Dobrobit, emocionalna ili materijalna, potiče na promjene

08.08.2015. 12:05 / Izvor: Lider poslovni tjednik
Dobrobit, emocionalna ili materijalna, potiče na promjene

Istraživanja o sreći pokazuju da su na prvome mjestu onoga što nas čini sretnima odnosi s drugim ljudima, dakle i privatno i u poslu presudno je s kim i kako provodimo vrijeme.

Stiglo je vrijeme godišnjih odmora, mnogi od nas barem će nakratko zastati i iskočiti iz ubrzanog tempa i načina života te možda na trenutak zastati i razmisliti je li to to... jesu li i koliko zadovoljni kvalitetom svog života. Svi želimo biti sretni, zadovoljni, ispunjeni, no neki imaju osjećaj životarenja, a ne života punim plućima, za koji nekako iznutra osjećamo da na njega imamo puno pravo.

Istraživanja o sreći pokazuju da su na prvome mjestu onoga što nas čini sretnima odnosi s drugim ljudima, dakle i privatno i u poslu presudno je s kim i kako provodimo vrijeme. To je ta moć i važnost 'networkinga', pri čemu je važno izgrađivati stav davanja, pomaganja i graditi dugoročna poslovna prijateljstva na obostrano zadovoljstvo.

Kako upravljate energijom Svi se žale da nemaju dovoljno vremena, no ključ upravljanja vremenom zapravo je u upravljanju energijom – s kim provodimo vrijeme i kako: tračajući, ogovarajući, kukajući ili...?

Drugi je najvažniji čimbenik naše sreće posao koji radimo. Samo deset posto ljudi radi posao koji voli, a pet posto slijedi svoju strast. Za posao je važno da smo zadovoljni na njemu, ali i njime. Mnogi ljudi ne rade ono što ih ispunjava, nego rade od prvoga do trideset prvoga  da otplate kredite i račune. I veoma su nezadovoljni, frustrirani, što se i vidi na njihovu radu i rezultatima. Žele nešto promijeniti, napraviti zaokret, ali ne znaju kako.  Da bismo bilo što promijenili, najprije se moramo promijeniti sami. Na naš uspjeh i sreću najviše utječe ono što sebi govorimo, u što vjerujemo i naš osjećaj što i koliko zaslužujemo. Pri tome ne smijemo uništiti samopouzdanje jer svi smo jedinstveni i potrebni sa svojim talentima. Dovoljno smo dobri ovakvi kakvi jesmo.

Pustite usporedbe

Da bismo napravili bilo kakav zaokret/promjenu, moramo sagledati kakvu dobrobit imamo od novog stanja, ona svakako mora biti veća od postojeće. Dokle god vidimo dobit u postojećem i da je ona veća od one u promjeni, ostajemo na mjestu. Zato su obično za zaokret potrebni uvid i akcija. Ako i kada spoznamo da nečime nismo zadovoljni, počinjemo se pitati što zaista želimo. Postoje razne tehnike i pitanja kako postaviti ciljeve, i sama sam se koristila mnogima.

Jedna od mojih najdražih jest pitati se što želimo iskusiti, kako rasti i pridonijeti, no presudno je da se ne uspoređujemo s drugima te da budemo iskreni sami sa sobom što zaista (ne) želimo bez obzira na okolinu. Posebno sam u posljednjih godinu dana spoznala da ostvarenje zadanih ciljeva nije jamstvo zadovoljstva i da najbolje stvari koje su mi se dogodile nisam ni mogla zamisliti, posebno ne onako kako su se dogodile. Najčudesnije stvari događaju se onda kad se prepustimo. Svima se događaju razne stvari, kao što se kod nas kaže, svatko nosi svoj križ, no jedina je razlika u tome što ćemo s time napraviti.

Nije na nama da se pitamo zašto, glumimo policajca, istjerujemo pravdu nad drugima koji su nas povrijedili, nego da izvučemo maksimalnu korist iz tog stanja i shvatimo zašto je ono dobro za nas. Doslovce – ako vam je život dao limun, napravite limunadu.

Koristan pogled unatrag

Život najbolje možemo razumjeti ako ga 'odvrtimo' unatrag. Ima zgodan 15-minutni govor pokojnoga Stevea Jobsa na tu temu na Youtubeu – 'Connecting the Dots'. Kad nakon nekog vremena gledamo unatrag, postaje nam jasnije zašto se upravo to trebalo dogoditi.

Moj je djed preživio godinu dana u logoru u Dachauu i tri godine u Auschiwtzu. Da se pitao zašto i bio 'jadan on' u ulozi žrtve, da nije skupio snage i preživio, ja danas ne bih ovo pisala.

Zato, bez obzira na to u kakvim ste okolnostima, krenite od sebe, sto posto preuzmite odgovornost. Sve što se dogodilo, prihvatite bez osude, bez davanja predznaka plus ili minus: tu sam gdje jesam i takva sam osoba ne unatoč svojoj prošlosti, nego upravo zbog nje. Zato oprostite i sebi i drugima te budite zahvalni na svemu što imate.

Najgore za nas jest uspoređivati se s drugima. Jedno je posvećenost, i ona je u redu, ali posvećenost savršenstvu nema smisla. Pogreške su način na koji učimo i nužne su, važno je da znamo da smo dali sve od sebe, sve najbolje što smo znali i mogli u tom trenutku te da idemo dalje. Dakle, nije stvar u onome što nam se događa, nego kakva osoba zbog toga postajemo.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Karijera