Kapital / IZVJEŠTAJI

Zoran Tegeltija: RS među najmanje zaduženim

14.03.2014. 08:22 / Izvor: Nezavisne novine

Republika Srpska spada u red nisko zaduženih zemalja i pod kontrolom ima svoj javni dug, a navodi opozicije i takozvanih analitičara o prezaduženosti nisu tačni, tvrdi Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.

Kako pojašnjava Tegeltija, u periodu od 2000. do 2005. godine javni dug RS porastao je sa 1,71 milijardu KM na 3,1 milijardu KM i u tom periodu povećan je za 1,4 milijarde KM. U periodu od 2005. do 2013. godine javni dug povećan je sa 3,1 milijardu KM na 3,8 milijardi KM, odnosno povećan je za oko 706 miliona KM.

U Ministarstvu finansija RS navode da je metodologija usklađivanja javnog duga u RS usklađena sa metodologijom koja se primjenjuje u najvećem broju zemalja u svijetu i radi se o takozvanoj MMF-ovoj metodologiji, koja podrazumijeva da javni dug čine dugovi budžeta RS, lokalnih zajednica i fondova socijalne sigurnosti.

Najprimjenjiviji način mjerenja javnog duga je odnos tog duga i bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj godini. MMF je napravio tri kategorije zaduženosti zemalja. Zemlje čiji je javni dug do 45 odsto BDP-a smatraju se nisko zaduženim, one čiji je javni dug od 45 do 80 odsto smatraju se srednje zaduženim, a zemlje sa dugom od preko 80 odsto BDP-a visoko zaduženim zemljama.

Iako još nisu objelodanjeni podaci o BDP-u u 2013. godini, pretpostavka je da je javni dug RS u odnosu na BDP 43,93 odsto, a kako kaže Tegeltija, to je najbolji pokazatelj o zaduženosti RS. Istovremeno naglašava da je u odnosu na BDP, javni dug RS 2005. godine iznosio 54,63 odsto.

Kako pojašnjava Tegeltija i prema kriterijumima iz Mastrihta, RS spada u red najmanje zaduženih zemalja EU, jer joj je javni dug daleko manji od granice od 60 odsto BDP-a, koja je tim kriterijumima postavljena kao gornja i koju zemlje ne smiju preći prilikom ulaska u EU.

"Gotovo sve zemlje EU su prešle taj prag u posljednjih pet ili šest godina koliko traje ekonomska kriza. Kao gornju granicu našeg javnog duga mi smo uzeli 55 odsto u odnosu na BDP. U vrijeme opozicije i to 2005. godine RS je spadala u red najviše zaduženih zemalja u EU", tvrdi Tegeltija ističući da od svih mjera koje su primjenjivane u EU, kada je u pitanju kontrola duga, RS nije prihvatila povećanje poreskih stopa kako bi povećala izvorne prihode.

Gotovo sve zemlje EU od 2008. godine povećale su stopu PDV-a, pa je tako Srbija počela sa stopom od 18 odsto, a sada ima 22 odsto. Hrvatska je sa 19 odsto PDV podigla na 25 odsto.

"Da smo povećali PDV, povećali bismo izvorne prihode, ali bismo smanjili sredstva građana i ugrozili njihov životni standard. Odlučili smo se da na manje bolan način po građane upravljamo javnim dugom", ističe Tegeltija naglašavajući da je javni dug RS na kraju 2013. godine u odnosu na 2012. godinu povećan za svega 46,18 miliona KM.

On naglašava da je RS mogla da zaustavi sve projekte koji se rade iz kredita od zaštite od poplava, studentskih domova, autoputa itd…, ali da nije, jer je javni dug pod kontrolom i daleko niži nego u drugim zemljama.

U 2014. godini, što se tiče servisiranja duga, budžetom je planirano oko 509 miliona KM od čega 120 miliona KM predstavlja indirektni dug koji servisiraju javna preduzeća i fondovi socijalne sigurnosti.

Stanje ukupnog duga RS iznosi 4,7 milijardi KM.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital