Kolumna

Uloga poduzetničkih univerziteta u novoj strategiji ekonomskog razvoja BiH

01.02.2021. 09:27 / Piše: Prof.dr. Nedim Čelebić za Akta.ba

Dok cijeli svijet istražuje i testira nove strategije ekonomskog razvoja koje bi omogućile kreiranje novog normalnog u post pandemijskoj eri, jer staro normalno je svijet i dovelo na rub ekonomske katastrofe, čini se da vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek čekaju kraj zdravstvene krize kako bi počeli raditi na sistemskom ekonomskom oporavku države. Nova strategija ekonomskog opstanka i opravka će zahtjevati inovativne i hrabre poteze, ali ne samo u javnoj upravi već i poslovnom i akademskom sektoru. Dok je Bosna i Hercegovina i prije COVID-19 pandemije morala povećati svoj kontinuirani i nedovoljni godišnji rast BDP-a sa prosječnih 3% na 7%, kako bismo za nekoliko godina sustigli trenutni ekonomski standard prosječnih EU država, sada taj izazov postaje i još veći za sve relevantne aktere u državi. Šta je to što vlade, poslovni sektor i akademija moraju uraditi zajedno kako bi kreirali novo i bolje normalno za stanovnike Bosne i Hercegovine?

Prema statističkim podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini iznosi preko 60%, od čega 13,4% su nezaposleni manje od 12 mjeseci, 50% su nezaposleni preko 2 godine, a 1/5 preko 5 godina.

Dok svijet prolazi kroz digitalnu transformaciju vođenu novim modelom visokog obrazovanja u kojem dominira digitalno, poduzetničko i inovativno učenje, veliki broj mladih u Bosni i Hercegovini uopšte nema pristup digitalnom obrazovanju. Poduzetnici kreiraju nova radna mjesta, razvijaju sektor malih i srednjih preduzeća (MSP), kreiraju bogatstvo, doprinose rastu BDP-a i prihodima domaćinstava kako u urbanim tako i ruralnim sredinama itd. Razvoj poduzetništva predstavlja temelj budućeg ekonomskog razvoja koji podrazumijeva uvođenje novih proizvoda, metoda proizvodnje, otvaranje novih tržišta, novih izvora nabavke i novih organizacija.

U trenutnoj ekonomskoj situaciji koju karakteriše visoki stepen nezaposlenosti mladih, odlazak mladih iz države, diskriminacija žena na rukovodećim pozicijama u javnom i privatnom sektoru, nizak stepen žena poduzetnica, diskriminacija socijalno ugroženih kategorija (borci, osobe sa poteškoćama u razvoju, žrtve nasilja u ratu i porodici, mladi, žene i dr.) prilikom zapošljavanja, nizak stepen poduzetnika iz kategorije socijalno ugroženih, razvoj novih i mladih poduzetnika predstavlja ključ obnove radnih mjesta u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina nema integrisani pristup i strategiju razvoja poduzetništva i inovacija. Iako saradnja obrazovnih institucija, preduzeća i vlade/a (tzv. Triple helix model) predstavljaju temelj za pokretanje razvoja inovacija i preduzeća u EU i drugim razvijenim državama svijeta, Bosna i Hercegovina ima izuzetno nizak stepen saradnje između spomenute tri interesne skupine, a posebno nizak stepen ulaganja u nauku i istraživanja koji iznosi manje od 1% BDP-a.

(Ne)poduzetnička kultura (strah od rizika i propadanja, ogroman interes za rad u javnim institucijama, nedovoljna promocija uspješnih poduzetnika kao pozitivnih primjera za motivisanje drugih za pokretanje vlastitih biznisa, ne povjerenje u sistem javnih nabavki, korupcija), zastario i poduzetnički neorijentisan obrazovni sistem (formalni i neformalni), slaba povezanost obrazovnih institucija sa preduzećima, slaba uključenost domaćih i stranih preduzeća, u obrazovni proces kroz mentorisanje i razmjenu praktičnih iskustava i znanja, nizak stepen internacionalizacije obrazovnih institucija, nepostojanje biznis inkubatora pri obrazovnim institucijama, nedovoljna uključenost dijaspore kao strateški bitnog resursa za razvoj novih tržišta, investicija i mentorstva među novim poduzetnicima u državi, loše i demotivirajuće javne politike koje regulišu oblast poduzetništva (pokretanje biznisa, proglašavanje bankrota, dobijanje dozvola, porezi, fiskalni i parafiskalni nameti) samo su neki od brojnih razloga za trenutno stanje poduzetništva u Bosni i Hercegovini.

Osim navedenog, konstantan pad interesa za samozapošljavanjem, otežan pristup kreditiranju i vanjskim tržištima, nesolventnost preduzeća i teškoće sa naplatom potraživanja, strah od sankcija u slučaju propadanja i bankrotiranja biznisa,  stavljaju razvoj poduzetništva kao prioritetnu oblast za budući ekonomski razvoj države.

Dok se ekspanzija tzv. treće misije univerziteta, odnosno poduzetničkih univerziteta u SAD-u i Evropskoj Uniji spominje u kontekstu razvoja inovacija još od sedamdesetih godina prošlog vijeka, obrazovanje u Bosni i Hercegovini se još uvijek suočava sa nekim od suštinskih problema kao što su:

  • Loša povezanost obrazovnog sistema sa sektorom rada i zapošljavanja, odnosno tržištem rada;
  • Obrazovni sistem je baziran na nastavi bez praktične komponente u obrazovanju.
  • Izuzetno visoka stopa nezaposlenosti i neproduktivnosti radne snage;
  • Nekompatibilnost obrazovanja sa potrebama na tržištu rada;
  • Kašnjenje sa reformama u obrazovnom sistemu;
  • Ne postoje politike razvoja ljudskih resursa;
  • Veliki broj nekvalitetnih privatnih univerziteta. (Ministarstvo civilnih poslova, 2020)

Budući pravci razvoja poduzetničkog i inovativnog učenja na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, između ostaloga uključuju:

  1. STEAM obrazovanje. Nedavna istraživanja sugerišu da obrazovanje koje je specifično zasnovano na nauci, tehnologiji, inžinjerstvu, umjetnošću i matematici (STEAM) jeste bolja mjera ljudskog kapitala jer podrazumijeva važnost obrazovanja koje podstiče inovacije i proizvodi radnu snagu koja je u mogućnosti da vodi i adekvatno odgovara tehnološkom napretku, a što se smatra centrom ekonomskog prosperiteta. Uvođenjem i razvojem STEAM obrazovanja na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, dugoročno bi se kreirale neke od ključnih vještina radne snage koje karakterišu ekonomski rast zasnovan na tehnološkim inovacijama: rješavanje problema, kritičko razmišljanje, timski rad, nezavisno razmišljanje, komunikaciju, digitalnu pismenost i dr. Neke od ključnih STEAM praksi koje bi trebalo uvesti u proces obrazovanja uključuju: transferiranje kontrole procesa učenja na studente, poticanje znatiželje kroz uvođenje i promociju učenja zasnovanog na problemima iz realnog sektora, pružanje praktičnog učenja, podsticanje saradnje među studentima, učenje studenata da prihvataju neuspjeh, učenje u lokalnoj zajednici itd
  2. Primjena adekvatnog modela saradnje između univerziteta i industrije kao što su istraživanje i razvoj, mobilnost akademskog osoblja, mobilnost studenata, razvoj nastavnih programa i planova u saradnji sa privredom, obrazovanje odraslih, učešće akademskog osoblja u upravama privrednih društava, učešće predstavnika privrede u upravnim odborima univerziteta, saradnja privrede sa uredima za razvoj karijera na univerzitetima, saradnja sa istraživačkim institutima, saradnja sa biznis inkubatorima za razvoj novih biznisa, učešće poslovnih ljudi u nastavnom procesu na univerzitetima, studentske prakse u privredi itd.
  3. Uvođenje predmeta o poduzetništvu u nastavne planove i programe različitih fakulteta. Globalne statistike pokazuju da najveći broj novih biznisa nastaje u oblastima informatike, genetike, mašinstva, robotike i sličnih oblasti što predstavlja podsticaj da se predmeti iz poduzetništva i biznisa uvedu na tehničkim i drugim univerzitetima i fakultetima u Bosni i Hercegovini.
  4. Organizaciju programa o razvoju poduzetništva, poduzetničkih i liderskih vještina, upravljanja, te motivacionih sesija i kampanja o poduzetništvu kroz neformalno obrazovanje i vannastavne aktivnosti. Spomenuti programi se prvenstveno organizuju u saradnji sa industrijom i alumni mrežom. Programi mogu uključivati organizaciju gostujućih predavanja u saradnji sa industrijom, treninga, startup takmičenja, zajedničkih konferencija sa industrijom i sl.
  5. Otvaranje biznis inkubatora na univerzitetima. U saradnji sa privredom, donatorima ili vladinim institucijama, razvoj univerzitetskih biznis inkubatora predstavlja veliki podsticaj kako za studente tako i za akademsko osoblje da razvija poduzetničke vještine i eksperimentiše sa različitim poslovnim idejama. Biznis inkubatori predstavljaju odličnu platformu za uvezivanje univerziteta sa industrijom kroz uspostavljanje saradnje koja može uključivati mentorstva, sponzorstva, investicije u poslovne ideje i sl.
  6. Organizacija start up takmičenja za studente i srednjoškolce sa ciljem promocije poduzetničkog učenja i umrežavanja sa potencijalnim mentorima i investitorima.
  7. umrežavanje univerziteta sa domaćim i stranim asocijacijama poslodavaca kao i poslovnim udruženjima dijaspore sa ciljem osiguranja mreže lokalnih i stranih mentora za poslovne ideje, osiguranje potencijalnih izvora investicija, stvaranja platforme za otvaranje novih tržišta za nove biznise i sl.
  8. internacionalizacija univerziteta kako bi se osigurao veći broj stranih studenata i predavača sa ciljem stvaranja pretpostavki za otvaranje novih stranih tržišta za nove biznise, te povećanje broja stranih mentora koji će doprinijeti internacionalizaciji novih biznisa;
  9. povećanje učešća studenata i predavača u programima međunarodne razmjene sa ciljem učenja i razmjene poduzetničkih praksi i trendova;
  10. poticanje učenika i studenata na volontiranje i praktičan rad u privrednim subjektima, nevladinim, vladinim i stranim organizacijama u trajanju od minimalno jedne godine za vrijeme školovanja i studiranja;
  11. osnivanje instituta za poduzetništvo i inovacije pri univerzitetima u cilju omogućavanja učenja i istraživanja o poduzetništvu, kreiranja usluga za pokretanje novih biznisa, te šema mobilnosti i sl.
  12. Kroz promociju poduzetničke kulture, mobilizirati medije za promociju uspješnih poduzetnika kao primjera uspjeha i doprinosa ekonomskom razvoju države; promociju “dana poduzetništva“ na univerzitetima gdje će se realizovati posjete i predstavljanje uspješnih poduzetnika, organizovanje radionica i predavanja o poduzetništvu, te upriličiti posjete različitim kompanijama u formi “otvorenih vrata“; pokretanje Programa Ambasadori poduzetništva koje će činiti uspješni i dokazani poduzetnici u državi i dijaspori;
  13. Osnivanje tehnoloških parkova pri univerzitetima
  14. Kreirati platformu sa uputstvima i vodičima za uspostavljanje poduzetničkih univerziteta u Bosni i Hercegovini

Mnogo je načina kako započeti sa gore navedenom transformacijom, a sjajna prilika za pilotiranje novog modela učenja se može iskoristiti kroz implementaciju “SUCCESS“ i “KALCEA“, dva razvojna projekta u visokom obrazovanju koji se od ove godine finansiraju sredstvima EU kroz program Erasmus+ za jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju. Cilj projekata jeste da se poveća zaposlenost i inovativnost mladih ljudi u Bosni i Hercegovini kroz intenzivnu saradnju i umrežavanje univerziteta i privrednih subjekata u državama Zapadnog Balkana.

 

Prof. dr Nedim Čelebić, profesor i međunarodni ekspert za strateško upravljanje

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kolumna