Najčešća pitanja o žigu i načini na koje ga možete zaštititi

15.02.2013. 15:19 / Izvor: eKapija.ba
Najčešća pitanja o žigu i načini na koje ga možete zaštititi

Žig je pravo kojim se štiti znak koji služi za razlikovanje robe, odnosno usluge jednog učesnika na tržištu od iste ili slične robe/usluge drugog učesnika. Zato zaštita žiga predstavlja djelotvorno tržišno sredstvo kojim proizvođač/davalac usluge štiti sredstva koja je uložio u promociju svog proizvoda.

Žig je pravo kojim se štiti znak koji služi za razlikovanje robe, odnosno usluge jednog učesnika u gospodarskom prometu od iste ili slične robe/usluge drugog učesnika u gospodarskom prometu. Priroda robe/usluge koja se obilježava žigom, sama po sebi ne može biti smetnja za priznanje žiga.

Žigom se može zaštititi znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili slične robe/usluge, i koji se može grafički prikazati. Znak se može sastojati od: riječi, uključujući lična imena, crteža, slova, brojeva, slika, oblika proizvoda ili njihovog pakiranja, rasporeda boja, trodimenzionalnih oblika ili kombinacije tih elemenata.

Žig kao znak identiteta ima četiri glavne funkcije: razlikovanje roba/usluga, njihovog porijekla, kvaliteta te promocije na tržištu. Pravo žiga priznaje nadležno tijelo neke države uz novčanu nadoknadu, i vrijedi određeno vrijeme na određenoj teritoriji.

ZAŠTO JE POTREBNO ZAŠTITITI ŽIG?

Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na obilježavanje robe/usluge i upotrebu takvog žiga u gospodarskom prometu za određenu robu/uslugu. Prijavljeni i registrirani žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i nosiocu daje isključiva prava.

Zaštita žiga predstavlja djelotvorno tržišno sredstvo kojim proizvođač/davalac usluge štiti sredstva koja je uložio u promociju svog proizvoda/usluge. Zaštita omogućava nosiocu prava da spriječi neovlaštenu upotrebu i korištenje svog žiga. Žig, ili danas često korišteni termin robna marka, je jedno od najznačajnijih sredstava firme koji služi kao indikator proizvođača tj. pružaoca usluge.

ŠTO SE NE SMATRA ŽIGOM?

Žigom se ne smatraju: pečat, štambilj, službeni znaci za obilježavanje dragocjenih metala, mjera i slično.

ŠTO SE NE MOŽE ZAŠTITITI ZNAKOM TJ. ŠTO MOGU BITI RAZLOZI ODBIJANJA ŽIGA?

Apsolutni razlozi za odbijanje prijave žiga

Žigom se ne može zaštititi znak, koji:

- je protivan javnom poretku i moralu,

- se ne može grafički prikazati,

- je istovjetan ranije prijavljenom znaku za istu robu/uslugu,

- nije prikladan za razlikovanje robe/usluge,

- može obmanuti javnost svojim izgledom ili sadržajem,

- sadrži zvanične znakove za kontrolu ili garanciju,

- sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, osim po odobrenju nadležnog organa te zemlje ili organizacije,

- predstavlja ili podražava nacionalni ili religijski simbol.

Relativni razlozi za odbijanje žiga

Žigom se neće zaštititi znak:

- koji je istovjetan ranije zaštićenom znaku drugog lica za sličnu robu/uslugu, ili sličan ranije zaštićenom znaku drugog lica za istu ili sličnu vrstu robe/usluge, ako postoji vjerojatnoća da zbog te istovjetnosti, odnosno sličnosti nastane zabuna u prometu, što uključuje i vjerojatnoću asocijacije sa ranije zaštićenim znakom,

- koji je isti ili sličan za istu ili sličnu vrstu robe/usluge znaku drugog lica koji je poznat u BiH u smislu člana 6.bis Pariške konvencije o zaštiti industrijskoga vlasništva (opštepoznati znak),

- koji predstavlja reprodukciju, imitaciju ili transliteraciju zaštićenog znaka drugog lica,

- koji svojim izgledom ili sadržajem vrijeđa starije autorsko pravo, geografsku oznaku ili ranije zaštićeni industrijski dizajn,

- čije bi korištenje vrijeđalo pravo na lično ime poznatog lica,

- koji je istovjetan ili sličan ranijem žigu koji je bio registriran za istu ili sličnu robu/uslugu, a koji je prestao da važi zbog neproduženja registracije, ako je prošlo manje od dvije godine od dana prestanka ranijeg žiga, osim ako nosilac ranijeg žiga nije dao svoju saglasnost za priznanje kasnijeg žiga, ili nije koristio svoj žig,

- koji je podnesen suprotno principu dobre vjere, savjesnosti i poštenja.

Lik, lično ime, nadimak ili pseudonim poznatog lica može se zaštititi žigom samo uz pristanak tog lica.

KOJA JE NADLEŽNA INSTITUCIJA ZA ŽIG U BOSNI I HERCEGOVINI?

Postupak za stjecanje, održavanje, evidenciju prometa i prestanak žiga vodi Institut za intelektualno vlasništvo/svojinu Bosne i Hercegovine (Institut). Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava za priznanje žiga, Registar žigova i Registar zastupnika za zaštitu žigova.

KOJE VRSTE ŽIGOVA SE MOGU PRIJAVITI INSTITUTU?

Individualni žig je žig jednog fizičkog ili pravnog lica koji služi za razlikovanje jedne ili više vrsta roba ili usluga tog lica od istih ili sličnih vrsta roba ili usluga drugih učesnika u gospodarskom prometu.

Kolektivni žig je žig pravnog lica koji predstavlja određeni oblik udruživanja proizvođača ili davalaca usluga, a koji imaju pravo da koriste članovi tog udruženja.

Žig garancije je žig koji koristi više lica pod nadzorom nosioca žiga, a koji služi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja robe ili usluge tih lica.

KOJE SU FAZE U POSTUPKU PRIZNANJA ŽIGA?

Nosilac registriranog žiga ili podnosilac prijave za priznanje žiga može biti domaće ili strano fizičko ili pravno lice. Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite znaka žigom u BiH uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH ili iz principa reciprociteta.

Postupak za priznanje žiga pokreće se podnošenjem prijave za priznanje žiga. Koraci su:

1. Podnošenje prijave Institutu.

2. Formalno ispitivanje prijave u Institutu.

3. Objava prijave žiga u Službenom glasniku Instituta, koji je dostupan u štampanoj i elektronskoj formi na web prezentaciji Instituta www.ipr.gov.ba

4. Donošenje isprave o žigu zajedno sa rješenjem o priznanju žiga u Institutu.

5. Objava registriranog žiga u Službenom glasniku Instituta koji je dostupan u štampanoj i elektronskoj formi na web prezentaciji Instituta www.ipr.gov.ba

ŠTO JE SVE POTREBNO ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA PRIZNANJE ŽIGA?

Postupak se pokreće podnošenjem prijave za priznanje žiga Institutu. Potrebno je dostaviti popunjen zahtjev za priznanje žiga, prateću dokumentaciju i dokaz o uplati troškova. Prijava se podnosi u pisanoj formi, direktno ili poštom, telefaksom ili na službeni e-mail Instituta pod uvjetom da se u roku od osam dana od njenog prijema u Institut ista dostavi u pisanom obliku.

Prijava za priznanje INDIVIDUALNOG ŽIGA sadrži:

- Zahtjev za priznanje samo jednog žiga koji se odnosi na jednu ili više vrsta roba/usluga (obrazac Z-01).   Zahtjev je dostupan na web prezentaciji Instituta www.ipr.gov.ba.

- Znak koji podnosilac prijave želi zaštititi žigom.

- Spisak roba/usluga na koje se znak odnosi, koji mora biti sastavljen prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrđen Ničanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registriranje žigova.

Prijava za priznanje KOLEKTIVNOG ŽIGA sadrži pored gore navedenih dokumenata i:

- Opšti akt o kolektivnom žigu koji mora da sadrži:

- podatke o podnosiocu prijave/licu ovlaštenom da ga predstavlja,

- odredbe o izgledu znaka i robi/uslugama na koje se znak odnosi,

- odredbe tko ima pravo na korištenje kolektivnog žiga i pod kojim uvjetima,

- odredbe o pravima i obavezama korisnika kolektivnog žiga u slučaju povrede žiga, i

- odredbe o mjerama i posljedicama u slučaju nepridržavanja odredbi opšteg akta.

Prijava za priznanje ŽIGA GARANCIJE sadrži pored svih više navedenih dokumenta i:

- Opšti akt o žigu garancije koji mora da sadrži odredbe o:

- zajedničkim karakteristikama roba/usluga koje se garantiraju žigom garancije,

- nadzoru nad korištenjem žiga garancije od njegovog nosioca.

Za priznanje datuma podnošenja prijave potrebno je da prijava podnesena Institutu na taj datum sadrži: naznaku da se traži priznanje žiga, kontakt informacije o podnosiocu prijave, znak koji podnosilac prijave želi zaštititi i spisak roba/usluga na koje se znak odnosi.

Obrazac se popunjava na kompjuteru ili pisaćoj mašini. Podnosi se, na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH, u dva primjerka. Jedan obrazac zadržava Institut, a drugi primjerak sa upisanim brojem prijave žiga, ulaznim brojem protokola, datumom i ovjerom se dostavlja podnosiocu i služi kao dokaz o utvrđivanju datuma podnošenja prijave.

Uz prijavu žiga podnose se sljedeći dodaci:

- punomoć ako se prijava žiga podnosi posredstvom posrednika.

- za kolektivni žig/žig garancije – Opšti akt o kolektivnom žigu/žigu garancije.

- dokaz o uplati pristojbe i troškova postupka.

KOLIKI SU TROŠKOVI POSTUPKA ZAŠTITE I ODRŽAVANJA ŽIGA?

Za sve radnje u postupku stjecanja, održavanja, evidencije prometa i prestanka žiga kao i za pružanje informacionih usluga plaćaju se administrativne pristojbe i troškovi postupka. Iznose pristojbi i troškova možete provjeriti na web prezentaciji Instituta www.ipr.gov.ba, sekcija pristojbe i troškovi. Dokaz o uplati podnosi se prilikom podnošenja prijave.

DA LI JE ANGAŽOVANJE ZAKONSKOG ZASTUPNIKA OBAVEZNO?

Angažovanje zakonskog zastupnika, od strane domaćeg fizičkog ili pravnog lica, nije obaveza propisana zakonom, te je odluka o angažovanju zastupnika na podnosiocu zahtjeva. Registar zastupnika za zaštitu žiga dostupan je u elektronskoj formi na web prezentaciji Instituta www.ipr.gov.ba.

KOLIKO VAŽI PRAVO NA ŽIG?

Zaštita žiga traje 10 godina od dana podnošenja prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničen broj puta na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva i plaćanja pratećih troškova.

DA LI ZAŠTITA ŽIGA OSTVARENA U BIH VAŽI I U DRUGIM ZEMLJAMA?

Žig priznat na osnovu odredbi zakona BiH je teritorijalno ograničeno pravo koje vrijedi na teritoriji BiH. Isti žig može biti zaštićen u više zemalja istovremeno, pod uvjetom da je međunarodno registriran za svaku od datih zemlja.

KAKO MOGU ZAŠTITITI ŽIG U DRUGIM ZEMLJAMA?

Nosilac žiga iz BiH može podnijeti zahjev za međunarodno registriranje žiga, kao i zahtjev za upisivanje promjena u Međunarodnom registru u skladu sa Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom. U tom slučaju plaćaju se pristojbe i troškovi postupka Institutu, a međunarodne pristojbe direktno Međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo/svojinu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Karijera