al
Muke po trgovcima pojedincima

Kolumna

Muke po trgovcima pojedincima

09.01.2018. 09:06 / Piše: Sanela Agačević za Akta.ba

Kelj i brokula 5 KM! Zašto toliko?

Vidite li da još neko prodaje na pijaci? Ako ima jeftinije, idite kupiti.

Da, to je pijaca koja je polupusta nakon što su trgovci na pijacama obavezani da registruju djelatnost.

Nije sporna registracija, sporno je što se nadležna ministarstva i Porezna uprava nisu usaglasili sa propisima i stavovima, pa su se trgovci pojedinci našli između različitih stajališta i pogrešnih tumačenja propisa.

Gdje je „zapelo“?

Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su obavezale trgovce pojedince da se registruju trebalo je da prati izmjena Zakona o porezu na dohodak, kojim je predviđeno da trgovci pojedinci mogu dobiti status paušalca. Međutim, izmjene Zakona o porezu na dohodak se „kisele“ već više od godinu dana i pitanje je kada će biti usaglašene i ući u proceduru usvajanja.

U međuvremenu, nakon stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini, trgovci pojedinci su se našli u moru dezinformacija, a jedna od „stvari“ koja je plutala oko njih je letak objavljen od strane Porezne uprave FBiH i Federalne uprave za inspekcijske poslove. Na tom letku između ostalog piše „Novim zakonskim rješenjem u oblasti poreza na dohodak, za trgovca pojedinca se uvodi fiksni iznos poreza na dohodak na mjesečnoj razini (paušal) ispunjavanjem određenih uvjeta“.

Od svega navedenog na spornom letku trgovci pojedinci su vidjeli ovu rečenicu koja je zbunjujuće formulisana.

Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove je trebala znati da pojasni da trgovci pojedinci sada ne mogu plaćati porez na dohodak paušalno, da je to rješenje koje „visi na grani“ i da svako drugačije postupanje u suprostnosti sa propisima. Ovakve informacije su bacanje prašine u oči trgovcima pojedincima, stvaranje pometnje i dezinformisanje.

Ako se već željelo pomoći trgovcima pojedincima, onda je ona trebala da sadrži tačne informacije, a ne dezinformacije. Ostaje pitanje – šta se zaista htjelo postići spornim letkom? Informisanje sigurno nije bio cilj. Šteta je i u novcu koji je nekome plaćen za štampanje spornog letka.

Ako se htjelo reagovati informativno i edukatvno, trebalo je reći trgovcima pojedincima da se moraju reistrovati, da moraju voditi poslovne knjige, da moraju plaćati doprinose, da moraju poslovati preko transakcijskog računa, da moraju podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, i da je jedina olakšica to što se ne moraju fiskalizovati. Njihov status paušalca je futur, bliži ili daleki, ostaje da vidimo.

Nisam primjetila da su značajnije reagovala (brojna) udruženja poslodavaca, što me nije iznenadilo. Trgovci pojedinci su mali, premali da bi se udruženja poslodavaca brinula o njima. Udruženja poslodavaca su prilično glasna kada je u pitanju oporezivanje toplog obroka, regresa i drugih primanja zaposlenika, ali opet ne zbog brige za zaposlenike.

Javna je tajna da se kroz topli obrok, regres, dnevnice i troškove službenog puta, i ostala lična primanja prelijeva dio plaće na koje se ne plaćaju doprinosi i porez na dohodak.

Javna je tajna da se na taj način ne štite prava radnika, već potreba većine poslodavaca da zaobiđu plaćanje poreza i dođu do novca na koji nisu plaćeni doprinosi i porezi.

Mali trgovci pojedinci i veliki poslodavci imaju različite interese.

Preko leđa malih trgovaca pojedinaca će se slomiti potreba da malo i „država trenira strogoću“.

To je poenta cijene priče o trgovcima pojedincima. Dezinformisanje, „treniranje strogoće na malima“, odsustvo koordinacije između nadležnih ministarstava, obećanja koja vise u zraku.

www.chronos.ba

SANELA AGAČEVIĆ, ovlašteni revizor

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Konsultant, predavač i trener na projektima koje je implementirao CHF, CARE INTERNATIONAL, SEED BiH, UNDP BiH, SERDA, LESPnet, GIZ, NAHLA, CPCD. Objavila preko 150 radova u stručnim časopisima iz oblasti računovodstva, poreza i finansija. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kolumna