Zakon smo usvojili, pa nije valjda da ga moramo i sprovoditi?

19.02.2016. 17:29 / Piše: Azra Atagić-Ćatović za Akta.ba
azra

Nedavno sam se šalila sa našim dizajnerom, da radi kao i institucije u BiH. Sve se dogovorimo, odredimo termine, usvojimo Zakone, ali kada dođe do implementacije.. tač!

Nedavno sam se šalila sa našim dizajnerom, da radi kao i institucije u BiH. Sve se dogovorimo, odredimo termine, usvojimo Zakone, ali kada dođe do implementacije.. tač!

Nije onaj touch, nego tač u kartama, kada nema dalje. Na priči smo mnogo jaki, svašta obećamo, ali kada dođe do implementacije, kada stvarno treba zavrnuti rukave, naglo opadne moral.

To me podsjeća na veliki broj Zakona u BiH, koji su usvojeni, ali do sprovedbe nikada nije došlo. Svaki Zakon kao da je namjerno nedorečen, kako bi se kupilo još vremena, da može vladati anarhija i uzimanje i kapom i šakom.

Sve i što prepišemo od susjeda ili EU, ne prepišemo kako treba, nego ostavimo po neku rupu, da agonija traje što duže.

Na to mi liči i predaja famozne aplikacije, i obilježavanja tog historijsko-povijesnog dana za BiH.

Kako bi široke narodne mase, smatrale da naši političari, kao nešto rade, naši velikani su se dosjetili da predaju aplikaciju za pristup Evropskoj Uniji.

Britansko – njemačka inicijativa, Reformska agenda, Mehanizam koordinacije, za običan narod ovo ne znači ništa, čudni termini koje ne razumiju, ali znaju da će biti bolje ako uđemo u EU.

BiH političari se ponašaju kao djete u pubertetu, koje misli da je najpametnije, najjače i da donosi prave odluke.

A sa druge strane, EU diplomate se ponašaju kao dobri roditelji, koji puštaju dijete da “provodi” svoje, da uči na svojim iskustvima.

To i nije loš odgoj, za EU djecu, koja su tiha, povučena, poslušna, ali djeca u BiH su naučena na drugačija pravila, da je “šipka iz raja izašla” i da se greške skupo plaćaju.

"Sine nećeš da promjeniš Ustav, pa dobro ne moraš, neće tata/babo više spominjati ni Sejdića ni Fincija… jeste da je to dobro za tebe, ali uredu. Daj prvo provedi Reformsku agendu, sjedi malo zagrij stolicu… sredi malo to pravosuđe, pa će tata dati malo para."

Ako ste pratili izjave diplomata u BiH, većinom su izjave bile da smo možda uranili sa predajom aplikacije za EU, da trebamo još dosta uraditi…

Kao dijete koje predaje kontrolni rad, zna da nije dobro uradio, a test nije bio obavezan. Ali ocjena će svakako biti upisana.

Kada pogledate Izvještaj Evropske komisije za 2015. godinu, koji ocjenjuje napredak BiH, vidjećete da napretka ili nema, ili imamo određeni nivo pripremljenosti, ali da smo spremni, nismo.

Čemu onda žurba, vatromet u Mostaru, čestitke… kad već znamo da od toga nema ništa?

Da li će to zaustaviti odlazak porodica i mladih ljudi iz BiH, kao eto, sad ćemo mi u EU, ne lipši magarče do zelene trave?

Pogledajte primjer Turske, koja je kandidat za ulazak u EU i koja je počela pregovore za ulazak u EU još 2005. Jedanaest godina kasnije, status isti.

Turci neće da private pravila igre i igra sa pregovorima o pridruživanju Turske EU, može potrajati godinama…

 

Možda, samo možda, nam se posreći, pa nas EU primi na zadnja vrata radi nekih svojih interesa, ali šta njima može biti interesatno u BiH?

Jesmo jeftina radna snaga, kao i Bugari, Rumuni… Da hoćemo raditi, pa baš i nećemo, njive nam stoje godinama zapuštene, neorane.

Svi možemo biti sobarice, čistačice, istresati “patke” po staračkim domovima, ali samo u EU, kakva čistačica u BiH, šta će susjedi misliti, familija sva da se smije…

Jer, Bože, nama Evropa mora pomoći. Boga Vam zašto? Koga briga za Ruandu i šta se tamo sada događa?

 

Izdvajam par stavki iz Izvještaja EK za 2015.

Zvaničnici u Briselu nam daju preporuke šta trebamo napraviti i popraviti, a za znatiželjne čitatelje čitav izvještaj se nalazi u privitku

 

Reforma javne uprave​

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave. Nije bilo napretka u proteklih godinu dana. Nedostatak sveobuhvatne političke podrške za reforme u cijeloj zemlji i rascjepkanost javnih usluga ugrožavaju napore u provođenju institucionalne i zakonodavne reforme. I dalje u velikoj mjeri nedostaje sistematski pristup razvoju politika i koordinacija, a politizacija državne službe još uvijek predstavlja problem.

U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba naročito:

→ izraditi, usvojiti i početi da provodi novi cjelodržavni strateški okvir za reformu javne uprave i osigurati odgovarajuće političko vođstvo i smjernice za reformu javne uprave u zemlji;

→ osigurati provedbu efikasnog sistema upravljanja ljudskim potencijalima;

→ izraditi program reforme upravljanja javnim finansijama, koji je jasno povezan sa novim strateškim okvirom reforme javne uprave.

Sloboda izražavanja

 

Postignut je određen nivo pripremljenosti u pogledu prava na slobodu izražavanja. Međutim, država je nazadovala u ovoj oblasti. Iako zakonske odredbe uglavnom postoje, institucionalno i političko okruženje nije pogodno za stvaranje uvjeta za punu slobodu izražavanja. I dalje je potrebno osigurati finansijsku stabilnost sistema javnog RTV servisa. Tokom izvještajnog perioda nastavljen je politički pritisak i zastrašivanje novinara. Transparentnost vlasništva nad medijima je i dalje nedovoljna. Nedavne zakonodavne promjene u Republici Srpskoj izazivaju zabrinutost zbog mogućeg ograničavanja slobode izražavanja putem interneta.

U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebnu pažnju treba usmjeriti na:

→ osiguravanje pravilnog postupanja u slučajevima prijetnji novinarima;

→ osiguravanje depolitizacije, finansijske i institucionalne stabilnosti i uređivačke nezavisnosti javnih RTV servisa;

→ završetak reforme javnog RTV sistema i usklađivanje relevantnih entitetskih propisa sa propisima na državnom nivou.

 

Postojanje funkcionalne tržišne ekonomije

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi razvoja funkcionalne tržišne ekonomije, iako je ostvaren određeni napredak. Konkretno, poduzeti su koraci ka jačanju koordinacije politika i poboljšanju poslovnog okruženja, a naročito ka olakšavanju ulaska na tržište i izdavanja građevinskih dozvola. Uprkos posljedicama proljetnih poplava, ekonomski rast je i dalje pozitivan.

Međutim, za jači i održiviji ekonomski rast će biti potreban razvoj dinamičnijeg privatnog sektora. To zahtijeva jaku političku podršku i pravovremenu provedbu prijeko potrebnih strukturnih reformi.

U skladu sa preporukama iz PER i Reformske agende, te kako bi se podržao dugoročni rast, sljedeće godine Bosna i Hercegovina treba posebno obratiti pažnju na sljedeće:

  • poboljšanje kvaliteta javnih finansija, npr. kroz omogućavanje dodatnog fiskalnog prostora, naročito za kapitalna ulaganja;
  • →poboljšanje okvira za upravljanje budžetom;
  • poduzimanje koraka ka unapređenju restrukturiranja i privatizacije, te ka poboljšanju poslovnog okruženja.

 

Sposobnost suočavanja sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi dostizanja sposobnosti suočavanja sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije, iako je ostvaren određeni napredak, naročito u liberalizaciji energetskih tržišta. Međutim, nije bilo pozitivnih pomaka u kvalitetu obrazovanja (ključnom pokretaču konkurentnosti). Uticaj države na privredu je i dalje značajan i konstantno opterećuje javne finansije.

U skladu sa preporukama iz PER, te kako bi se podržao dugoročni rast, sljedeće godine Bosna i Hercegovina treba posebno obratiti pažnju na sljedeće:

  • razvijanje strateškog pristupa rješavanju manjkavosti u sistemu obuke i obrazovanja, poboljšavanje obuke nastavnika te samim tim i osnovnih i multidisciplinarnih vještina učenika;
  • pojednostavljivanje složene procedure za izvoz;
  • izradu strategije u oblasti transporta i energije.

 

Rječnik:

Mehanizam koordinacije - mehanizam koordinacije između različitih nivoa vlasti za usklađivanje, provedbu i primjenu propisa EU. Takav mehanizam je potreban kako bi zemlja mogla da efikasno komunicira sa EU.

PER - programi ekonomskih reformi

 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Akta.ba

 

PREUZMI DOKUMENTE:
Skraćena verzija Izvještaja za 2015. godinu
Kompletan izvještaj za BiH za 2015. godinu

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kolumna