Gdje su novci?

18.09.2018. 16:13 / Piše: Tomislav Grizelj za Akta.ba
Gdje su novci?

Kome i tko treba da prezentira rezultate ili imamo još jedno Narodno grijanje - potroši novce i nestani!

Gdje su novci, randman - ostvarena ušteda, od uloženih na desetine miliona KM / € /$ za utopljavanje fasada zgrada JU, zamjenu prozora i vrata, ugradnja niskotemperaturnih kondenzacijskih kotlova, solarni kolektori, kotlovi na pelet biomasu u KS, kroz programe USAID, UNDP, GIZ- KfW, Fondovi zaštite prirode i okoliša, entitetska i kantonalna ministarstava, ekološki, energetski i financijski rezultati. Gdje su?

Kome i tko treba da prezentira rezultate ili imamo još jedno Narodno grijanje - potroši novce i nestani!

Prvi vodovod u Sarajevu sagradio je Isa-beg Ishaković, davne 1461. godine. Brojne bogate Sarajlije, dobrotvori, gradili su vodovode, te je Sarajevo bilo poznato kao grad česama, hamama, sebilja i šadrvana. Ti vodovodi su bili gravitacioni, građeni od glinenih i drvenih cijevi. Posljednjih godina Turske vladavine, u Sarajevu je bilo 156 javnih česama i 68 raznih vodovoda, dužine 55 kilometara.

Projekt Miljacka čista rijeka je utopija bez međuentitetske suradnje svih zagađivača u vodotoku od vrela do ulijevanja u rijeku Bosnu. Miljackom i danas u ukupnom sadržaju teče preko 30% fekalija što nije riješeno kanalizacionim sistemom, a bilo je prioritet. Ne podržavam "šminkanje" i upropaštavanje Miljacke od Bembaše do Skenderije, jer je to nepravda i prema rijeci i ugrožavanje prirodnog vodotoka koji je strukovno zadovoljen prije više od 100 godina  pad od idealnih 1 %  sa kaskadama koje treba redovno održavati i držati u funkciji vodotoka prvenstveno u interesu Miljacke.

Potrebno je osposobiti i staviti u funkciju sve prirodne retencije u vodotoku kako bi se blagovremeno moglo upravljati vodotokom iz sigurnosnih, ekoloških  i estetskih gledišta.

Kad imamo kišu sve oborinske (procjedne ) vode prođu kroz kamenolome koji su pokraj vodotoka Miljacke u I. Sarajevo (RS) i KS (FBIH) bez instaliranih separatora - taložnika čime se direktno ugrožava Miljacku.

Moja poruka "Uživaj u hibernaciji i ne talasaj", nemoj ništa raditi, jer ako radiš pogriješit ćeš, a tada bi mogao i odgovarati.

Od formiranja Službe za okoliš u KS koja se svakim izborom Vlade KS seli iz ministarstva u ministarstvo i svakim preseljenjem se prave novi programi o zaštiti okoliša i prirode u KS i izrađeno je na desetine; REAP, LEAP, Akcionih planova upravljanja otpadom, studija, strategija, elaborat, program, plan aktivnosti, silne dopune navedenih dokumenata, Izrada katastra zagađivača u KS, Izrada registra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo, Odluka Vlade KS “Izrada Prostornog plana područja posebnog obilježja Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) – Smiljevići (15.02.2018 god.) i ne znam više kako se ne nazivaju svi ti silni dokumenti koji svakodnevno zatrpavaju KS enormnim količinama otpada trajno zagađujući okoliš, prirodu i zdravlje ljudi.

Deponija smeća Smiljevići koji ima status "regionalna", "sanitarna", "odlagalište komunalnog otpada" ( u kategorizaciji u komunalni ne ide građevinski otpad, a u izjavi stoji "te drobilice za građevinski otpad", na koju se redovno odlaže animalni otpad i NŽP, neispravna hrana i isteklog roka isporuke, mulj sa pročistača otpadnih voda Butila i sve što se naziva smećem ili komunalnim otpadom do namještaja, auto komponeti, medicinski, farmaceutski i ostali otpad iz zdravstvenih ustanova do higijenskih uložaka i pelena koje su infektivni otpad.

KS uredno prima sve donacije otpisanih starih isluženih vozila javnog prevoza iz EU i susjednih zemalja, plaćaju dovoz ili prevoz otpada do KS budžetskim sredstvima; autobusi, tramvaji, trolejbusi – prosječe starosne dobi 20 i više godina, bez mogućnosti nabavke originalnih dijelova već od dva, tri popravi jedan, tako da nam je prosječna starosna dob voznog parka K.J.K.P. GRAS-a 30 god.  a u K.J.K.P. Rad 7 god. što je bitnije i prioritet u KS ? 

Kad će trolejbus za Vogošću, zar to nije jedan od prioriteta aerozagađenja KS, i proširenje trolejbus mreže u urbanim dijelovima kantona? 

Treba li se graditi tramvajska pruga prema Hrasnici ili se može izgraditi trola za trolejbus, što je mnogo jednostavnije, jeftinije i racionalnije? Prema Hrasnici ide danas 4 autobusa u špici 5? Ili se namjerno opredjeljuje za skuplji projekt da bi se moglo više hajrovati? 

Kad će KS početi subvencionirati zemni gas radi smanjenja aerozagađenja u KS,  ili nitko ne zna napraviti fizibiliti procjenu za  zdravlje građana/troškovi subvencije za gas. Koliko se izgubi kvalitetnih radnika, koliko je na bolovanju itd. Imamo podatak o smrtnosti raka pluća od pušenja, ali nemamo od aerozagađenja, Sarajevo, Zenica, Lukavac...?

Na deponiji Smiljevići  je sve instalirano otplinjavanje i korištenje bioplina, sistem ne radi više od 5 godina i isprike da je "po nalogu Tužilaštva" radi prekopa dijela deponije oštećen sistem otplinjavanje  je nonsens - jer iskop i sve intervencije su radile profesionalne firme i ako je došlo do neželjenog oštećenja moglo se sanirati. Sistem otplinjavanja ne radi od prije intervencije Tužilaštva na deponiji.

Postrojenje za pročišćavanje  otpadnih procijednih voda na deponiji Smiljevići  izabrana je u EU najsuvremenija  (membransko-biološki reaktor MBR) tehnologija, postrojenje je pušteno u pogon 2011. godine i van funkcije je preko 5 godina.

Zašto nije u funkciji više od 5 godina postrojenje za razvrstavanje komunalnog otpada radi izdvajanja reciklanata i smanjenja mase otpada za odlaganje. Ako je vršeno izdvajanje reciklanata molio bih kartice izdvojenog i predanih količina reciklanata. K.J.K.P.  u KS su dužna o Zakonu o pristupu informacijama staviti na uvid sve relevantne pokazatelje, a pogotovo kad je u pitanju opće dobro – zdravlje ljudi i zaštita okoliša.

Sarajevska sanitarna deponija komunalnog otpada Smiljevići, samo jedan od zvaničnih naziva, na web-u stoji i "KJKP RAD D.O.O. SARAJEVO - R.J.DEPONIJA I KAFILERIJA SARAJEVO",  pa mi je nejasno kako ide "sanitarna" i "kafilerija"?

Poštovana gospodo u FBiH i KS skupite hrabrost i struku, organizirajte radionicu uz nazočnost svih zainteresiranih i medija da se definira projektni zadatak koji će postaviti sva pitanja ekologije KS okoliša i prirode uz prioritet zaštite zdravlja i realnu procjenu financijskih potreba i potrebnog vremena za realizaciju. 

Dosadašnja praksa parcijalnih rješenja Deponija Smiljevići, PPOV Butila, GRAS, BAGS, RAD, PARK nas ne vode nigdje i sve probleme otpada moramo mi riješiti, a ne ostaviti u amanet potomcima.

Tomislav Grizelj

Tomislav Grizelj je međunarodni stručnjak za okoliš  i ambasador alternativnih goriva. Ima preko 40 godina znanstvenog  i profesionalnog rada u implementaciji  projekata u tretmanu  komunalnog, medicinskog,  anatomsko-patološkog, animalnog i bio otpada, korištenje reciklanata i energije iz otpada, energetska učinkovitost, alternativna i obnovljiva  goriva i izvori energije uz primjenu EU direktiva kroz kružnu ekonomiju sa nula otpada. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kolumna