Karijera / LEADERSHIP

Komunikacija je najvažnija osobina koju možemo naučiti

12.04.2021. 12:12 / Izvor: Akta.ba

Postižemo dogovore, sklapamo poslove, izražavamo nezadovoljstvo, tražimo povišicu i još mnogo toga zahvaljujući komunikaciji. Da li je ona dobra ili loša zavisi najviše od nas samih.

Od trenutka kada se probudimo pa do odlaska na spavanje u svakom trenutku komuniciramo. Sve oko nas je u stalnoj komunikaciji. Stalno odašiljemo i primamo poruke  voljno ili nevoljno, precizno ili neprecizno, profesionalno ili iz hobija, svejedno je. Sve što radimo za okruženje predstavlja poruku i određenu povratnu reakciju. Kada se dogodi reakcija  onda smo prokomunicirali. 

"Prema nekim istraživanjima 75% ljudskog dana čini komunikacija, međutim, ako se oslonimo na stav da je sve komunikacija, onda čovjek, zapravo, dan ''provede'' 100%  komunicirajući i dok spavamo odašiljemo određene poruke, na primjer, kada sanjamo, tokom REM faze vidno pomjeramo oči iako su kapci sklopljeni, to je pokazatelj posmatraču da smo u tom trenutku duboko u svijetu snova. Odnosno, da nismo zaspali tako skoro pričanje ili gestikuliranje tokom spavanja kao i somnabulizam. Sve je to komunikacija, odnosno, razmjena iskustva.”, pojasnio je za Akta.ba Velibor Savčić, komunikolog.

Komunikacija je vještački proces

Komunikacija je najvažnija osobina koju možemo naučiti, kako je rekao teoretičar komunikacija Stewart Tubbs. Ako ovladamo vještinama komunikacije onda nam komunikacija može biti itekako korisna, u suprotnom može nam donijeti štetu.

"Komunikacija je, u suštini, vještački proces, njome nešto ostvarujemo, na primjer, u komunikaciji s drugima gradimo identitet.  Zatim, donekle je dokazano da izolovane osobe češće oboljevaju ili da ranije umiru. Ipak, nema potreba da to prihvatamo kao pravilo ili neophodnost, zato komunikolozi i govore o tzv. intrapersonalnom komuniciranju, u kojem je osoba na neki način i pošiljalac i primalac poruka. Kompletan organizam komunicira, misli s mislima, neuroni s neuronima, ćelije s ćelijama. Možda nam je  izolovanost nekada potrebna da bismo bolje rezonovali, da bismo se smirili, obnovili energiju i poslije toga bili spremni da uplovimo u nove komunikacijske avanture s drugima", smatra Savčić.

Velibor Savčić, komunikolog

Asertivna komunikacija za uspješno poslovanje

Komunikaciju u kojoj svaki učesnik zauzme jednaku, uvažavajuću poziciju, u kojoj ostvari cilj, pritom ne ugrozivši ni sopstveni niti tuđi suverenitet, uz uzajamnost u poštovanju želja i interesa je uspješnu komunikaciju.

Najednostavnije rečeno to je zapravo asertivna komunikacija. Ovakav vid komunikacije je najvažniji za uspješno poslovanje, ali i dobre odnose sa kolegama.

"Zaista popularna sintagma, ali očevidno nedovoljno primijenjena. Najjednostavnije rečeno, asertivna komunikacija podrazumijeva to da drugima saopštite stavove ili da iskažete osjećanja neagresivno, pristojno, odlučno, koncizno, poštujući prava druge osobe, to jest, uvažavajući njenu važnost ili ulogu u komunikacijskom činu. Ovakav način komuniciranja za neke je možda stvar prirode, a za neke rezultat vježbanja i ovladavanja komunikacijskim tehnikama", naglašava komunikolog.

Izraziti nezadovoljstvo u bilo kojoj situaciji nije nimalo jednostavno, ali ukoliko odabarete "prave riječi" uveliko je lakše.

"Prvenstveno procijeniti koje s druge strane, dakle, kome se obraćate, neće svi istovjetno reagovati na ono što saopštavate. Otvorenost, reljefnost, istinitost, predstavljaju dobre osobine, ali postoje osobe koje nisu ljubitelji kada im neposredno kažete da ste nezadovoljni njihovim radom ili odnosom prema vama, tako da to može produbiti nesporazum. S druge strane, postoje osobe koje cijene takav način komuniciranja, jer smatraju da su otvorenost i istinitost elementi koji održavaju ukupan odnos i čuvaju poštovanje, dostojanstvo i profesionalnost u datom okruženju. Nezadovoljstvo treba izražavati jer na to imamo parvo. Nije loše promisliti o načinu na koji ćemo to iskazati i procijeniti kome se obraćamo, kad god smo u mogućnosti. Komunikacija je alhemija u kojoj svaki komunikator ima ulogu i iz koje prostiče toliko toga", savjetuje Velibor.

Kako poboljšati komunikaciju?

Slušanje je vitalni element ljudske komunikacije koji obuhvata pažnju, razumijevanje i pamćenje. Dogovor je najčešće rezultat pažljivog slušanja, informacijske osviještenosti, želje, kao i prepoznavanja tuđih namjera i potreba.

"Slušanje je neophodna metoda kojom osiguravamo uspješnost komunikacije. Zvuk je inače vrlo interesantna stvar, a još je zanimljivije kad taj zvuk prevodimo u značenje, ljudi između ostalog zato i komuniciraju", naglasio je Savčić.

Komunikaciju ćemo poboljšati  prvenstveno tako što ćemo sagovornike uvažavati kao ravnopravne učesnike u komunikaciji, kojima ćemo dopustiti da imaju ulogu aktivnih subjekata, a ne pasivnih primalaca. To je suština komunikacije.

"Samo(poštovanje), saosjećanje i ne zauzimanje krajnjih stanovišta uz njihovu fanatičnu odbranu čine osnove dobrog komunikacijskog čina ili događaja. Ne bi bilo loše, kad god je to moguće, da promislimo šta šaljemo (bilo verbalno ili neverbalno), kako to radimo i kome se obraćamo, takođe, poželjno je da u svakom trenutku do kraja osvijestimo situaciju u kojoj se nalazimo, ciljeve i potrebe, jednako sopstvene i tuđe. I u okruženju koje nije perfidno, anarhokirtično i do kraja bezosjećajno, svaki komunikator može pronaći i zauzeti dobru poziciju i razmjenjivati sadržaj lakše, sigurnije i ljepše, ne misleći pretjerano o tome da li će ga neko namjerno pogrešno razumjeti, da li će sve što kaže biti dočekano ''na nož'' te da li će zbog dobre namjere ili ideje biti ismijan, kažnjen, osuđen, prognan. Istina, sve su rjeđa takva komunikacijska okruženja, ali moguća su i poželjno je težiti njihovom uspostavljanju", zaključio je Savčić.

E.O.

PODIJELI:

TAGOVI:

komunikacija

Velibor Savčić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Karijera