Zlatko Lagumdžija, direktor MIT Centra Ekonomskog fakulteta u Sarajevu: BiH još nije dostigla nivo na kojem je bila prije 20 godina

Na predsjedničkoj sesiji održanoj 20. novembra 2009. godine, u okviru šestog Regionalnog ekonomskog foruma REF SEE 2009., direktor MIT Centra Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Zlatko Lagumdžija je prezentirao Izvještaj o kompetitivnosti zemalja i regiona jugoistočne Evrope.

Prema njegovim riječima, postoji ogroman potencijal i potreba da firme u regionu više sarađuju i da komplementarno mogu nastupati na drugim tržištima. On je dodao da je moguće napraviti iskorak naprijed ako država, svaka pojedinačno i sve zajedno, imaju aktivniji odnos ka reguliranju tržišta što su već učinile savremene zemlje svijeta.

"U posljednjih četrdeset godina, realni BDP planete je rastao sa prosječnim trendom od oko 3 do 4 posto. Možete da uočite da smo u posljednjih četrdeset godina imali periode kada se planeta snažnije razvijala, sredinom sedamdesetih, početkom devedesetih i početkom trećeg milenijuma. Međutim, prvi put u zadnjih 40 godina imamo negativni rast BDP-a. Godine 2009. svjetska ekonomija doživljava kontrakciju i pad", kazao je Lagumdžija.

Kada je u pitanju svjetska ekonomija, kaže Lagumdžija, ove godine se očekuje pad oko 1,1 posto, što je bitan pad u odnosu na prošlu godinu koju je karakterizirao smanjeni rast od samo 3 posto. Ipak dobra vijest je da se iduće godine očekuje podizanje svjetske ekonomije na prošlogodišnji nivo.

"Napredne zemlje su bile te koje su prvi put povukle svijet nizbrdo. Zemlje u razvoju su ove godine uspjele da se održe, međutim, jugoistočna Evropa nije. Ona je 2009. godine doživjela ekonomski negativan trend i trebaće cijela godina da se vrati na prošlogodišnji nivo", naglasio je Lagumdžija, dodajući da je Albanija jedina zemlja u regionu, koja je uspjela da se održi iznad vode ove godine, koja ima rast od 0,7, a već iduće godine iduće preko 2 posto.

Preostale zemlje regiona, prema njegovim riječima, doživljavaju negativne ekonomske tendencije i sve imaju odgovarajući pad, pri čemu je dobra vijest da najveći broj njih iduće godine može očekivati blagi oporavak, sa izuzetkom Bugarske. Svaki od tih oporavaka izuzev Albanije se praktično vrti oko nule i ona je zemlja koja je uspjela da najbolje odoli krizi.

"Može se uočiti da je u posljednje tri godine u svim zemljama došlo do radikalnog pada direktnih stranih ulaganja. Jedina zemlja koja je opet uspjela da se održi je Albanija. Bosna i Hercegovina i Srbija su znatno pale na regionalnoj listi po stranim ulaganjima, dok se Bugarska i Hrvatska dobro drže u odnosu na ostatak regiona, međutim ne drže se dobro u odnosu na same sebe. Dakle imamo jednu potpuno negativnu stepenicu pada direktnih stranih investicija", pojasnio je Lagumdžija.

Posljednji rezultati istraživanja Svjetske banke za obnovu i razvoj su pokazali tabelu po kojoj se može vidjeti gdje se nalaze zemlje jugoistočne Evrope, kada je u pitanju ekonomski razvoj, u odnosu na 1989. godinu, godinu pada Berlinskog zida. Ta tabela pokazuje da Albanija i Slovenija kao zemlje regiona danas imaju između 50 i 60 posto veći BDP po glavi stanovnika, nego što je to slučaj bio prije 20 godina. Bugarska i Hrvatska se drže na otprilike 10 ili 11 posto, dok su Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija još uvijek praktično u poziciji da pokušavaju da dođu do stanja iz 1990. godine.

"Sa stanovišta poboljšanja ukupnog životnog standarda, cijela jugoistočna Evropa je na nivou Albanije i Slovenije, dok u ostalim zemljama i nije baš najbolje stanje. Prosječni stanovnik planete danas, u odnosu na prije 20 godina, živi duplo bolje. Dakle planeta je otišla 100 posto gore, a zemlje kao što su BiH, Crna Gora i Srbija još uvijek imaju šanse da dođu do onog niova na kojem su bile prije 20 godina", zaključio je Lagumdžija.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ekonomski izvještaji"