Zašto banke masovno nude kredite sa nikad nižim kamatama?

Banke masovno nude kredite i to sa kamatama o kojima smo nekada mogli samo da maštamo. Ipak, to nije zbog brige za standard građana ,već zbog situacije u kojoj su se nešle otkad je Centralna banka počela da naplaćuje čuvanje novca preko zakonskih rezervi.

Kamate jesu niže, ali u odnosu na plate, bankari bi mogli i bolje. Nataša Valjić Banjaluke kredit otplaćuje već tri godine i već je vrijeme za još jedan i ističe da niko nema toliko gotovog novca kod sebe ako hoće da kupi nekretninu ili automobil.

Međutim ni do klijenta više nije lako doći. Mnogi su se iznenadili čitajući SMS koji je jedna od banaka poslala.

"Pripremili smo i odobrili KEŠ za Vas, samo nam nedostaje Vaš potpis!"

Druga banka otišla je i dalje, pa je procijenila kreditnu sposobnost svojih klijenata i poslala im ugovor za kredit na koji samo treba staviti potpis. Sve ovo, smatra ekonomista Predrag Duduković, pokazuje samo jedno, a to je da je ovakvo kreditiranje trend u posljednje vrijeme jer na tržištu ima viška novca.

Višak novca koji, čini se, sve manje klijenata želi, doveo je do pada kamatnih stopa, pa gotovo nema banke koja nudi kamatu višu od četiri odsto. Radovan Bajić, direktor NLB banke navodi da je evropska referentna kamatna stopa – euribor, odavno na nuli, a Evropska centralna banka za čuvanje viška likvidnih sredstava i dalje naplaćuje naknadu.

"To znači da je bolje dati kredit s nižom kamatnom stopom nego plaćati naknadu za slobodna novčana sredstva kod Centrlane banke", kaže Bajić.

Banka, navodi Bajić, svoje troškove pozajmljivanja novca može da pokrije sa kamatom od oko dva odsto.

"Sasvim je realno očekivati da je ovo otprilike dno, odnosno najniži nivo koji ćemo imati. Možda se može dogoditi još u toku jedne godine eventuelno dvije, da će biti smanjenja kamatnih stopa, ali je sigurno da će u nekom izvjesnom periodu 1-2 godine doći do početka blagog rasta cijena, kamatnih stopa i na depozite i na kredite".

Mnogi se zato pitaju – da li je vrijeme da kredit ugovoren po nepovoljnijim uslovima prepakuju u jeftiniji. U Udruženju "U plusu" savjetuju da prvo treba proučiti postojeći otplatni plan.

"Vrlo je važno da građani znaju da u tom slučaju nedospjele kamate, koje nisu dospjele u trenutku refinansiranja, nisu dužni da plate", rekao je Tarik Limo iz Udruženje za odgovorno upravljanje ličnim finansijama "U plusu" Sarajevo.

Isplati li se reprogram – zavisi od toga u kojoj je fazi postojeći kredit.

"Kamate na kredite se otplate u prvih nekoliko godina. I ako je taj kredit više od tri godine u toku otplate, u topm slučaju se ne isplati uzimanje novog, odnosno refinansiranje postojećeg kredita", kaže Duduković.

Prema podacima Centralne banke, u prošloj godini je svaki stanovnik bankama dugovao 2.047 maraka. Uz prosječnu platu od 838 maraka, za nove kredite teško da ima prostora bez obzira na slatkorječive SMS ponude banaka, ili ugovore koje samo treba potpisati.