Rad od kuće uz informacione tehnologije u skladu sa zakonima o radu u BiH

05.06.2020. 15:49 / Piše: Aida Kosović za Akta.ba
Rad od kuće uz informacione tehnologije u skladu sa zakonima o radu u BiH

Život se polako normalizuje nakon pandemije Covid-19. Radno vrijeme u firmama je ponovo 8 sati, a radnici se nakon rada od kuće polako vraćaju u kancelariju.

Život se polako normalizuje nakon pandemije Covid-19. Radno vrijeme u firmama je ponovo 8 sati, a radnici se nakon rada od kuće polako vraćaju u kancelariju. 

Pred poslodavcima je sada jedan novi izazov. Mnogi su shvatili da im ovaj način rada odgovara. Tim je odlično funkcionisao kada je radio od kuće. Maksimalno su korištene prednosti informacione tehnologije. Sastanci su održani preko Zoom ili Teams platforme, zadatci su dostavljani putem maila i na vrijeme, plaćanje je vršeno putem online bankarstva. Nije bilo suvišnih sastanaka zbog kojih ste imali osjećaj da samo gubite vrijeme, nego ste bili puno produktivniji i uradili ste puno više posla.

Ovakva organizacija rada ima prednosti i za poslodavce i za radnike. S jedne strane poslodavci bi uštedjeli na smanjenju troškova u vrijednosti iznajmljivanja kancelarijskog prostora, te troškova prevoza radnika. Radnici bi imali slobodu rada iz svoje kuće, a time bi dobili na vremenu potrebnom za spremanje za posao, kao i putu do posla i od posla kući. Rad od kuće funkcioniše. Ali, postavlja se pitanje, kako takav način rada staviti u kontekst Bosne i Hercegovine i njegovih zakona o radu? Da li uopšte zakoni o radu BiH definišu rad od kuće uz upotrebu informacionih tehnologija?

Naime, niti jedan zakon o rad u BiH (Zakon o radu FBiH, Zakon o radu RS, Zakon o radu Brčko Distrikta)  ne reguliše rad od kuće uz korištenje informacionih tehnologija, u svijetu poznat kao telework. Međutim, obzirom da je naša zemlja potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čime je preuzela obavezu usklađivanja zakona sa pravnim nasljeđem Evropske Unije, time su ipak otvorena vrata za definisanje ugovora o radu u skladu sa propisima EU koji regulišu ovo pitanje. 

Sada se postavlja pitanje koje elemente treba da ima ugovor o radu da bi obuhvatio sve aspekte koji se tiču ovog načina rada. 

Iako neke od ovih elemenata regulišu naši zakoni, da bi imali sveobuhvatan uvid u obaveze koje ovakav ugovor stvara za poslodavce, potrebno je da imati na umu sljedeće:

  • Dobrovoljnost. Izuzetno bitna. Ne možete radnike prisiliti da rade od kuće. To mora biti na dobrovoljnoj osnovi. Ali to je svakako vama u korist, obzirom da ste kao poslodavac, sigurno primijetili da dok neki radnici odlično funkcionišu u sistemu rada od kuće, drugi opet kaskaju. Njima je potreban rad iz kancelarije, bilo zbog toga što im je nemoguće raditi od kuće zbog nemanja uslova ili zbog toga što im je potreban osjećaj pripadanja timu ili bilo šta drugo. U svakom slučaju, pristanak radnika je ono to vam je potrebno.
  • Zaštita i povjerljivost podataka. U današnjem poslovnom sistemu informacija je sve. Ona često čini vašu kompetitivnu prednost u svijetu biznisa. Ali  vaš interni sistem, zaštitu od upada ili izlaska podataka iz firme je moguće kontrolisati u zatvorenom sistemu, ali šta se dešava kada su radnici kod kuće? Razni scenariji su tu mogući. Od dolaska komšije koji će vidjeti podatak na računaru koji je izuzetno bitan i ne smije biti poznat javnosti, do mogućnosti da računar bude ukraden, a samim tim i svi podatci koji su dati na raspolaganje radniku. Vi, kao poslodavac ste obavezni da uradite sve da osigurate zaštitu podataka i kada je u pitanju rad od kuće. 
  • Zaštita na radu. Kada se povreda radnika desi na radu u prostorijama firme, poslodavac snosi troškove te povrede. Ali šta je sa povredama kod kuće? Radnik se povrijedi pri izlasku iz kuhinje, jer kuhinja nije uslovna. Vrlo lako i to može biti šteta čije štetne posljedice će ići na štetu poslodavca.
  • Pored ovoga, potrebno je osigurati privatnost radnika, definisati radnu opremu (u smislu da li će istu radnici nabaviti u kojem slučaju poslodavac snosi troškove korištenja opreme za obavljanje djelatnosti ili će opremu biti nabavljena od strane poslodavaca), organizacija rada (od evidencije prisustva radnika, preko dnevnog izvršavanja radnih zadataka), pristup treninzima radnicima treba biti osiguran, odnosno mogućnost usavršavanja, te omogućiti kolektivna prava.

I konačno, kada jednom donesete pravila o tome kada dozvoliti rad od kuće, morate biti konzistentni u toj odluci. U slučaju da nekome odbijete rad od kuće, a on za to ispunjava uslove, to može biti razlog za nezadovoljstvo na radnom mjestu, kao i za pokretanje nepotrebnih postupaka. 

Svi ovi elementi su tu kako bi zaštitili i poslodavca i radnika. Eh, sada kada imate više uvida u sve elemente koje ovaj ugovor o radu treba da ima, te su vam predočene i neke od mana rada kod kuće, sigurna sam da  ćete dva puta promisliti prije nego se odlučite da radnicima dopustite rad kod kuće.

Ako ste ipak sigurni da bi ovo bilo najbolje rješenje za vas, sada svakako znate kome se obratiti da vam sačini ovaj ugovor o radu.

 

Piše: Aida Kosović, dipl. Iur., direktorica Agencije Norma Consulting

Članak preuzet sa web stranice www.norma.ba

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kolumna