Vrlo nevine navike koje vas čine toksičnom osobom

Nije lako biti toksična osoba. Za početak, vama prvima je najteže u vlastitoj koži.

Ponekad se čini da stvarni problem ne postoji, ali unutarnje nezadovoljstvo je prisutno i teško mu je ući u trag.

Međutim, borba sa samim sobom nerijetko ukazuje na toksične obrasce koji nama i ljudima oko nas zagorčavaju život.

Dobra je vijest da su to stvari koje je vrlo jednostavno preokrenuti na pozitivno.

Pogledajte ovaj popis i provjerite jesu li i neke vaše navike toksične:

1) Super ste sarkastični

Za sarkazam neupitno postoji mjesto i vrijeme, a dobro tempirano i umjereno korištenje sarkazma možda stvarno biti super smiješno.

Ipak, sarkazam kao navika je problematičan i njegova redovita upotreba pretvara se u maltretiranje drugih, čak i ako je duhovito upakiran.

Jedna je stvar ako želite nasmijavati ljude, ali nije uredu 'pakirati' ogorčene komentare u sarkazam.

2) Tračanje

Svi ponekad tračaju i u tome nema ničeg neobičnog, a tračanje i dokazano zbližava ljude.

Ipak, ne treba zaboraviti da tračanje nikada nije pozitivno i da se njime širi negativnost.

Tračate li često ili čak na dnevnoj bazi, odmah prestanite jer time šaljete lošu poruku o sebi.

Vaši sugovornici s vremenom se počinju pitati jesu li upravo oni vaša sljedeća trač tema.

3) Isticanje negativnih stvari u svemu

Neki ljudi naprosto zrače negativnošću: često se žale, drugima kvare raspoloženje, ljubomorni su ili gledaju umanjiti ljepotu bilo koje prigode.

Ljubomorni ste? Udijelite nekome kompliment ili pohvalu.

Imate potrebu nekoga 'prizemljiti'? Recite toj osobi nešto što će je ohrabriti.

Uredu vam je neka ideja, ali u njoj vidite i problem? Umjesto toga razmislite o pozitivnim stranama te ideje.

4) Pasivno agresivno ponašanje

Ljudi pribjegavaju ovakvom ponašanju kada su uzrujani.

Možda vam se u jednom trenutku čini da ćete ostaviti loš dojam ako se izravno sukobite s neistomišljenikom, ali pasivna agresija vrlo lako prelazi u manipulaciju.

Pasivna agresija samo na prvi pogled djeluje kao lakši put, ali puno je zdravije riješiti problem verbalizirajući ga, kako biste što prije mogli nastaviti dalje.

5) Osuđivanje drugih

Na prvi pogled, to nije nešto strašno, pogotovo ako se proces osuđivanja odvija samo u vašim mislima, ali u praksi čak i takav način razmišljanja produbljuje negativnost općenito, potiče vas na izolaciju i emotivnu distanciranost.

To već može imati ozbiljne posljedice na vaš odnos s drugim ljudima.

Preispitajte vlastite misli i pokušajte proniknuti u srž problema, osvijestite što vas ljuti, ali promislite i o metodama kojima si možete pomoći da vas određene situacije ili osobe ljute manje.

6) Pokušavate svakoga spasiti

Neki su ljudi vrlo požrtvovni i sve će učiniti za svoju obitelj i bliske prijatelje. Iako je to plemenito, često vam može nanijeti veću štetu nego što mislite.

Pokušavate li baš svima pomagati, neizbježno sebe stavljate na posljednje mjesto. Međutim, drugima možete pomoći tek kada sami imate dovoljno snage.

Još važnije, imajte na umu da ljudima u najboljoj namjeri nesvjesno uskraćujete korisna iskustva i lekcije koje bi stekli kada bi se sami potrudili oko rješavanja svog problema.

7) Negativan unutarnji dijalog

Nerijetko smo kritičniji prema sebi nego prema drugima, a upravo to nam onemogućava da se pokrenemo i poduzmemo korake prema boljoj budućnosti kojoj težimo.

Ukoliko mislite da ste zaglavili u negativan unutarnji dijalog sa samim sobom, pokušajte sljedeću metodu: obraćajte se sami sebi kako biste se obratili partneru ili najboljem prijatelju.

Vjerojatno biste pametnije birali riječi kako se ta osoba ne bi uvrijedila. Sada je vrijeme da budete jednako nježni i prema sebi.

8) Sve pretvarate u natjecanje

Društvene mreže do određene su nam mjere stvarno zagorčale život: promatramo nečije fotografije i već to je dovoljno da pomislimo kako bismo morali moći postići barem nešto slično tome.

Ne treba ni naglašavati koliko se možemo grozno osjećati samo na temelju toga što se uspoređujemo s drugima. Uspoređivanje vuče korijene iz niskog samopouzdanja, stoga nije loše uzeti odmor od društvenih mreža prije nego što vas ozbiljno obuzme osjećaj ljubomore na sve i svakoga.

9) Isticanje nečijih mana

Kad se ugodno osjećamo pored bliskih ljudi, vrlo je lako osjetiti se pozvanim dijeliti savjete, pametovati ili isticati njihove mane.

Ali čak i jedna šala ili 'konstruktivna kritika' dovoljne su da stvore toksičnu atmosferu.

Umjesto da se toliko fokusirate na tuđe mane, zastanite na trenutak i promislite o tome zbog čega vas ta osobina ili postupak druge osobe toliko smeta? Što je bio okidač za misao koja vam je u tom trenutku pala na pamet? Ovo je usko povezano s pasivnom agresijom.

Ako partner, primjerice, nije ispunio vaše očekivanje, bolje je priznati da niste sretni zbog toga, nego ukazivati osobi na njene mane.

10) Zapovjednički ton

Dijalog bi trebao funkcionirati na način da svaka osoba govori 50 posto vremena. U praksi nije tako.

Ako je prijatelj došao kod vas kako bi pričao s vama o svom problemu, a vi brže bolje skrećete temu na sličan vlastiti problem, propuštate priliku ponuditi svom prijatelju suosjećanje i podršku.

Oduprite se potrebi da prekidate prijatelja dok govori o svom problemu, posebno ako vidite da je jako uzrujan i vaš toksični obrazac će polako i sigurno nestati.

Još bolje, u trenutku kada ljudi shvate da aktivno slušate i da ste im podrška, počet će zrcaliti vaše ponašanje i dobit ćete priliku na jednak način izložiti svoj problem te primiti željenu podršku.

11) Govoriti nekome 'razvedri se' kada je tužan

Iako na ovaj način pokušavate dati podršku, činite više štete nego koristi – ljudi se ponekad moraju osjećati loše kada govore o stvarima koje im puno znače.

Govoriti im u tom trenutku da se 'razvedre' ili da 'puste to', zapravo znači poricati njihove osjećaje.

Puno je bolje pokazati suosjećanje: "Žao mi je što se tako osjećaš" i zatim pitati što bi im moglo olakšati.

Jednom kada osjete da ste ih saslušali, ljudi postaju otvoreni za vaše prijedloge i tada možete ponuditi sagledavanje stvari iz druge perspektive te reći, primjerice, "Znaš, čini mi se da situacija nije toliko komplicirana kako se čini na prvi pogled. Evo zašto mislim da to možeš riješiti.."

Zaključak

Osvještavanje toksičnih navika najvažniji je korak u njihovoj promjeni.

Ukoliko ste kod sebe uočili neka toksična ponašanja koja biste ubuduće voljeli odbaciti, fokusirajte se na jedan problem koji smatrate ključnim i radite na njemu svakodnevno.

Dobra je vijest da nije potrebno uložiti previše vremena kako bi neke loše navike u kratkom roku potpuno izbacili iz prakse. 

Mojposao.net