Dok cijeli svijet istražuje i testira nove strategije ekonomskog razvoja koje bi omogućile kreiranje novog normalnog u post pandemijskoj eri, jer staro normalno je svijet i dovelo na rub ekonomske katastrofe, čini se da vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek čekaju kraj zdravstvene krize kako bi počeli raditi na sistemskom ekonomskom oporavku države. Nova strategija ekonomskog opstanka i opravka će zahtjevati inovativne i hrabre poteze, ali ne samo u javnoj upravi već i poslovnom i akademskom sektoru. Dok je Bosna i Hercegovina i prije COVID-19 pandemije morala povećati svoj kontinuirani i nedovoljni godišnji rast BDP-a sa prosječnih 3% na 7%, kako bismo za nekoliko godina sustigli trenutni ekonomski standard prosječnih EU država, sada taj izazov postaje i još veći za sve relevantne aktere u državi. Šta je to što vlade, poslovni sektor i akademija moraju uraditi zajedno kako bi kreirali novo i bolje normalno za stanovnike Bosne i Hercegovine?
Prema statističkim podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini iznosi preko 60%, od čega 13,4% su nezaposleni manje od 12 mjeseci, 50% su nezaposleni preko 2 godine, a 1/5 preko 5 godina.
Dok svijet prolazi kroz digitalnu transformaciju vođenu novim modelom visokog obrazovanja u kojem dominira digitalno, poduzetničko i inovativno učenje, veliki broj mladih u Bosni i Hercegovini uopšte nema pristup digitalnom obrazovanju. Poduzetnici kreiraju nova radna mjesta, razvijaju sektor malih i srednjih preduzeća (MSP), kreiraju bogatstvo, doprinose rastu BDP-a i prihodima domaćinstava kako u urbanim tako i ruralnim sredinama itd. Razvoj poduzetništva predstavlja temelj budućeg ekonomskog razvoja koji podrazumijeva uvođenje novih proizvoda, metoda proizvodnje, otvaranje novih tržišta, novih izvora nabavke i novih organizacija.
U trenutnoj ekonomskoj situaciji koju karakteriše visoki stepen nezaposlenosti mladih, odlazak mladih iz države, diskriminacija žena na rukovodećim pozicijama u javnom i privatnom sektoru, nizak stepen žena poduzetnica, diskriminacija socijalno ugroženih kategorija (borci, osobe sa poteškoćama u razvoju, žrtve nasilja u ratu i porodici, mladi, žene i dr.) prilikom zapošljavanja, nizak stepen poduzetnika iz kategorije socijalno ugroženih, razvoj novih i mladih poduzetnika predstavlja ključ obnove radnih mjesta u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina nema integrisani pristup i strategiju razvoja poduzetništva i inovacija. Iako saradnja obrazovnih institucija, preduzeća i vlade/a (tzv. Triple helix model) predstavljaju temelj za pokretanje razvoja inovacija i preduzeća u EU i drugim razvijenim državama svijeta, Bosna i Hercegovina ima izuzetno nizak stepen saradnje između spomenute tri interesne skupine, a posebno nizak stepen ulaganja u nauku i istraživanja koji iznosi manje od 1% BDP-a.
(Ne)poduzetnička kultura (strah od rizika i propadanja, ogroman interes za rad u javnim institucijama, nedovoljna promocija uspješnih poduzetnika kao pozitivnih primjera za motivisanje drugih za pokretanje vlastitih biznisa, ne povjerenje u sistem javnih nabavki, korupcija), zastario i poduzetnički neorijentisan obrazovni sistem (formalni i neformalni), slaba povezanost obrazovnih institucija sa preduzećima, slaba uključenost domaćih i stranih preduzeća, u obrazovni proces kroz mentorisanje i razmjenu praktičnih iskustava i znanja, nizak stepen internacionalizacije obrazovnih institucija, nepostojanje biznis inkubatora pri obrazovnim institucijama, nedovoljna uključenost dijaspore kao strateški bitnog resursa za razvoj novih tržišta, investicija i mentorstva među novim poduzetnicima u državi, loše i demotivirajuće javne politike koje regulišu oblast poduzetništva (pokretanje biznisa, proglašavanje bankrota, dobijanje dozvola, porezi, fiskalni i parafiskalni nameti) samo su neki od brojnih razloga za trenutno stanje poduzetništva u Bosni i Hercegovini.
Osim navedenog, konstantan pad interesa za samozapošljavanjem, otežan pristup kreditiranju i vanjskim tržištima, nesolventnost preduzeća i teškoće sa naplatom potraživanja, strah od sankcija u slučaju propadanja i bankrotiranja biznisa, stavljaju razvoj poduzetništva kao prioritetnu oblast za budući ekonomski razvoj države.
Dok se ekspanzija tzv. treće misije univerziteta, odnosno poduzetničkih univerziteta u SAD-u i Evropskoj Uniji spominje u kontekstu razvoja inovacija još od sedamdesetih godina prošlog vijeka, obrazovanje u Bosni i Hercegovini se još uvijek suočava sa nekim od suštinskih problema kao što su:
Budući pravci razvoja poduzetničkog i inovativnog učenja na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, između ostaloga uključuju:
Mnogo je načina kako započeti sa gore navedenom transformacijom, a sjajna prilika za pilotiranje novog modela učenja se može iskoristiti kroz implementaciju “SUCCESS“ i “KALCEA“, dva razvojna projekta u visokom obrazovanju koji se od ove godine finansiraju sredstvima EU kroz program Erasmus+ za jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju. Cilj projekata jeste da se poveća zaposlenost i inovativnost mladih ljudi u Bosni i Hercegovini kroz intenzivnu saradnju i umrežavanje univerziteta i privrednih subjekata u državama Zapadnog Balkana.
Prof. dr Nedim Čelebić, profesor i međunarodni ekspert za strateško upravljanje
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.