Zapadni Balkan treba brže rasti da bi dostigao EU

Zemljama zapadnog Balkana trebaće čak šest decenija da dostignu nivo prihoda Evropske unije (EU), ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015., navodi izvještaj Svjetske banke. 

Izvještaj Zapadni Balkan: ubrzanje motora rasta i prosperiteta, koji je danas predstavljen u Beču, raymatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Bivša jugoslovenska republika Makedonija, i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka,” rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana. “Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u Evropskoj Uniji.”

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od 5 procenata godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo dvije decenije, umjesto šest, navodi izvještaj.

Dok je prosječni rast u regiji od 5-6 procenata godišnje u periodu prije 2008. bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske finansijske krize se prepolovio – zaustavljajući pred-krizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

“Rast kojem smo svjedočili u regiji u godinama prije krize je dokaz sveukupnog ekonomskog potencijala zapadnog Balkana,“ kaže Harald Waiglein, generalni direktor za ekonomsku politiku, finansijska tržišta i carine u Ministarstvu finansija Austrije, koji je iznio uvodne napomene na današnjem objavljivanju izvještaja. “Sada je ključno utvrditi prioritete politika koje mogu potaći investicije privatnog sektora, pomoći produbljivanju regionalne integracije i otvarati radna mjesta“. 

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u BDP-u, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, će  se takođe morati povećati. Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unaprjeđenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaći rast preduzeća.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u EU. Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja. To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine.