promicanje digitalnog bankarstva zbog njihove relativno visoke stope sveukupne digitalizacije.

Višekanalni pristup klijentima, iskorištavanjem svih točaka interakcije, unaprjeđuje produktivnost i pružanje usluge klijentima dok istovremeno smanjuje razinu troškova. Digitalizacija procesa unaprjeđuje iskustvo kupaca, podiže razinu kvalitete usluga savjetovanja i unaprjeđuje prodaju na daljinu, povećavajući broj proizvoda dostupnih putem digitalnih platformi te broj kontakata s klijentima.

Uz to, integriranje napredne analitike osigurava zadovoljavanje potreba kupaca i pomaže u predviđanju promjena u bankarskom sektoru danas i u budućnosti.

Prilike za upravljanje imovinom

Danas je neto finansijska imovina domaćinstva u Centralnoj i Istočnoj Europi otprilike dvostruko veća u odnosu na 2006. godinu. Proizvodi privatnog bankarstva igrat će sve važniju ulogu u svjetlu još uvijek značajnog jaza između imovine domaćinstva u odnosu na razvijenije ekonomije i perspektive kontinuiranog ekonomskog oporavka. Pružat će se prilike za savjetovanje, raznovrsnu ponudu proizvoda, povećanje imovine pod upravljanjem, te još značajnije usavršavanje proizvoda.

Područja koja treba uzeti u obzir

Bilo kakva prognoza treba uzeti u obzir okruženje niskih kamtnih stopa u nekim zemljama Centralne i Istočne Europe koje bi moglo uticati na profitabilnost, zatim uticaj regulatornih pritisaka i zakonodavnih mjera te izglede za Tursku i ograničen rast u Rusiji.

"U 2017. Godini, drugu godinu za redom, bankarski je sektor bio profitabilan u svim zemljama.", rekao je Carlo Vivaldi, direktor Divizije Centralne i Istočne Europe UniCredita. "Uz očekivani rast BDP-a u 2018./2019. od preko 3%  u gotovo svim zemljama, predviđamo dobre okolnosti za nastavak rasta regije CIE[1]".

"Povoljno okruženje pogodovat će razvoju bankarskog poslovanja u regiji", dodao je Mauro Giorgio Marrano, iz  Strateških i korporativnih istraživanja za regiju CiE. "Centralna i istočna Europa ujedno predstavlja jedinstvene mogućnosti, s obzirom na rastuću imovinu kućanstava kao i sve veće potrebe za savjetodavnim, investicijskim i štednim proizvodima."

REGIJA CIE I DALJE VAŽAN POKRETAČ RASTA ZA UNICREDIT

Regija CIE i dalje je važan pokretač rasta za UniCredit Grupu, uz dodatno osnažen vodeći položaj i rast klijenata. UniCredit je lider na tržištu u pogledu ukupne imovine i geografske raznolikosti te se ubraja među najveće banke u svakoj zemlji u regiji.

Regija CIE kontinuirano ostvaruje organski rast i održivu profitabilnost, uz stabilne prihode na temelju visoke operativne učinkovitosti. UniCredit upravlja rasprostranjenom mrežom od gotovo 1000 poslovnica u 11 zemalja, što generira otprilike jednu četvrtinu ukupnih prihoda Grupe.

Broj klijenata u regiji CIE kontinuirano raste prema cilju od 2,6 milijuna neto novih klijenata do kraja 2019. godine. Istovremeno se poboljšava kvaliteta portfolija, pri čemu se udio bruto neprihodujuće izloženosti (potraživanja) Grupe smanjila za 140 baznih bodova u prvih devet mjeseci 2017. godine u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini (s 10,3 na 8,9).

Kao rezultat toga, povrat na alocirani kapital iznosio je 14,4 posto u prvih devet mjeseci 2017. godine, ističući značajnu profitabilnost divizije Centralne i Istočne Europe.

"Zbog svoje velike raznolikosti klijenata, proizvoda i geografskih područja, regija CIE dosljedno snažno doprinosi financijskim rezultatima Grupe," rekao je Carlo Vivaldi, direktor Divizije Centralne i Istočne Europe UniCredita. "A inovativni pristup regije, koji se očituje u snažnom rastu broja digitalnih klijenata, znači da je Centralna i Istočna Europa idealno mjesto za testiranje novih digitalnih i informatičkih tehnologija: niz važnih transformacijskih programa pokrenut je u regiji CIE, posebno vezano uz inovaciju i digitalizaciju, koje je kasnije moguće proširiti na cijelu Grupu."

Prekogranična aktivnost raste zahvaljujući sve većem broju međunarodnih klijenata. Na kraju septembra 2017. godine, regija Centralne i Istočne Europe pružila je usluge 26.000 međunarodnih klijenata[1] (povećanje od 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu) putem svojih Međunarodnih centara. Namjera je povećati ovaj broj klijenata za dodatnih 2.000 do 2019.

Očekuje se da će se broj digitalnih korisnika povećati s trenutnih 44% svih klijenata na 51% u 2019. godini, dok će se broj korisnika mobilnog bankarstva povećati s trenutnih 28 %  svih klijenata na 47% tokom iduće dvije godine. "Kontinuirano ulažemo u inovaciju i digitalizaciju, dodatno unaprjeđujući upravljanje podacima i analitiku kako bismo proširili naše regionalno poslovanje s klijentima, dok istovremeno nastavljamo biti snažno usredotočeni na kontrolu troškova," zaključio je Vivaldi.

S 59,7 milijardi eura odobrenih kredita u regiji CIE (podaci iz septembra 2017.), za koje se očekuje da će narasti na 68 milijardi eura u 2019. godini, UniCredit ima dugu povijest stručnog provođenja državnih i europskih programa financiranja u regiji CIE. Rezultat toga su preko 2 milijarde eura vrijedni programi za projekte koji se finansiraju sredstvima fondova EU koji su već odobreni te dodatnih 800 miliona eura vrijedni sporazumi o provedbi financijskih instrumenata.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital