al
Nezaposlenost u BiH: Rješenje u fiskalnoj politici i olakšavanju procedura

Kolumna

Nezaposlenost u BiH: Rješenje u fiskalnoj politici i olakšavanju procedura

09.06.2017. 16:11 / Piše: Faruk Hadžić za Akta.ba

Nezaposlenost predstavlja jedan od glavnih ekonomskih problema u BiH, čije rješavanje može dovesti do ubrzanog ekonomskog rasta.

Iz razloga što BiH nema aktivnu monetarnu politiku, kao instrument ekonomske politike, fokus aktivnosti treba tražiti u mjerama fiskalne politike i politike dohodaka, kao i procedurama za olakšavanje otvaranja novih radnih mjesta.

U BiH, aktivnu fiskalnu politiku vode entiteti i kantoni, te će u nastavku fokus biti na prezentaciji stanja u FBiH, kao jednom od entiteta u BiH.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH, u decembru 2016. godine, broj nezaposlenih osoba je iznosio 377.854, što čini 45,2% nezaposlene radne snage. U RS-u, prema posljednjim dostupnim podacima, nezaposlenost je iznosila 135.585 osoba ili 35,53%. Riječ je uglavnom o osobama niže stručne spreme. Posebno zabrinjava činjenica da se stopa nezaposlenosti kreće uvijek oko 40%, te dosadašnje mjere vlada nisu donijele očekivane ekonomske rezultate.

Razloge primarno treba tražiti u Zakonima o penziono-invalidskom osiguranju i Zakonu o zdravstvenom osiguranju, gdje su propisane visoke stope doprinosa, koji značajno opterećuju poslovanje i privredne subjekte. Važeće stope doprinosa u FBiH iznose zbirno 41,5% na neto platu. Trenutno je u finalnoj fazi djelomična reforma postojećih zakona, gdje je predviđeno da se stopa obaveznih doprinosa smanji na 33%, ali uz proširenje poreske baze za obračun istih. U konačnici, niže plate će biti više opterećene novim zakonskim izmjenama, nego što je postojeće stanje, što će se negativno odraziti na neto primanja radnika.

Da bi se situacija zaista promjenila u pozitivnom smislu, potrebno je uraditi niz mjera iz domena ekonomske politike, koji će zaista pomoći oporavku ekonomije.

Fokus ekonomskih aktivnosti treba biti na:

  • Smanjivanju stopa doprinosa i usklađivanje stopa poreza na dohodak
  • Smanjivanju i/ili ukidanju parafiskalnih nameta koji opterećuju privredu
  • Olakšavanje procedura za registraciju pravnih lica

SMANJIVANJE STOPE DOPRINOSA I USKLAĐIVANJE STOPA POREZA NA DOHODAK

Izmjene zakonskih rješenja u FBiH, koje bi ubrzo trebale stupiti na snagu, smanjuju opterećenja doprinosa na dohotke (ukida se dio koji poslodavci isplaćuju na plaću), ali se proširuje poreska baza, tako da sada u bazu za obračun doprinosa ulaze i prihodi ostvareni od toplog obroka, prevoza, regresa i drugi prihodi. U konačnici, to će dovesti da radnici koji ostvaruju niže plate, plaćaju državi više na ime doprinosa, nego je to sada slučaj, čime se smanjuje rasploživi dohodak, a time potrošnja prebacuje sa pojedinca na državu. Naime, kod većine minimalnih dohodaka (do 800,00 KM) neoporezivi dio (topli obrok, prevoz, regres i dr.) znatno učestvuje u dohotku, te proširivanjem baze uz predviđeno opterećenje od 33% dolazi i do većeg poreskog opterećenja, nego što je trenutno. 

Ukoliko želimo ostvariti cilj brzog ekonomskog rasta, potrebno je dodatno smanjiti doprinose, kako isti u ukupnom iznosu ne bi prelazili 25% bruto plate. Ova stopa bi bila stimulativna za novo zapošljavanje. Prijedlog može biti 14,5% za PIO / MIO i 9,5% za zdravstvo i 1% za nezaposlenost.

Smanjivanjem doprinosa bi se zaista rasteretile obaveze zaposlenih osoba, čime bi se dodatno povećao raspoloživi dohodak i lična potrošnja. Sa druge strane, to bi u startu dovelo do određenog pada prihoda u budžetskim fondovovima, koji bi se trebali nadoknaditi kroz dodatno prikupljene prihode od indirektnih poreza, ali i uvođenjem u sistem onih osoba koje rade na crno ili u dijelu sive ekonomije. Procjenjuje se da oko 15% osoba registrovanih kao nezaposleni rade na crno, ili oko 150.000 osoba u BiH.  Na taj način bi u konačnici efekti bili pozitivni za sve aktere – radnike koji bi imali više novca za potrošnju (veće plate), poslodavce kojim bi se rasteretilo poslovanje, te bi mogli raditi na novom zapošljavanju i zapošljavanju u okviru sistema, državu koja bi ostvarila rast poreskih prihoda i prihoda od prikupljenih doprinosa, kroz uvođenje u sistem i novo zapošljavanje.

Smanjivanjem stopa doprinosa došlo bi do ušteda u budžetima, a ne do povećanja dohotka zaposlenim u javnom sektoru. Tako oslobođena sredstva bi se mogla u početku (prve dvije godine) koristiti za direktnu dopunu penzionog i zdravstvenog fonda iz budžeta, jer se ne bi povećao dohodak za 160.000 uposlenih u javnom sketoru, dok bi se istovremeno trebalo ići na povećanje dohotka zaposlenim u privatnom sektoru kroz povećanje minimalnu plate. Nakon 2 godine programa, može se ići i na povećanje plata i u javnom sektoru i ponovo u privatnom, a kroz usklađivanje sa troškovima života, te tako pokrenuti novi ciklus potrošnje.

Kada je u pitanju porez na dohodak potrebno je uraditi modifikaciju postojećeg rješenja i to na način da se propišeminimalni mjesečni neto dohodak od 700,00 KM, ili bruto od 1.000,00 KM.

Porez na dohodak bi se oporezovao mjesečno po sljedećim stopama:

  • do 1.000,00 KM – stopa 0%, (lični odbitak 1.000,00 KM/mjesečno)
  • od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM – stopa 10%
  • od 1.501,00 KM do 2.000,00 KM – stopa 15%
  • od 2.000,00KM do 3.000,00 KM – stopa 20%
  • preko 3.000,00 KM – stopa 25%

U ovom slučaju lični odbitak bi bio 12.000,00 KM godišnje, te sav prihod ostvaren iznad ovog nivoa  treba biti oporezovan. Tako bi osoba sa 18.000,00 KM godišnjeg prihoda, platilaporez na dohodak 600,00 KM, a osoba sa 36.000,00 KM prihoda, 2.600,00 KM poreza na dohodak. Na ovaj način bi većina dobila dodatni raspoloživi dohodak, dok bi manji dio (građani sa platom preko 2.000,00 KM) morali da plate veći porez na dohodak. Ovaj prijedlog je i u skladu sa mnogim razmišljanjima da se primanja ne trebaju oporezivati do iznosa potrošačke korpe za četveročlanu obitelj, jer su kroz nju obuhvaćeni osnovni životni troškovi u jednom mjesecu, poput hrane, odjeće, režijskih troškova i slično. Svaki vid uzimanja novca ispod ovog iznosa dovodi do samo još težeg života stanovništva. Ovakav vid oporezivanja kratkoročno ima pozitivan efekat za ekonomiju (negativan za budžet), ali u dugom roku je pozitivan i za budžet. (Smanjuju se izdvajanja iz budžeta, te se prikupljaju veći prihodi od očekivanog povećanja zaposlenosti.)

Može se zaključiti da povećanjem rasploživog dohotka, pored rasta potrošnje, dolazi i do smanjivanja nezaposlenosti, ali i smanjivanja deficita budžeta, kao i smanjivanja ukupnog duga, čime rješavamo temeljne ekonomske probleme: nezaposlenost, odlazak stanovništva, kao i smanjivanje nivoa duga.

SMANJIVANJE I / ILI UKIDANJE PARAFISKALNIH NAMETA

Kada je ovaj segment u pitanju, krajnji cilj treba biti smanjivanje parafiskalnih nameta i to se može uraditi kroz:

  • Sistematizaciju parafiskalnih nameta,
  • Uvođenje reda propisivanjem maksimalnih iznosa za određene namete,
  • Ukidanje nameta na federalnom nivou i kantonalnom nivou, te uvođenje maksimalnih stopa izmjena na godišnjem i trogodišnjem niovu

Niko ne zna koliko tačno ima parafiskalnih nameta. Procjena je da ih u FBiH ima preko 400! U parafiskalne namete spadaju razne takse, naknade koje opterećuju poslodavce. One čine i do 5% finansijskih izdvajanja poslodavaca od njihovog poslovanja.

Na taj način poslodavci su generalno opterećeni raznim dodatnim parafiskalnim nametima, koji opterećuju poslovanje na način da se sredstva prebacuju u budžet općina, umjesto da služe za poboljšavanje poslovanja preduzeća. Znajući da firme u BiH posluju na granici poslovanja, svaka marka je bitna, te bi ukidanje ili smanjivanje bespotrebnih taksi i naknada pomoglo u poslovanju i poboljšalo bi poslovno okruženje.

Poseban problem u okviru ove kategorije jesu i takse za osnivanje obrta, kao i takse za istaknutu firmu, koja se godišnje plaća općini gdje je sjedište obrta ili firme.

Jedna od mjera koja bi pomogla da se unaprijedi poslovanje firmi i obrta, kao i novo osnivanje privrednih subjekata, jeste upravo usklađivanje zakonske regulative u dijelu koji se odnosi na nivo taksi za osnivanje obrta, kao i taksi za istaknute firme. Svaka općina ima slobodu u propisivanju iznosa taksi, što u konačnici dovodi da je neka općina pristupačnija za poslovanje od druge. Potrebno je prije svega ujednačiti takse za nivo FBIH, gdje bi se na taj način pružila prilika za ravnomjerni razvoj poduzetništva sa aspekta registracije i rada.

RAZVOJ PODUZETNIŠTVA KROZ OLAKŠAVANJE PROCEDURA OSNIVANJA PRAVNIH LICA

Razvoj poduzetničke klime predstavlja okosnicu budućeg ekonomskog razvoja BiH. Složene i dugotrajne i finansijski skupe procedure osnivanja pravnih subjekata destimulativno djeluju na poduzetničku klimu i tu treba tražiti glavne razloge zašto imamo visok stepen nezaposlenosti, kao i odlazak populacije u potrazi za boljim poslovnim i životnim prilikama.

Postoji mnogo načina da se unaprijedi poduzetnička klima i to najprije kroz ujednačavanje zakonske regulative, ukidanje parafiskalnih nameta, uključujući i razne takse za osnivanje pravnog lica i ovjere dokumentacije, otvaranje ureda gdje će se na jednom mjestu završiti sva procedura registracije (one stop window), skračivanje roka za dobijanje građevinskih dozvola na 30 ili 60 dana, osnivanje novih industrijskih zonagdje će se dodjeljivati zemljište bez naknade i sl.

Kada je u pitanju osnivanje novih pravnih lica, prije svega obrta, imamo situaciju, da zbog zakonskih rješenja, gdje država prvo uzima sve sebi, a radniku što ostane, mnogi pojedinci i firme rade u sivoj i crnoj ekonomiji, jer nisu stimulisani na bilo koji način da budu dio ekonomskog sistema.

Jedno od mogućih rješenja jeste da država sa svoje strane olakša proceduru za osnivanje pravnih lica, te ukinue ili smanji sve takse koje se plaćaju, kao i ukine obavezu nabavke i korištenja fiskalnog uređaja, ili da nabavku istog finansira nadležna poreska uprava. Značajan broj radnika se vodi na birou, a obavljaju razne usluge, kao npr. moleri, električari i slično. Zakonski treba prepoznati da ovi radnici mogu raditi i od kuće, da im nije potreban poslovni prostor, te da nisu obavezni plaćati zakonski propisane doprinose, već da se utvrdi određeni godišnji paušal, čime bi im se priznao staž za penziono i kako bi imali zdravstveno osiguranje.

Cilj je da se kroz ovu mjeru registruje veći broj malih firmi i obrta, gdje će se zaposliti starija radna snaga sa nižom stručnom spremom. Dosta ovih radnika radi „na crno“, te bi se kroz registraciju i određen godišnji paušal, prikupilo više novca i u budžete, smanjila bi se registrovana nezaposlenost, povećala bi se opet potrošnja i time bi se dao stimulus ekonomiji. Dosta ljudi ne smije da se registruje zbog strogih inspekcijskih kontrola, visokih zakonskih obaveza za plaćanje doprinosa i uzimanja većine zarađenog novca.

Vrijeme za osnivanje pravnih lica se treba značajno smanjiti, te u tu svrhu bi se trebalo započeti sa projektom „one stop window“, gdje će službenik primiti zahtjev za osnivanjem pravnog lica, te će kroz uvezani sistem završiti kompletnu registraciju, uključujući i dobijanje bankovnog računa. Na ovaj način, pored vremenske uštede, štedi se i vrijeme obilaska institucija, te olakšava pokretanje pravnog lica, što je vrlo bitno domaće ali i za strane investitore koji u značajnoj mjeri zaobilaze BiH, upravo zbog rigidnih procedura osnivanja firmi. Također, neophodno hitno napraviti registre različitih podataka: broj preduzeća i obrtnika, raspoloživo zemljište (za greenfield i brownfield investicije), smanjenje administrativnih procedura, uvezivanje lokalnih preduzeća (elektro, vodovod, komunalac, autoceste, i dr.) u sistem registracije obrtnika i dobijanja dozvola.

ZAKLJUČAK

Ukoliko BiH želi krenuti putem brzog ekonomskog rasta, potrebno je da započne rješavanje dugogodišnjeg problema – nezaposlenosti. On se može započeti rješavati mjerama fiskalne politike, kao i raznim procedurama za olakšavanje poslovanja čime bi se stvorio poslovni ambijent za jednostavnije i povoljnije otvaranje radnih mjesta, kako za domaće, tako i za strane investitore.

Tekst - analizu pripremili Makroekonomski analitičari:

Mr. sc. Faruk Hadžić i Mr. sc. Dino Hadžialić

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kolumna