Radnici se nakon pandemije ne žele vratiti u urede: Jesu li nam uredi uopće potrebni?

Mogućnost opširnog procjepljivanja olabavila je stisak pandemije, a staro normalno sada više ne djeluje kao daleki san. No, izgleda da se jedna stvar trajno promijenila – radnici se ne žele vratiti u urede, trend koji je primjetan na globalnoj razini, a zahtjevi za promjenom paradigme rada sve su glasniji.

Nazire li se kraj ureda? Teško je reći i vjerojatno ne. No jedna je stvar sigurna, radnici se uglavnom ne žele vratiti u urede, barem ne u klasičnom 9 do 5 modelu. Ako nas je pandemija naučila ičemu, jedan od novih uvida je da se posao može obavljati s bilo kojeg mjesta na svijetu. Neki su se zaposlenici već preselili dalje od svojih ureda, neki oklijevaju vratiti se u neposrednu blizinu s kolegama koji se ne žele cijepiti, a neki jednostavno više ne žele prijeći preko troškova, i financijskih, a i zdravstvenih, koje rad iz ureda donosi.

Tko se ne želi vratiti u urede?

Nakon što su otkrili benefite rada od kuće, mnogi zaposlenici diljem svijeta ne žele ih se odreći. Nedavna anketa FlexJobs Surveya pokazala je da bi 58% američkih zaposlenika radije dali otkaze i potražili druge poslove, nego se vratili u urede u klasičnom aranžmanu. Njih 31% rekli su kako nisu sigurni što bi napravili u tom slučaju, dok se samo 11% svih ispitanika izjasnilo kako bi se vratili bez problema.

Ta je anketa također pokazala da bi 65% zaposlenika najradije ostali u potpunosti raditi od kuće, 33% njih preferira hibridni model rada, dok je samo 2% reklo kako bi se željeli vratiti u urede na puno radno vrijeme.

Primjetna je razlika prema različitim društvenim skupinama pa tako ispada da se uglavnom mladi radnici ne žele vratiti u urede. Najviše ih je među milenijalcima i Generacijom Z, njih 49% prema drugoj anketi koju je za Bloomberg proveo Morning Consult. Što se tiče razloga, najviše njih navodi neadekvatan javni prijevoz, uštedu na vremenu potrebnom za putovanje na posao i uštedu novca. Više od trećine ispitanika FlexJobs Surveya reklo je kako godišnje uštedi najmanje 5000 dolara radeći od kuće.

S druge strane, skupina koja najviše zagovara vraćanje na rad u klasičnim uredskim aranžmanima je generacija ljudi iznad 55 godina, pogotovo u menadžerskim redovima. Osobe na upraviteljskim pozicijama iz ove dobne skupine uglavnom dijele stav da radnici vjerojatno ne rade ako nisu pod njihovim izravnim nadzorom. Ovo se pokazalo potpuno pogrešnim, a mnoga su istraživanja potvrdila da je produktivnost mnogih radnika i kompanija u svijetu porasla za vrijeme pandemije.

Što današnji radnici točno žele?

No, prema anketi koju je Citrix proveo na razini Europe, oni bi mogli imati neočekivane saveznike. Iako je većina ispitanika ispod 30 godina rekla kako ih je rad od kuće učinio produktivnijima, gotovo 60% ispitanika u dobi između 18 i 45 godina također je reklo kako rad u modernoj i kolegijalnoj uredskoj atmosferi sada smatraju važnijim nego ikad. Ovi su ispitanici kao razloge tome naveli napredovanje u karijeri i stjecanje poslovnih iskustava te kontakata, što im se u pandemijskoj godini činilo nedostižnim.

Ova je anketa detaljno raslojila njihove stavove. Prema njoj, 10% mladih Europljana želi se vratiti u urede na puno radno vrijeme, dok bi 29% njih radije apsolutno sve odradili od kuće. No, rad od kuće i rad iz ureda već se duže vrijeme ne spominju kao jedine opcije pa je tako najviše onih koji se zalažu za hibridne modele poslovanja. Tako je 18% ispitanika reklo da preferira hibridni rad s naglaskom na uredu, 21% njih bi najradije jednaku podjelu zadataka između ureda i kuće, dok bi 22% njih preferiralo hibridni rad uz većinski udio posla obavljenog od kuće.

Kako bi vidjeli koje je stanje stvari u Hrvatskoj, portal Women in Adria proveo je svoju anketu na LinkedInu. Podaci su bili zanimljivi i pokazali su da se u Hrvatskoj također odražavaju globalni trendovi. Čak 76% sudionika u anketi odgovorilo je kako najpoželjnijim smatraju hibridni model rada koji bi kombinirao rad od kuće i iz ureda. Za rad u uredu glasalo je 15% ispitanika, dok je 9% njih reklo kako im rad od kuće najviše odgovara.

Sve ovo pokazuje da je svijet spreman na promjenu poslovne klime. Kada se u postpandemijskom svijetu priča o napuštanju klasičnog rada iz ureda, malo tko priželjkuje ostati zatvoren u svojim kućama na puno radno vrijeme, ali isto je i s uredima. Radnici žele najbolje od oba načina rada. Još više, žele eliminirati ono najgore od oba.

Postoji i treća opcija

"Dva sata koja mnogi ljudi troše na putovanje do posla i natrag u potraćena – to vrijeme možemo iskoristiti za edukacije, treninge, vrijeme provedeno s obitelji. Trebamo mnogo ideja kako da rad izvan ureda učinimo efektivnim. Krećemo se prema promjeni poslovno-privatne paradigme”, izjavio je nedavno Hiroki Hiramatsu, globalni HR direktor Fujitsua.

Osim što kod kuće više vremena mogu posvetiti s obitelji, zaposlenici imaju više vremena za sebe. Kada rade kod kuće stignu zdravije jesti, odvojiti malo vremena za tjelovježbu i eliminirati veliki dio stresa, a ovaj zdravstveni aspekt danas je sve važniji mlađim radnicima diljem svijeta. Mnogi su od njih kroz brojne ankete potvrdili da svi ovi faktori utječu na njihovu produktivnost, zbog čega smatraju da bolje rade kada imaju priliku raditi od kuće. U anketi FlexJobs Surveya samo je 6% ispitanika reklo kako im se produktivnost smanjila kada su radili od kuće.

S druge strane, takav način rada za vrijeme pandemije nije bio bez svojih mana. Rezultati dvije globalne ankete objavljene u Guardianu pokazale su da su radnici koji su radili od kuće radili duže, imali kraće pauze za ručak, bili su na poslu čak i kada su bili bolesni, a granica između posla i slobodnog vremena gotovo da je nestala. Prema tim je podacima radno vrijeme u SAD-u i UK-u bilo u prosjeku 11 sati, a zaposlenici su bili na raspolaganju putem mailova, telefonskih poziva ili drugih aplikacija u skoro bilo koje doba dana. Osim toga, neka su istraživanja pokazala da je razina zlostavljanja i mobinga porasla u atmosferi u kojoj nitko nije nadzirao virtualnu komunikaciju 1 na 1. Čak i bez ovih mana rada od kuće, većina radnika smatra da poslovna komunikacija licem u lice ima brojnih prednosti.

Što je uopće hibridni model?

Što je onda budućnost rada? Izgleda da sve naginje prema hibridnom modelu. Prema podacima istraživanja globalnog tržišta koje je provela kompanija Forrester, 70% američkih i europskih kompanija po završetku pandemije planira uvesti hibridni model rada. O takvom se modelu mnogo priča, a njegovo uvođenje neće biti nimalo jednostavno. Prema ovom modelu, radnici bi trebali u urede dolaziti na sastanke s klijentima i međusobno, obavljati zadatke za koje je potreban timski rad, a ostali bi i kao mogućnost svima koji ne žele ili nemaju uvjete raditi od kuće. Uredi budućnosti ovdje su zamišljeni kao hubovi kreativnosti i kooperacije. S druge strane, radnicima bi ostale otvorene mogućnosti da sve samostalne zadatke izvršavaju gdje god žele i u vremenu u kojemu žele.

Kod uvođenja hibridnog modela bit će stoga potrebno uzeti u obzir parametre kao što su vrsta rada i radnih zadataka te potrebe i želje pojedinih zaposlenika. No, ako ga uspijemo pravilno implementirati, mogli bismo konačno dobiti novu radnu klimu, onu koja će biti fleksibilnija, smislenija, produktivnija i zdravija za sve zaposlenike.

Izvor: womeninadria.com