Kome doprinosi novi zakon o doprinosima i porezu na dohodak?​

19.06.2018. 09:00 / Piše: Faruk Hadžić za Akta.ba
Kome doprinosi novi zakon o doprinosima i porezu na dohodak?​

Posljednjih dana mnogo pažnje i polemika u javnosti izazvala je najava Vlade FBiH da na dnevni red ponovo vrati staru priču vezanu za zakone o doprinosima i porezu na dohodak.

Posljednjih dana mnogo pažnje i polemika u javnosti izazvala je najava Vlade FBiH da na dnevni red ponovo vrati staru priču vezanu za zakone o doprinosima i porezu na dohodak.

 

U principu, u pitanju su gotovo isti prijedlozi zakona, koji nisu prošli prije godinu dana u Parlamentu FBiH. Sada se opet najavljuju kao “reformski” zakoni i rješenja koja će napokon dovesti do “rasterećenja privrede”.

 

Prema ovim prijedlozima zakonima, smanjuje se stopa doprinosa na platu na 33,5%. Uvodi se veći lični odbitak od 700 KM i dvije stope oporezivanja dohotka. Na prvi pogled se čini da je napokon u pitanju mjera za rasterećenje privrede i povećanja primanja radnika.

Ipak, novim prijedlogom, proširuje se i osnovica za obračun doprinosa. Do sada su se doprinosi obračunavali samo na platu, dok bi usvajanjem ovog prijedloga osnovicu dohotka činile plata, topli obrok, prevoz, regres, ugovori o djelu, dohodak od imovine i imovinskih prava, primanja iz finansijskih ulaganja i prihodi od isplate dividendi te dio koji se odnosi na oporezivanje oročenih kamata. Ukratko, sva primanja.

Iako Vlada tvrdi da će ova mjera imati neutralni efekt, podaci pokazuju da će radnici sa manjim platama dobijati manje novca na ruke, nego je to sada slučaj. Jednostavno rečeno - država će kroz manju stopu doprinosa, ali daleko veću osnovicu, više uzeti od radnika. Pozitivni efekti za budžet, negativni za radnike, u konačnici neutralni kada se gleda cjelina.

Reforme poput ove ne mogu pokrenuti ekonomiju BiH. Rješavanje glavnog makroekonomskog problema – nezaposlenosti, moguće je na način da se stopa doprinosa smanji na nivo od 25%, ali da se iz tog smanjenja povećaju primanja radnika i rastereti poslodavac. Kroz povećanje potrošnje, više bi se u konačnici prikupilo i PDV-a, tako da država ne bi bila na gubitku, a sa druge strane, radnici bi imali veća primanja, a poslodavci manje obaveze.

Posljednjih dana sam od jednog profesora čuo novi pojam. Pokušava me uvjeriti kako su mjere poput ove, koje služe za "rasterećenje privrede" dobre i da se na taj način ustvari uzima "100 KM iz jednog džepa i stavlja 100 KM u drugi džep". Kaže, to je kolega neutralni efekat.

A ja tvrdim, nema tu profesore neutralnog efekta. Ovdje se samo preljeva novac iz džepova radnika u budžete. To što se tvrdi je samo teorijska ekonomija.

Praksa i realnost je da nama država od 2015. godine vadi te pare iz jednog džepa, a nikako da dočekamo da nam se vrati u drugi džep...

 

Tekst pripremio: mr.sc. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Komentare i analize možete pratiti i na društvenim mrežama:

FACEBOOK: https://www.facebook.com/hadzicfaruk

TWITTER: https://twitter.com/faruk_hadzic

LINKEDIN: https://www.linkedin.com/in/hadzicfaruk

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kolumna