Odluka o upravljanju rizikom likvidnosti

Legislativa

Odluka o upravljanju rizikom likvidnosti

05.07.2021. 13:00 / Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske

 

Službeni glasnik Republike Srpske, broj 62, 05.07.2021.

 

Na osnovu člana 90. Zakona o bankama Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 4/17, 19/18 i 54/19), člana 5. stav 1. tačka b, člana 20. stav 2. tačka b. i člana 37. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 59/13 i 4/17), te člana 6. stav 1. tačka b. i člana 19. stav 1. tačka b. Statuta Agencije za bankarstvo Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 63/17), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na 32. sjednici, održanoj 15.6.2021. godine, d o n o s i

 

ODLUKU

O UPRAVLJANJU RIZIKOM LIKVIDNOSTI

1. Opće odredbe

Predmet odluke Član 1.

(1) Ovom odlukom propisuju se minimalni zahtjevi u pogledu upravljanja rizikom likvidnosti u bankama, te kvantitativni zahtjevi za banke vezani za koeficijente pokrića likvidnosti (engl. Liquidity Coverage Ratio, u daljem tekstu: LCR) i osiguranja stabilnih izvora finansiranja (engl. Net Stable Funding Ratio, u daljem tekstu: NSFR), kao i za korištenje dodatnih me- hanizama za praćenje i procjenu rizika likvidnosti.

(2) Pored kvantitativnih zahtjeva iz stava 1. ovog člana, banka je u obavezi da ispunjava i propisane zahtjeve vezane za obaveznu rezervu i sve druge propise i ograničenja koji se odnose na likvidnost i obaveze banke u skladu sa propisima za obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu, te druge regulatorne zahtjeve u vezi sa likvidnošću banke.

(3) Ova odluka primjenjuje se na banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, kojima je Agencija za bankarstvo Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija) izdala dozvolu za rad.

(4) Banka je dužna primjenjivati odredbe ove odluke na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

(5) Na pitanja vezana za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama koja nisu regulirana ovom odlukom, a regulirana su zakonom ili drugim podzakonskim propisima, primjenjivat će se odredbe tog zakona ili drugog podzakonskog propisa.

 

Pojmovi Član 2.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:

1) Rizik likvidnosti obuhvaća rizik likvidnosti izvora fi- nansiranja, koji proizilazi iz mogućnosti da banka neće biti sposobna da izmiri svoje dospjele novčane obaveze zbog povlačenja postojećih izvora finansiranja, odnosno nemo- gućnosti pribavljanja novih izvora finansiranja i rizik tržišne likvidnosti, koji proizilazi iz mogućnosti da banka neće biti sposobna da izmiri svoje dospjele novčane obaveze zbog otežanog pretvaranja imovine u likvidna sredstva usljed poremećaja na tržištu.

2) Izvještajna valuta jeste konvertibilna marka (KM) u kojoj se dostavljaju regulatorni izvještaji propisani ovom odlukom.

3) Značajna valuta jeste valuta u kojoj su nominovane stavke koje prelaze 5% ukupnih obaveza banke (uključujući izvještajnu valutu) i za koje je banka dužna odvojeno računa- ti, pratiti i izvještavati o stavkama LCR-a i NSFR-a.

4) Profesionalni učesnik na novčanom tržištu jeste finan- sijska institucija, penzioni fond, investicioni fond, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje i druga pravna lica, osim banaka, koja za potrebe upravljanja vlastitim sredstvima uče- stvuju na novčanom tržištu na način i sa učestalošću koji su uporedivi sa aktivnostima banaka. To je pravno lice koje svakodnevno ili često nudi obavezujuće kotacije, odnosno ponu- de za novčana sredstva u iznosima koji su značajni u odnosu na ukupno ostvarene volumene na novčanom tržištu, a što se utvrđuje za svako pojedinačno tržište, ili ono pravno lice koje utiče na konačno formiranje cijene sredstava (ponuda/potra- žnja) i time mijenja cijenu slične transakcije koju banka, od- nosno strana banka postiže u poslovanju sa ostalim klijentima.

5) Konvertibilne valute jesu valute država članica G10 i valute država Evropskog ekonomskog prostora (engl. Euro- pean Economic Area, u daljem tekstu: EEA), koji, osim drža- va članica Evropske unije (u daljem tekstu: EU), obuhvaća i Island, Lihtenštajn i Norvešku.

6) Mehanizam raspodjele jeste mehanizam raspodjele troškova likvidnosti, koristi i rizika.

7) Stres je iznenadno ili ozbiljno pogoršanje pokazatelja kapitala ili likvidnosti banke zbog promjena tržišnih uvjeta ili idiosinkratičnih faktora (onih koji su svojstveni banci u određenim specifičnim događajima, kao, npr. korporativno restrukturiranje, statusne promjene i dr.), što može dovesti do značajnog rizika da banka neće biti u mogućnosti ispuniti obaveze koje joj dospijevaju u sljedećih 30 kalendarskih dana.

8) Zaštitni sloj likvidnosti jeste iznos likvidne imovine koju drži banka, pri čemu ta imovina mora ispunjavati opće zahtjeve, operativne zahtjeve i kriterije prihvatljivosti za kla- sifikaciju imovine kao imovine prvog i drugog nivoa u skla- du sa članom 21. ove odluke.

9) Likvidna imovina nivoa 1 (engl. Extremely High Qu- ality Liquid Asset, EHQLA) jeste imovina izuzetno visoke likvidnosti i kreditnog kvaliteta, koja je definirana u članu 25. ove odluke.

10) Likvidna imovina nivoa 2 (engl. High Quality Liquid Asset, HQLA) jeste imovina visoke likvidnosti i kreditnog kvaliteta. Likvidna imovina nivoa 2 dijeli se na likvidnu imovinu nivoa 2a i likvidnu imovinu nivoa 2b, koje su definirane u čl. 26. i 27. ove odluke.

11) Neto likvidnosni odliv jeste iznos koji se dobija od- bijanjem priliva likvidnih sredstava od odliva likvidnih sred- stava banke, na način definiran u članu 31. i Prilogu 2 ove odluke.

12) Treće zemlje jesu sve države izuzev Bosne i Her- cegovine (u daljem tekstu: BiH) i država članica Evropske unije (u daljem tekstu: EU).

13) Zahtjev za pokriće imovine jeste odnos imovine i obaveza koji je za potrebe kreditnog poboljšanja određen nacionalnim pravom države članice EU ili treće zemlje u od- nosu na pokrivene obveznice.

14) Pokrivene obveznice jesu obveznice čije je izdavanje uređeno posebnim zakonom države u kojoj se nalazi sjedište izdavaoca, a koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

1. radi zaštite prava vlasništva izdavalac pokrivenih obveznica može biti samo banka koja podliježe nadzoru re- gulatornog organa,

2. sredstva koja su dobivena prodajom pokrivenih obve- znica moraju biti plasirana u imovinu koja pruža dovoljno pokriće za obaveze preuzete na osnovu pokrivenih obvezni- ca u njihovom ukupnom iznosu i

3. pokrivene obveznice moraju biti pokrivene instrumen- tima osiguranja i davati pravo imaocu pokrivenih obveznica da u slučaju stečaja ili likvidacije izdavaoca ima prvenstvo u naplati glavnice i kamata.

Pokrivene obveznice izdate u zemljama članicama EU moraju biti uvrštene u listu pokrivenih obveznica, koja uklju- čuje i listu ovlašćenih izdavalaca i vrstu instrumenata osigu- ranja, koju sačinjava Evropska komisija.

15) Mala i srednja privredna društva jesu lica koja oba- vljaju privrednu djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvod- njom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, neovisno o njihovom pravnom obliku. Za potrebe primjene ove odluke, malim i srednjim privrednim društvima mogu se smatrati samo ona lica koja su kao takva klasificirana u skladu sa Za- konom o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, uključu- jući samostalne preduzetnike.

16) Depoziti stanovništva (engl. retail deposits) jesu oba- veze banke po osnovu položenog depozita od strane fizičkog lica (bez obzira na iznos depozita), malog i srednjeg privred- nog društva, ukoliko ukupni depoziti tog malog i srednjeg privrednog društva i sa njim povezanih pravnih lica ne pre- laze 250.000 KM.

U slučaju da su ukupni depoziti nekog malog i srednjeg privrednog društva i sa njim povezanih pravnih lica ispod 250.000 KM, ali nisu ispunjeni kriteriji iz člana 59. Odlu- ke o izračunavanju kapitala banaka za dodjeljivanje pondera rizika od 75% izloženostima koje banka ima prema tom ma- lom i srednjem privrednom društvu, depoziti tog privrednog društva i sa njim povezanih pravnih lica ne mogu se smatrati depozitima stanovništva u smislu ove odluke.

17) Finansijski klijent jeste:

1. institucija (banka i investiciono društvo),

2. finansijska institucija (uključujući mikrokreditne orga- nizacije, društva za lizing i brokerske kuće),

3. otvoreni ili zatvoreni investicioni fond,

4. društvo za osiguranje,

5. društvo za reosiguranje,

6. finansijski holding ili mješoviti finansijski holding.

Za potrebe primjene ove definicije banke u stečaju ne smatraju se finansijskim klijentima.

18) Usluge poravnanja jesu usluge koje klijentima omo- gućavaju prijenos novčanih sredstava ili hartija od vrijedno- sti preko direktnih učesnika u domaćem platnom sistemu ili sistemu poravnanja hartija od vrijednosti do krajnjih prima- laca, pri čemu su ove usluge ograničene na: prijenos, usagla- šavanje i potvrđivanje naloga za plaćanje, dnevna prekora- čenja, prekonoćno finansiranje i održavanje sredstava nakon izvršenja transakcije poravnanja, kao i utvrđivanje pozicija u toku dana i konačnih pozicija za poravnanje.

19) Kastodi usluge jesu usluge vođenja i čuvanja imovine, obavještavanja klijenata, upravljanja imovinom i/ili pružanje operativnih ili administrativnih usluga na zahtjev klijenata u vezi sa njihovim transakcijama sa finansijskom imovinom. Kastodi usluge su ograničene na: transakcije poravnanja sa hartijama od vrijednosti, transfer ugovorenih plaćanja, obradu sredstava osi- guranja, izvršenja transakcija u stranoj valuti, držanje novčanih sredstava i provizije za usluge upravljanja viškom gotovine, a mogu se uključiti i aktivnosti prijema dividendi i drugih prihoda, isplate i naplate potraživanja klijenata, ugovorena distribucija sredstava klijenata i plaćanje naknada, poreza i drugih troškova.

20) Usluge upravljanja gotovinom jesu usluge upravlja- nja gotovinom i povezane usluge, koje se odnose na one pro- izvode i usluge koje se pružaju klijentima radi upravljanja njihovim novčanim tokovima, aktivom i pasivom i izvršenja neophodnih finansijskih transakcija za potrebe njihovog te- kućeg poslovanja, kao i na: pružanje informacija o upravlja- nju finansijskim transakcijama klijenata, o plaćanjima do- znaka i o sakupljanju ili objedinjavanju dokumentacije koja se odnosi na platne spiskove, potom na kontrolu distribucije sredstava, automatska plaćanja i druge transakcije koje olak- šavaju obavljanje finansijskih operacija ili uspostavljanje in- formacionih sistema za te namjene.

21) Neopterećena imovina jeste imovina:

1. koja ne podliježe nikakvom pravnom, ugovornom, re- gulatornom ili drugom ograničenju koje banci onemogućava unovčavanje, prodaju, prijenos, ustupanje te imovine ili uop- ćeno raspolaganje istom direktnom prodajom na aktivnom tržištu,

2. koja je primljena kao kolateral za potrebe smanjenja kreditnog rizika u obrnutim repo transakcijama ili transak- cijama finansiranja hartijama od vrijednosti i kojom banka može raspolagati.

22) Raspoloživo stabilno finansiranje (engl. Available stable funding, ASF) jeste dio kapitala i obaveza banke koji predstavlja pouzdan izvor finansiranja tokom perioda od jed- ne godine.

23) Potrebno stabilno finansiranje (engl. Required sta- ble funding, RSF) jeste iznos stabilnog finansiranja koji je potrebno držati uzimajući u obzir karakteristike likvidno- sti i preostali rok dospijeća imovine i vanbilansnih izlo- ženosti.

24) Ugovori o finansijskim derivatima jesu ugovori o derivatima navedeni u Prilogu 2 Odluke o izračunavanju ka- pitala banaka.

25) Finansiranje trgovine jeste finansiranje, uključujući jamstva, povezano sa razmjenom robe i usluga upotrebom finansijskih proizvoda sa fiksnim ugovorenim rokom do- spijeća kraćim od jedne godine, bez mogućnosti automat- skog obnavljanja (npr. akreditivi, krediti za finansiranje izvoza i sl.).

(2) Ostali pojmovi koji nisu definirani ovim članom, a koriste se u ovoj odluci, imaju značenja u skladu sa zakon- skim odredbama i drugim podzakonskim propisima.

2. Minimalni zahtjevi za upravljanje rizikom likvidnosti

 

Opći zahtjevi Član 3.

(1) Pored propisanih općih standarda za uspostavljanje i primjenu sistema efikasnog upravljanja rizicima, banka je dužna ispuniti minimalne zahtjeve za upravljanje rizikom li- kvidnosti, koji su detaljnije propisani odredbama ovog člana i čl. 4-16. ove odluke.

(2) Zahtjevi iz stava 1. ovog člana odnose se na obavezu banke da uspostavi primjerene strategije, politike, procedure, procese i sisteme za identifikaciju, mjerenje i praćenje rizika likvidnosti, te upravljanje tim rizikom tokom odgovarajućeg perioda, uključujući i upravljanje na dnevnoj, odnosno unu- tardnevnoj osnovi, kako bi se osiguralo da banka održava odgovarajući nivo i strukturu zaštitnog sloja likvidnosti i sta- bilnih izvora finansiranja.

(3) Zahtjevi iz st. 1. i 2. ovog člana, koje je banka dužna uspostaviti i provoditi, smatraju se primjerenim ako ispunja- vaju sljedeće uvjete:

1) srazmjerni su složenosti i obimu poslovanja banke, rizičnom profilu banke i utvrđenoj sklonosti banke ka pre- uzimanju rizika,

2) osiguravaju kontinuirano i sveobuhvatno upravljanje rizikom likvidnosti tokom odgovarajućeg perioda, uključu- jući i upravljanje likvidnošću na dnevnoj, odnosno unutar- dnevnoj osnovi,

3) osiguravaju održavanje odgovarajućeg nivoa zaštite likvidnosti,

4) prilagođeni su poslovnim linijama, valutama, poslov- noj mreži banke, klijentima banke i dr. i

5) na adekvatan način uključuju mehanizam raspodjele pri internom određivanju cijena proizvoda, odnosno usluga banke.

(4) Banka je dužna odrediti toleranciju izloženosti riziku likvidnosti u obliku nivoa izloženosti riziku likvidnosti koji je spremna preuzeti i koji mora omogućiti da banka upra- vlja svojom likvidnošću u uobičajenim okolnostima, tako da je u stanju podnijeti i stresni period. O utvrđenoj toleranciji izloženosti riziku likvidnosti potrebno je pravovremeno oba- vijestiti sve relevantne poslovne linije u banci, osiguravajući dostupnost ove obavijesti zaposlenima koji su uključeni u proces preuzimanja, odnosno upravljanja rizikom likvidnosti u banci.

(5) Uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja, te ciljeve utvrđene strategijom poslovanja, banka je dužna odrediti rizični profil vezan za rizik likvidnosti, kako bi se osiguralo stabilno poslovanje banke, odnosno odgovaraju- ći i efikasan proces upravljanja rizicima, kao sastavni dio sveobuhvatnog, pouzdanog i efikasnog sistema upravljanja bankom.

 

Pravila za upravljanje rizikom likvidnosti Član 4.

Nadzorni odbor i uprava banke u skladu sa zakonom pro- pisanim nadležnostima dužni su uspostaviti i provoditi pri- mjeren i efikasan sistem upravljanja rizikom likvidnosti, koji obuhvaća minimalno sljedeće:

1) postupanje u skladu sa propisanim zahtjevima za upra- vljanje rizikom likvidnosti,

2) usklađenost sa definiranom sklonošću banke ka preuzimanju rizika, uključujući i toleranciju izloženosti riziku,

3) osiguranje diverzificiranosti strukture finansiranja i pristupa izvorima finansiranja,

4) mjerenje i praćenje koncentracije depozita i drugih izvora finansiranja,

5) praćenje pretpostavki o ponašanju imovine, obave- za i vanbilansnih stavki, kao i pretpostavki o ostalim rele- vantnim faktorima i okolnostima značajnim za osiguranje njihove primjerenosti aktivnostima banke i tržišnim okol- nostima,

6) procedure za postupanje banke u slučajevima nepo- voljnih rezultata testiranja otpornosti na stres, koje uključuju konkretne mjere i aktivnosti uprave banke, višeg rukovod-

stva, funkcija i zaposlenih koji su zaduženi za upravljanje rizikom likvidnosti u banci,

7) razmatranje različitih mogućnosti, odnosno instru- menata ublažavanja rizika likvidnosti, uključujući usposta- vljanje odgovarajućih limita i zaštitnih slojeva likvidnosti, kako bi banka mogla izdržati veliki broj različitih stresnih događaja,

8) uspostavljanje primjerenog mehanizma raspodjele i

9) uspostavljanje primjerenog procesa odlučivanja o likvidnosti banke.

 

Strategije, politike, procesi i sistemi za upravljanje rizikom likvidnosti banke

Član 5.

(1) Strategija upravljanja rizikom likvidnosti treba da bude usklađena sa propisanim regulatornim zahtjevima, te sveobuhvatnom strategijom preuzimanja i upravljanja rizici- ma u banci i treba minimalno obuhvatiti definiranje ciljeva i principa u preuzimanju rizika likvidnosti i upravljanja istim.

(2) Politike, procedure i ostali interni akti banke za upra- vljanje rizikom likvidnosti, pored propisanih zahtjeva za upra- vljanje rizicima, moraju minimalno obuhvatiti i sljedeće:

1) održavanje propisanih pokazatelja likvidnosti banke,

2) strukturu imovine i obaveza, kao i pretpostavke o li- kvidnosti i utrživosti imovine banke,

3) identificiranje izvora rizika likvidnosti, uključujući i rizike likvidnosti koji mogu proizaći iz novih proizvoda, fi- nansijskih instrumenata, odnosno novih poslovnih aktivnosti banke,

4) sistem izvještavanja o riziku likvidnosti,

5) postupke u poslovanju sa stranim valutama, uključu- jući i praćenje valutne strukture imovine i obaveza i pojedi- načno praćenje valuta koje imaju značajan uticaj na ukupnu likvidnost banke, te analizu međusobne konvertibilnosti stra- nih valuta,

6) mjerenje i praćenje neto novčanih tokova, uključujući i unutardnevno upravljanje likvidnošću banke, kao i projek- ciju novčanih priliva i odliva,

7) diverzifikaciju i stabilnost izvora finansiranja, te pri- stup tržištu novca,

8) planove likvidnosti, uključujući i planove izvora fi- nansiranja,

9) testiranje otpornosti na stres i analizu različitih sce- narija,

10) planove postupanja banke za nepredviđene slučajeve poremećaja likvidnosti,

11) informacionu podršku za kontinuirano i efikasno upravljanje rizikom likvidnosti,

12) gdje je to primjenjivo, upravljanje likvidnošću unutar bankarske grupe i

13) druge elemente relevantne za proces upravljanja ri- zikom likvidnosti.

(3) Banka je dužna da uzme u obzir i ograničenja u me- đunarodnom transferu viškova likvidnih sredstava, ako ona postoje, odnosno prekogranično upravljanje likvidnošću, gdje je primjenjivo.

(4) Banka je dužna identificirati i pratiti profesionalne učesnike na novčanom tržištu pri upravljanju rizikom likvid- nosti, te ih na odgovarajući način uključivati u izvještaje o likvidnosti, gdje je primjenjivo.

(5) U skladu sa stavom 4. ovog člana, banka je dužna in- ternim aktima detaljno definirati kriterije na osnovu kojih će vršiti identifikaciju drugih pravnih lica koja su profesionalni učesnici na novčanom tržištu, gdje je primjenjivo.

(6) Pored prethodno navedenih akata, banka je dužna ispuniti zahtjeve vezane za plan oporavka likvidnosti u skla- du sa članom 16. ove odluke.

 

Nadležnosti i odgovornosti nadzornog odbora banke u upravljanju rizikom likvidnosti

Član 6.

U upravljanju rizikom likvidnosti nadzorni odbor banke odgovoran je za uspostavljanje sistema upravljanja rizikom likvidnosti, odnosno dužan je:

1) usvojiti primjerenu strategiju i politike za upravljanje rizikom likvidnosti i osigurati uvjete za njihovo efikasno provođenje u banci,

2) osigurati neovisan pregled i ocjenu strategije, politi- ka, procedura, postupaka i sistema za upravljanje rizikom likvidnosti u banci od strane interne i vanjske revizije,

3) osigurati redovnu analizu usklađenosti strategije, poli- tika, procedura i postupaka za upravljanje rizikom likvidnosti sa propisima i zahtjevima Agencije i drugih nadzornih tijela, strategijom preuzimanja i upravljanja rizicima, promjenama u internom i eksternom okruženju i u skladu sa rezultatima analize, te osigurati njihovo revidiranje (najmanje jedanput godišnje, a po potrebi i češće),

4) uspostaviti organizacionu strukturu, utvrditi poslove i obim odgovornosti uprave banke i višeg rukovodstva, funk- cija i zaposlenih koji su zaduženi za upravljanje rizikom li- kvidnosti u banci i za rad istih,

5) osigurati uvjete za uspostavljanje efikasnog sistema kontrole i upravljanja rizikom likvidnosti,

6) donijeti odluku o načinu utvrđivanja i revidiranja limi- ta u upravljanju rizikom likvidnosti,

7) propisati sadržaj i učestalost izvještavanja o riziku li- kvidnosti, te osigurati sveobuhvatan i pouzdan sistem izvje- štavanja o likvidnosti,

8) odobriti planove postupanja banke u slučajevima po- remećaja likvidnosti, odnosno planove oporavka likvidnosti banke koje predlaže uprava banke i

9) nadzirati provođenje obaveza uprave banke u upra- vljanju rizikom likvidnosti.

 

Nadležnosti i odgovornosti uprave banke u upravljanju rizikom likvidnosti

Član 7.

(1) Uprava banke, pored ispunjenja propisanih zahtje- va za upravljanje rizicima u bankama, dužna je i odgo- vorna za:

1) predlaganje nadzornom odboru primjerene strategi- je i politika za upravljanje rizikom likvidnosti, te usvaja- nje procedura i postupaka za upravljanje rizikom likvid- nosti,

2) provođenje usvojene strategije, politika, procedura i postupaka za upravljanje rizikom likvidnosti,

3) provođenje usvojene organizacione strukture, utvr- đivanje poslova i obima odgovornosti višeg rukovodstva, funkcija i zaposlenih koji su zaduženi za upravljanje rizikom likvidnosti u banci i za rad istih,

4) pripremu redovne analize sa prijedlozima za revidira- nje strategije, politika, procedura i postupaka za upravljanje rizikom likvidnosti (minimalno godišnje, a u slučaju potrebe i češće),

5) ispunjavanje propisanih zahtjeva u upravljanju likvid- nošću i dnevnih i unutardnevnih obaveza banke, kao i izdr- žavanje stresnih perioda tako što se održavaju odgovarajuće dodatne rezerve likvidnosti u vidu zaštitnih slojeva likvid- nosti,

6) pravovremenost, pouzdanost i upotrebljivost izvješta- ja o riziku likvidnosti,

7) adekvatnost i efikasnost unutrašnjih kontrola ugrađe- nih u sistem upravljanja likvidnošću i rizikom likvidnosti,

8) postupanje po odobrenom planu za nepredviđene slu- čajeve poremećaja likvidnosti i planu oporavka likvidnosti banke i njihovo revidiranje (minimalno godišnje, a po potre-

bi i češće) te, u skladu sa tim, prilagođavanje internih politi- ka, procedura i postupaka u upravljanju rizikom likvidnosti u banci,

9) praćenje postupanja po utvrđenim limitima za upra- vljanje rizikom likvidnosti u skladu sa definiranom tole- rancijom izloženosti riziku likvidnosti, kao i limitima za autorizaciju novčanih tokova iznad određenih iznosa te, po potrebi, predlaganje njihovog revidiranja,

10) uspostavljanje primjerenog sistema izvještavanja u slučajevima prekoračenja limita likvidnosti i postupaka u slučajevima prekoračenja, precizno utvrđujući odgovornosti višeg rukovodstva, funkcija i zaposlenih u tom sistemu i

11) uspostavljanje i revidiranje mehanizma raspodjele (minimalno jednom godišnje, a po potrebi i češće).

(2) Pored obaveza i odgovornosti iz stava 1. ovog čla- na, uprava banke dužna je bez odgađanja obavijestiti, u pi- sanom obliku, nadzorni odbor banke i Agenciju ukoliko je ugroženo ispunjavanje zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost i neto stabilne izvore finansiranja ili drugih zahtjeva vezanih za likvidnost banke i dostaviti plan mjera za uspostavljanje ponovne usklađenosti sa propisanim zahtjevima vezanim za likvidnosne zahtjeve.

(3) Do ponovnog uspostavljanja propisanog zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost i stabilnih izvora finansiranja banka je dužna svakodnevno, do kraja radnog dana, izvještavati o propisanom zahtjevu za likvidnosnu pokrivenost ili stabil- nim izvorima finansiranja, osim ako Agencija odobri manje učestalo izvještavanje i duži rok za dostavljanje izvještaja o tim zahtjevima.

Nadležnosti i odgovornosti kontrolnih funkcija u upravljanju rizikom likvidnosti

Član 8.

(1) Polazeći od uključenosti kontrolnih funkcija u proces upravljanja rizicima, u skladu sa propisanim zahtjevima za upravljanje rizicima u bankama, ukoliko osobe zadužene za rad kontrolnih funkcija u banci tokom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti utvrde kršenje propisa ili pravila o upra- vljanju rizikom likvidnosti ili povećanog rizika zbog kojeg je, ili može biti, ugrožena likvidnost banke, dužni su o tome bez odgađanja (odmah) obavijestiti upravu banke, nadzorni odbor banke, Agenciju i ostale nadležne institucije.

(2) Programom i planom rada funkcije interne revizi- je potrebno je obuhvatiti ocjenu adekvatnosti utvrđivanja komponenata LCR-a iz člana 20. ove odluke i NSFR-a iz člana 50. ove odluke. Pri tome, prilikom ocjene kompone- nata LCR-a potrebno je posebno obuhvatiti provjeru krite- rija klasificiranja depozita i primjene odgovarajućih stopa odliva za potrebe izračunavanja LCR-a, najmanje na godi- šnjoj osnovi.

Praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti Član 9.

(1) Pored propisanog nadzornog izvještavanja o likvid- nosti, banka je dužna, osim propisanih zahtjeva za upravlja- nje rizicima u bankama, u sistem internog izvještavanja o rizicima uključiti minimalno sljedeće:

1) praćenje pozicije likvidnosti u izvještajnoj valuti, ostalim značajnim valutama i ostalim valutama u ovisnosti o valutnoj strukturi imovine i obavezama banke,

2) praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres i

3) mjerenje/procjenu i praćenje neto novčanih tokova.

(2) Praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti banka je dužna uspostaviti na unutardnevnoj, dnevnoj, sedmičnoj, desetodnevnoj, mjesečnoj, kvartalnoj, polugodišnjoj i godi- šnjoj osnovi, i ono treba biti usklađeno sa propisanim regu- latornim zahtjevima vezanim za nadzorno izvještavanje, a za duže periode u skladu sa utvrđenim internim aktima banke, u ovisnosti o prirodi, obimu i složenosti poslovnih aktivnosti  banke, obimu novčanih tokova i drugim relevantnim faktori- ma koji utiču na rizik likvidnosti banke.

(3) Obaveze banke vezane za nadzorno izvještavanje o likvidnosti u skladu sa odredbama ove odluke propisane su posebnim podzakonskim propisima Agencije.

(4) Pored nadzornih izvještaja o likvidnosti iz stava 3. ovog člana, banke su dužne po zahtjevima Agencije dostaviti i sve informacije o likvidnosti banke za potrebe nadzora iz nadležnosti Agencije i drugih institucija, u skladu s propisi- ma kojima je regulirana oblast platnog prometa, osiguranja depozita, monetarne politike, sistemskog rizika i drugih pita- nja koja mogu uticati na likvidnost banke.

 

Mjerenje/procjena i praćenje neto novčanih tokova Član 10.

(1) Banka je dužna uspostaviti adekvatan i efikasan si- stem mjerenja/procjene svih tekućih i budućih novčanih to- kova (novčanih priliva i novčanih odliva), uključujući pro- cjenu novčanih sredstava potrebnih za vanbilansne stavke, pri čemu mora da uzme u obzir minimalno sljedeće:

1) uobičajene standarde za kliring i namirenje, te vre- menski okvir koji se primjenjuje pri određivanju novčanih tokova za određene datume,

2) redovno preispitivanje i sagledavanje uzajamnog dje- lovanja rizika finansiranja likvidnosti i rizika tržišne likvid- nosti, kao i efekat međusobnog djelovanja rizika likvidnosti i ostalih rizika kojima je banka izložena, kao što su: kreditni, kamatni, operativni, reputacioni i strateški rizik, rizik preko- mjerne finansijske poluge i drugi rizici,

3) upravljanje rizikom likvidnosti tokom odgovarajućih perioda, uključujući i unutardnevno, kako bi se osiguralo održavanje odgovarajućeg nivoa rezervi likvidnosti, odno- sno zaštitnih slojeva likvidnosti,

4) promjene u unutardnevnim potrebama banke za li- kvidnim sredstvima i načinima finansiranja, kratkoročnim i srednjoročnim potrebama za likvidnim sredstvima i načini- ma finansiranja, te dugoročnim (strukturalnim) potrebama za likvidnim sredstvima i načinima finansiranja, vodeći računa i o potencijalnim slabostima koje su povezane sa različitim događajima, aktivnostima banke i njenom strategijom za upravljanje rizikom likvidnosti,

5) redovnu provjeru tačnosti ulaznih podataka koji se ko- riste prilikom izračunavanja pokazatelja likvidnosti, odno- sno pouzdanosti informacija, koji se koriste u sistemu upra- vljanja rizikom likvidnosti,

6) aktivno upravljanje instrumentima osiguranja potraži- vanja banke, razdvajanje založene imovine od neopterećene/ slobodne imovine banke, praćenje visine raspoloživih instru- menata osiguranja potraživanja, praćenje prihvatljivosti tih instrumenata radi njihovog pravovremenog korištenja, po- sebno u vanrednim situacijama, i

7) pravna, regulatorna, operativna i druga ograničenja u prijenosu likvidne i neopterećene imovine između subjekata unutar i izvan EEA, BiH i dr.

(2) Zaštitni slojevi likvidnosti posebno uključuju održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaložene likvidne imovine koja je ban- ci dostupna u svakom trenutku, te služi za osiguranje u slu- čajevima različitih stresnih događaja (različitog intenziteta i trajanja), uključujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i uobičajeno dostupnih izvora sredstava. Za korištenje nave- denih sredstava ne smije biti nikakvih pravnih, regulator- nih, operativnih ili drugih prepreka.

 

Izvori finansiranja i dostupnost tržišta Član 11.

(1) Banka je dužna uspostaviti metodologiju za utvrđiva- nje, mjerenje i praćenje pozicija finansiranja, te upravljanje njima, koja obuhvaća tekuće i buduće materijalno značajne novčane tokove koji proizilaze iz imovine, obaveza i vanbi-

lansnih stavki banke, uključujući i potencijalne obaveze, te mogući uticaj reputacionog rizika.

(2) U okviru upravljanja rizikom likvidnosti banka je dužna osigurati pristup sredstvima finansiranja iz različitih izvora na finansijskom tržištu i upravljati dostupnim tržišnim izvorima likvidnosti, pri čemu politikom likvidnosti treba da obuhvati najmanje sljedeće:

1) profil izvora finansiranja i njihovu projekciju, kako bi se osigurala usklađenost dospijeća u dugoročnim okvirima s obzirom na poslovni model, strategiju i toleranciju rizika,

2) procedure kojima se kontinuirano osigurava aktivno upravljanje tržišnim izvorima sredstava,

3) procedure za uspostavljanje i održavanje saradnje sa davaocima izvora sredstava, uključujući praćenje učestalosti iskorištavanja dostupnih izvora sredstava,

4) procjenu pristupa finansijskim tržištima i dostupnih sredstava u normalnim i stresnim uvjetima,

5) procjenu stabilnosti izvora finansiranja, te rizike koji utiču na njegovu stabilnost,

6) praćenje koncentracije izvora finansiranja s obzirom na procjenu likvidnosti pojedinih instrumenata, geografskih lokacija i pružalaca izvora sredstava i

7) identifikaciju i procedure upotrebe alternativnih izvo- ra finansiranja.

 

Plan likvidnosti i plan izvora finansiranja Član 12.

(1) U skladu sa strategijom upravljanja rizikom likvid- nosti i propisanim minimalnim zahtjevima iz člana 5. stav 2. ove odluke, banka je dužna donijeti i adekvatno provoditi plan likvidnosti. Plan likvidnosti uključuje i plan izvora fi- nansiranja.

(2) S ciljem adekvatnog upravljanja rizikom izvora fi- nansiranja, banka je dužna uspostaviti planove izvora finan- siranja koji su usklađeni sa strategijom poslovanja banke i redovnim poslovnim planovima, a koji treba da obuhvate sljedeće osnovne elemente procjene:

1) primjerenosti izvora finansiranja u odnosu na poslovni model banke, strategiju poslovanja i toleranciju izloženosti riziku,

2) stabilnosti, odnosno održivosti izvora finansiranja u smislu identificiranja faktora koji mogu uticati na održivost izvora finansiranja (npr. strukturalna neusklađenost imovine i obaveza, koncentracije u izvorima, tržišna zasićenost i sl.),

3) dostupnosti tržišta u smislu faktora koji utiču ili mogu uticati na buduću nedostupnost izvora finansiranja na tržištu,

4) očekivanih promjena u riziku izvora finansiranja, za- snovanih na planu izvora finansiranja,

5) oslanjanja na javne izvore sredstava,

6) uticaja planova izvora finansiranja na kreditiranje re- alnog sektora i

7) održivosti u slučajevima pojave novih proizvoda ili inovativnih instrumenata i druge relevantne elemente pro- cjene.

(3) Banka je dužna osigurati redovno revidiranje i, po potrebi, usklađivanje plana likvidnosti, uključujući i plan izvora finansiranja, u smislu provjere da li su:

1) održivi i odgovarajući za rizični profil banke i podrža- vaju li poslovne planove i aktivnosti banke,

2) usklađeni sa strategijom preuzimanja rizika i toleran- cijom izloženosti riziku likvidnosti,

3) dokumentirani i preneseni odgovarajućim licima uključenim u realizaciju planova i

4) adekvatno praćeni, u smislu pravovremene identifi- kacije odstupanja od planova i preduzimanja odgovarajućih mjera za ostvarenje planiranih vrijednosti/veličina.

(4) Izvještavanje o planovima izvora finansiranja iz sta- va 1. ovog člana, koje predstavlja sastavni dio nadzornog postupka provjere i procjene rizika likvidnosti, propisuje se posebnim podzakonskim propisom Agencije.

 

Testiranje otpornosti na stres Član 13.

(1) U politikama upravljanja rizikom likvidnosti, polaze- ći od propisanih zahtjeva za upravljanje rizicima u bankama, banka je dužna definirati provođenje testiranja otpornosti na stres minimalno na sljedeći način:

1) propisati i uspostaviti postupke za provođenje i ana- lizu različitih testiranja otpornosti na stres, te učestalost njihovog provođenja (najmanje jednom godišnje za potrebe ICAAP-a i ILAAP-a), uzimajući u obzir scenarije, odnosno faktore specifične za banku (interne), tržišne faktore (ekster- ne) i kombinirane alternativne scenarije,

2) propisati provođenje testiranja likvidnosti, u ovisno- sti o okolnostima i njihovom intenzitetu ako su nepovoljne: od uobičajenih (predvidivih ili normalnih) do neuobičajenih (ekstremnih) okolnosti,

3) propisati provođenje testiranja za kraće i duže periode stresnih okolnosti,

4) omogućiti nadzornom odboru, upravi banke, višem ru- kovodstvu, funkciji ili zaduženom zaposlenom licu u banci pristup analizi rezultata testiranja otpornosti na stres,

5) propisati procedure i postupke koje bi trebalo predu- zeti u slučajevima određenih nepovoljnih rezultata testiranja otpornosti na stres,

6) utvrditi raspored testiranja otpornosti na stres pri pla- niranju za narednu godinu, te osigurati izvještavanje uprave i nadzornog odbora banke o rezultatima planiranih ispitivanja na godišnjem nivou i

7) predvidjeti alternativne scenarije za pozicije likvidno- sti i instrumente za smanjenje rizika likvidnosti, te najmanje jednom godišnje preispitati pretpostavke na kojima se zasni- vaju odluke o izvorima finansiranja. Ti alternativni scenariji posebno se odnose na vanbilansne stavke i ostale potencijal- ne obaveze.

(2) Prilikom provođenja testiranja otpornosti na stres banka je dužna uzeti u obzir:

1) izvore finansiranja kod kojih je ugovorena mogućnost prijevremenog povlačenja,

2) sve pozicije kod kojih postoji mogućnost dodatnih zahtjeva za nadoknadu (engl. margin calls), izračunavajući njihov uticaj na likvidnost,

3) međusobnu zamjenjivost i likvidnost različitih kon- vertibilnih valuta, te njihovu dostupnost na deviznim tržišti- ma i

4) druge relevantne faktore uticaja na likvidnost banke.

(3) Rezultati testiranja otpornosti na stres predstavlja- ju osnovu za preduzimanje korektivnih mjera ili aktivnosti uprave banke za ublažavanje izloženosti banke riziku likvid- nosti, osiguranje zaštitnih slojeva likvidnosti i prilagođava- nje profila rizika likvidnosti banke njenoj toleranciji na rizik.

(4) Banka je dužna koristiti rezultate testiranja otpornosti na stres, a posebno alternativne scenarije iz stava 1. tačka 7. ovoga člana u prilagođavanju strategije upravljanja rizikom likvidnosti, donošenju politika, određivanju limita, zauzi- manju pozicija i pri donošenju efikasnih planova postupanja za nepredviđene slučajeve poremećaja likvidnosti i planova oporavka likvidnosti banke.

 

Plan za likvidnost za nepredviđene slučajeve Član 14.

(1) Banka je dužna sačiniti plan za likvidnost za nepre- dviđene slučajeve poremećaja likvidnosti, koji je sastavni dio politike za upravljanje rizikom likvidnosti.

(2) Plan postupanja iz stava 1. ovog člana mora minimal- no obuhvatiti sljedeće elemente:

1) indikatore ranog upozorenja, koji ukazuju na moguće nastupanje krize, te zaposlene odgovorne za praćenje i izvje- štavanje o navedenim indikatorima (npr. o prekoračenju in- ternih limita, smanjenju depozita, padu cijena akcija, većem trošku finansiranja u odnosu na druge banke, promjeni rej- tinga banke, poteškoćama u prikupljanju sredstava na nov- čanom tržištu, pogoršanju kvaliteta aktive ili profitabilnosti banke i sl.),

2) dužnosti i odgovornosti pojedinih lica u slučajevima nedostatka likvidnosti banke (npr. zaduženih za odnose sa klijentima, javnošću, ključnim tržišnim učesnicima, akcio- narima, Agencijom, Centralnom bankom BiH i dr.),

3) procedure za pravovremeno i relevantno informira- nje nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva banke za potrebe odlučivanja o postupanju u slučajevima poremećaja likvidnosti,

4) procedure i postupke za pribavljanje manjkova teku- ćih sredstava i vremenski okvir u kojem je potrebno preduze- ti pojedine aktivnosti (npr. prodaja imovine, uspostavljanje novih linija finansiranja i dr.) u normalnim i stresnim okol- nostima,

5) identifikaciju, veličinu i pouzdanost svih izvora finan- siranja sa naznačenim redoslijedom korištenja u različitim stresnim okolnostima i

6) okolnosti koje dovode do primjene mjera iz ovog pla- na i njihovog provođenja, te podatke o zaposlenima u banci odgovornim za provođenje mjera iz ovog plana.

(3) Obaveze banke vezane za plan iz stava 1. ovog člana uključuju i obavezu pripremanja posebnih izvješta- ja za potrebe internog izvještavanja, kao i obavještavanja Agencije i drugih nadležnih institucija o uzrocima nastanka nepredviđenih slučajeva i planiranim aktivnostima za nji- hovo otklanjanje, te obavezu testiranja tog plana najmanje jednom godišnje i, u skladu sa rezultatima izvršenog stres testiranja, po potrebi njegovu izmjenu od strane nadležnog organa banke.

 

Mehanizam raspodjele Član 15.

(1) Banka je dužna mehanizam raspodjele uskladiti sa uspostavljenim sistemom upravljanja rizikom likvidnosti i definiranom tolerancijom izloženosti banke riziku likvidnosti.

(2) Banka je dužna koristiti mehanizam raspodjele u procesu odlučivanja, odnosno prilikom internog određivanja cijene proizvoda.

(3) U mehanizam raspodjele minimalno se uključuje slje- deće:

1) uticaj trenutnih tržišnih uvjeta, odnosno direktnih troškova izvora finansiranja (npr. tržišni trošak pribavljanja sredstava, bazna kriva prinosa), uključujući i ostale direktne troškove finansiranja (npr. razlika između kupovne i prodaj- ne cijene transakcija, cijena transakcije, trošak fizičkog tran- sfera gotovine i sl.),

2) situaciju u kojoj se nalazi sama banka (npr. kreditni kvalitet, dostupnost izvora finansiranja i sl.),

3) različite karakteristike ponašanja pojedinih proizvoda s aspekta likvidnosti (npr. trošak opcije prijevremenog ra- zročenja, proizvodi dostupni putem internet bankarstva ili proizvodi sa neredovnim novčanim tokom),

4) indirektne troškove izvora finansiranja (npr. trošak li- kvidnosne neusklađenosti, trošak rezerve likvidnosti, trošak dodatnog kolaterala i sl.) i

5) povezanost metodologije utvrđivanja internih transfer- nih cijena (engl. Internal Transfer Price, ITP) sa likvidnosnim transfernim cijenama (engl. Liquidity Transfer Price, LTP).

(4) Uprava banke dužna je osigurati da se mehanizam raspodjele:

1) redovno ažurira, uzimajući u obzir uticaj faktora iz stava 3. ovog člana,

2) redovno kontrolira i prati, što predstavlja zaduženje neovisne organizacione jedinice u banci (npr. zadužena orga- nizaciona jedinica za upravljanje rizicima i sl.) i

3) učini dostupnim svim odgovarajućim organizacionim jedinicama koje treba da se u potpunosti upoznaju sa me- hanizmom raspodjele, te da ga aktivno i primjereno upotre- bljavaju.

 

Plan oporavka likvidnosti Član 16.

(1) Banka je dužna imati uspostavljene planove opo- ravka likvidnosti, u kojima su navedene odgovarajuće strategije i konkretne mjere za poboljšanje likvidnosti u slučajevima njenog značajnog pogoršanja, odnosno rješa- vanja mogućeg manjka likvidnosti, koje je dužna sačiniti, održavati, najmanje jednom godišnje testirati i ažurirati sa- glasno principu proporcionalnosti (u skladu sa veličinom, poslovnim modelom, povezanošću sa drugim bankama i finansijskim institucijama, odnosno finansijskim sistemom u cjelini, mogućim uticajem na finansijska tržišta, uvjetima finansiranja i sl.).

(2) Plan oporavka likvidnosti iz stava 1. ovog člana sa- stavni je dio sveukupnog plana oporavka banke, koji je ban- ka dužna sačiniti u skladu sa zakonskim propisima i podza- konskim aktima koji reguliraju sadržaj, način i rokove dosta- vljanja planova oporavka.

(3) Plan oporavka likvidnosti iz stava 1. ovog člana oba- vezno uključuje pokazatelje moguće ranjivosti, slabosti ili ugroženosti poslovanja banke u segmentu likvidnosti, a kao sastavni dio mjera za poboljšanje finansijskog položaja ban- ke za situacije ozbiljnog finansijskog poremećaja.

3. Minimalni kvantitativni zahtjevi vezani za koeficijente likvidnosti i izvještavanje Agencije o likvidnosti

3.1.Koeficijent pokrića likvidnosti (LCR)

 

Koeficijent pokrića likvidnosti Član 17.

(1) Sa ciljem osiguranja kratkoročne otpornosti banke na rizik likvidnosti, banka je dužna osigurati odgovarajući nivo zaštitnog sloja likvidnosti, kako bi zadovoljila potrebe za li- kvidnošću za scenarij stresa likvidnosti od 30 kalendarskih dana.

(2) U svrhu postupanja u skladu sa stavom 1. ovog čla- na, banka je dužna osigurati minimalni LCR, koji predsta- vlja odnos između nivoa zaštitnog sloja likvidnosti i ukupnih neto likvidnosnih odliva tokom perioda stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana, pri čemu je dužna kontinuirano održa- vati LCR u iznosu od najmanje 100% u skladu sa sljedećom formulom:

Zaštitni sloj likvidnosti

________________________________ ≥ 100%

ukupni 30-dnevni neto likvidnosni odlivi (narednih 30 kalendarskih dana) 

 

Primjena koeficijenta pokrića likvidnosti Član 18.

(1) U praćenju i kontroli rizika likvidnosti banka je du- žna kontinuirano računati, pratiti i održavati LCR za sve va- lute izraženo u izvještajnoj valuti, te računati i pratiti LCR za svaku značajnu valutu.

(2) Banka je dužna na mjesečnoj osnovi izvještavati Agenciju o LCR-u u jedinstvenom izvještajnom obrascu koji uključuje sve valute izraženo u izvještajnoj valuti i odvoje- no za svaku značajnu valutu, pri čemu Agencija može zah- tijevati i učestalije izvještavanje u slučaju potrebe ili kriznih situacija.

(3) Ukoliko u stresnim uvjetima iz člana 32. Odluke dođe do pada LCR-a ispod 100% ili se očekuje njegov pad ispod 100%, banka mora bez odgađanja obavijestiti Agenciju o tome, navodeći razloge zbog kojih ne može ispuniti propi- sani LCR, a Agencija može preduzeti odgovarajuće mjere nadzora te, nakon razmatranja dostavljenog plana za uskla- đivanje sa minimalnim zahtjevom, utvrđuje rokove za uspo- stavljanje ponovne usklađenosti sa propisanim zahtjevima.

(4) Agencija može odrediti banci dodatne likvidnosne zahtjeve u skladu sa članom 75. ove odluke.

(5) Način izvještavanja o LCR-u propisuje se posebnim podzakonskim propisom Agencije.

 

Praćenje koeficijenta pokrića likvidnosti prema svakoj značajnoj valuti Član 19.

(1) Kako bi se bolje obuhvatile potencijalne devizne ne- usklađenosti, banka treba da prati i izvještava o LCR-u i u svim pojedinačno značajnim valutama, kako bi preduprije- dila potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti u vezi sa deviznom neusklađenošću u periodu stresa, pri čemu se iznos ukupnih neto likvidnih odliva iskazuje bez efekata za- štite od rizika promjene kursa (devizni rizik).

(2) U smislu stava 1. ovog člana, banka koristi LCR pre- ma svakoj značajnoj valuti kako bi kontinuirano pratila po- tencijalne probleme sa deviznom neusklađenošću, koji bi se mogli pojaviti u periodu stresa.

 

(3) Iako ispunjenje LCR-a u svakoj značajnoj valuti ne predstavlja propisani minimalni standard, Agencija može utvrditi minimalne pragove za LCR u značajnoj valuti, po- lazeći od specifičnosti lokalnog tržišta i poslovanja banke, odnosno sposobnosti banke da na tržištima deviza prikupi sredstva ili prenese višak likvidnosti iz jedne u drugu valu- tu, a u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast.

Komponente koeficijenta pokrića likvidnosti Član 20.

(1) Izračunavanje LCR-a iz člana 17. ove odluke zasno- vano je na utvrđivanju sljedećih komponenata:

1) zaštitnog sloja likvidnosti i

2) ukupnih neto likvidnosnih odliva, koji se izračunavaju u skladu sa utvrđenim parametrima scenarija u narednih 30 kalendarskih dana.

(2) Banka je dužna uspostaviti i održavati adekvatan si- stem za utvrđivanje komponenata LCR-a iz stava 1. ovog člana.

(3) Ocjenu adekvatnosti uspostavljenog sistema iz stava 2. ovog člana vrši interna i vanjska revizija.

3.1.1. Zaštitni sloj likvidnosti

 

Uvjeti za uključivanje likvidne imovine u zaštitni sloj likvidnosti

Član 21.

(1) Da bi mogla biti uključena u zaštitni sloj likvidnosti, likvidna imovina mora ispunjavati sve navedene zahtjeve:

1) opće zahtjeve iz člana 22. ove odluke,

2) operativne zahtjeve iz člana 23. ove odluke i

3) kriterije prihvatljivosti za klasifikaciju imovine kao likvidne imovine prvog ili drugog nivoa definirane u čl. 25, 26. i 27. ove odluke.

(2) Banka je dužna kontinuirano pratiti ispunjenost uvje- ta iz stava 1. ovog člana, te osigurati dokumentiranost tog postupka.

(3) Banka ne može uključiti određenu stavku likvid- ne imovine u zaštitni sloj likvidnosti ukoliko je istu stavku uključila kao priliv prilikom izračunavanja neto likvidnosnih odliva.

 

Opći zahtjevi za priznavanje likvidne imovine u zaštitni sloj likvidnosti

Član 22.

(1) Da bi likvidna imovina bila priznata u zaštitni sloj likvidnosti, treba ispunjavati sljedeće opće zahtjeve:

1) imovina je vlasništvo, pravo ili udio koji drži banka i neopterećena je,

2) imovinu ne smije izdati sama banka, njeno matično društvo (osim ako je riječ o subjektu javnog sektora koji nije banka), njeno podređeno društvo ili drugo podređeno dru- štvo njenog matičnog društva ili drugo lice u posebnom od- nosu sa bankom,

3) imovinu ne smije izdati finansijski klijent,

4) vrijednost te imovine mora biti moguće odrediti na osnovu široko rasprostranjenih i lahko dostupnih tržišnih cijena (tržišna vrijednost ili, u nedostatku tržišno zasnovanih cijena, lahko utvrdiva vrijednost, koju je moguće jednostav- no izračunati na osnovu javno dostupnih informacija) i

5) imovina je uvrštena na priznatoj berzi, utrživa je direktnom prodajom na aktivnom tržištu ili jednostavnom repo transakcijom na općeprihvaćenom repo tržištu, pri čemu se ti kriteriji procjenjuju za svako tržište. Imovina uvrštena za trgovanje na organiziranom mjestu trgovanja koje nije priznata berza u državi članici EU, ili u BiH ili tre- ćoj zemlji, smatra se likvidnom samo ako se na tom mjestu trgovanja osigurava aktivno i značajno tržište za direktnu prodaju imovine.

(2) U smislu stava 1. tačka 5. ovog člana, banka uzima u obzir sljedeće minimalne kriterije kako bi procijenila osigurava li se na mjestu trgovanja aktivno i značajno trži- šte:

1) historijske podatke o širini i dubini tržišta koji doka- zuju male razlike između tražene i ponuđene cijene, veliki obim trgovanja i veliki i raznovrstan broj učesnika na tržištu i

2) postojanje snažne tržišne infrastrukture.

(3) Zahtjevi iz stava 1. t. 4. i 5. i stava 2. ovog člana ne primjenjuju se na:

1) novčanice i kovanice, koje su uključene u likvidnu imovinu nivoa 1 u skladu sa članom 25. ove odluke i

2) izloženosti prema centralnim bankama, koje su uklju- čene u likvidnu imovinu nivoa 1 i nivoa 2a u skladu sa čl. 25. i 26. ove odluke.

 

Operativni zahtjevi Član 23.

(1) Banka je dužna imati uspostavljene politike i ogra- ničenja kako bi se osiguralo da pozicije likvidne imovine koje uključuje u zaštitni sloj likvidnosti u svakom trenutku ostanu adekvatno diverzificirane. U tu svrhu banka uzima u obzir obim diverzifikacije između raznih kategorija li- kvidne imovine i unutar iste kategorije likvidne imovine nivoa 1 i nivoa 2, te ostale relevantne faktore diverzifika- cije, kao što su: vrsta izdavaoca, vrste drugih ugovornih strana ili geografske lokacije tih izdavalaca i drugih ugo- vornih strana.

Diverzifikacija nije potrebna za sljedeću likvidnu imo- vinu nivoa 1:

1) gotovinu (novčanice i kovanice),

2) izloženosti prema centralnim bankama iz člana 25. stav 1. t. 2. i 4. ove odluke,

3) potraživanja od multilateralne razvojne banke ili me- đunarodne organizacije iz člana 25. stav 1. tačka 6. ove odlu- ke,

4) izloženosti prema Vijeću ministara i Vladi Republike Srpske, Vladi Federacije BiH i Vladi Brčko Distrikta BiH i subjektima javnog sektora iz BiH iz člana 25. stav 1. tačka 3. podt. 1, 4. i 6. ove odluke i

5) izloženosti prema centralnim vladama, regionalnim vladama i lokalnim vlastima, te subjektima javnog sektora iz država članica EU ili trećih zemalja iz člana 25. stav 1. tačka 3. podt. 3. i 5. i tačka 4. istog stava u njihovim domaćim va- lutama, pod uvjetom da banka drži tu imovinu za pokrivanje neto likvidnosnih odliva u periodu stresa u valuti te države članice ili treće zemlje.

(2) Banka je dužna imati direktan pristup svojoj likvidnoj imovini i biti u mogućnosti unovčiti je u svakom trenutku tokom perioda stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana u okviru direktne prodaje ili repo ugovora na općeprihvaćenim repo tržištima. Likvidna imovina smatra se direktno dostu- pnom banci ako ne postoje pravne ili praktične prepreke da banka pravovremeno unovči takvu imovinu.

Imovina koja se drži u bilo kojoj zemlji gdje postoje ograničenja u vezi sa njenom slobodnom prenosivošću sma- tra se direktno dostupnom samo ako banka koristi tu imovinu za pokrivanje likvidnosnih odliva u toj zemlji.

Imovina koja se drži u nekonvertibilnoj valuti smatra se direktno dostupnom samo ako banka koristi tu imovinu za pokrivanje likvidnosnih odliva u toj valuti.

(3) Banka je dužna osigurati da je likvidna imovina pod kontrolom organizacionog dijela zaduženog za upravljanje likvidnošću, a usklađenost sa ovim zahtjevom dokazuje se Agenciji na jedan od sljedećih načina:

1) stavljanjem likvidne imovine u zaseban skup pod di- rektnim upravljanjem ovog organizacionog dijela i sa isklju- čivom namjerom da se upotrebljava kao izvor sredstava za nepredviđene odlive, uključujući i period stresa. Pri tome je primarno da li banka može raspolagati tom imovinom u roku od 30 kalendarskih dana, bez obzira na računovodstveni tret- man imovine,

2) uspostavljanjem sistema unutrašnjih kontrola kako bi se ovom organizacionom dijelu osigurala efikasna opera- tivna kontrola za unovčavanje likvidne imovine u svakom trenutku tokom perioda stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana i pristup sredstvima za nepredviđene odlive bez direk- tnog odstupanja od postojeće poslovne strategije ili strategi- je za upravljanje rizicima. U smislu navedenog, imovina ne smije biti uključena u zaštitni sloj likvidnosti u slučaju kada bi njenom prodajom, bez zamjene tokom perioda stresa u tra- janju od 30 kalendarskih dana, došlo do uklanjanja zaštite, što bi stvorilo otvorenu rizičnu poziciju koja prelazi interna ograničenja banke i

3) kombinacijom mogućnosti navedenih u t. 1. i 2. ovog stava, pod uvjetom da Agencija tu kombinaciju smatra pri- hvatljivom.

(4) Banka redovno, a najmanje jednom godišnje, unovča- va dovoljno reprezentativan uzorak svojih pozicija likvidne imovine u okviru direktne prodaje ili jednostavnog repo ugo- vora na općeprihvaćenom repo tržištu. U vezi sa navedenim, banka razvija strategije za raspolaganje uzorcima likvidne imovine, koje su odgovarajuće za:

1) testiranje pristupa tržištu za tu imovinu i njenu upo- trebljivost,

2) provjeru efikasnosti procesa banke za pravovremeno unovčavanje imovine i

3) minimalizaciju rizika slanja negativnog signala tržištu zbog unovčavanja imovine banke za vrijeme perioda stresa.

Zahtjevi vezani za testiranje pristupa tržištu i upotreblji- vost ne primjenjuju se na imovinu nivoa 1 iz člana 25. ove odluke, osim pokrivenih obveznica izuzetno visokog kvali- teta.

(5) Zahtjevi vezani za direktni pristup njenoj likvidnoj imovini ne sprečavaju banku da se zaštiti od tržišnog rizika povezanog sa tom likvidnom imovinom, uz ispunjenje slje- dećih uvjeta:

1) banka je uspostavila primjerene interne mehanizme u skladu sa st. 2. i 3. ovog člana kako bi osigurala da ta imovina i dalje bude direktno dostupna i pod kontrolom organiza- cionog dijela banke za upravljanje likvidnošću i

2) neto likvidnosni odlivi i prilivi koji bi nastali u slučaju prijevremenog zatvaranja zaštite uzeti su u obzir kod vredno- vanja relevantne imovine u skladu sa članom 24. ove odluke.

(6) Banka osigurava deviznu usklađenost svoje likvid- ne imovine sa valutnom strukturom svojih neto likvidnosnih odliva. Međutim, Agencija može, prema potrebi, zatražiti od banaka da ograniče deviznu neusklađenost tako da utvrde ograničenja za udio neto likvidnosnih odliva u određenoj valuti koji se mogu pokriti tokom perioda stresa držanjem li- kvidne imovine koja nije izražena u toj valuti. To ograničenje primjenjuje se samo na valutu na koju se može primijeniti zahtjev za odvojeno izvještavanje za značajne valute. Prili- kom određivanja nivoa ograničenja devizne neusklađenosti koje se može primijeniti Agencija uzima u obzir najmanje sljedeće:

1) sposobnost banke da napravi jedno od sljedećeg:

1. iskoristi likvidnu imovinu za generisanje likvidnosti u valuti i području u kojem nastaju neto likvidnosni odlivi,

2. zamijeni valute i prikupi sredstva na deviznim tržišti- ma u stresnim uvjetima, u periodu stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana,

3. prenese višak likvidnosti iz jedne valute u drugu i u različite države i pravne subjekte unutar svoje grupe u stre- snim uvjetima, u periodu stresa u trajanju od 30 kalendarskih dana;

2) uticaj iznenadnih, nepovoljnih kretanja kursa na po- stojeće neusklađene pozicije i efikasnost uspostavljenih deviznih zaštita, pri čemu se ograničenja deviznih neuskla- đenosti, u skladu sa ovim stavom, smatraju dodatnim likvid- nosnim zahtjevom donesenim na osnovu procjene rizika li- kvidnosti kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u okviru provedenog nadzornog pregleda i ocjene od strane Agencije.

 

Vrednovanje likvidne imovine Član 24.

(1) Za potrebe izračunavanja LCR-a banka kod utvrđi- vanja zaštitnog sloja likvidnosti koristi tržišnu vrijednost imovine.

(2) U smislu stava 1. ovog člana, tržišna vrijednost li- kvidne imovine prema potrebi se umanjuje korektivnim fak- torima koji se primjenjuju u skladu sa odredbama ove odluke i u skladu sa članom 23. stav 5. tačka 2. ove odluke.

 

Likvidna imovina nivoa 1 Član 25.

(1) Likvidna imovina nivoa 1 uključuje samo imovinu koja se može svrstati u jednu ili više sljedećih kategorija i koja u svakom slučaju ispunjava propisane kriterije za pri- znavanje:

1) gotovina (novčanice i kovanice);

2) sljedeće izloženosti prema centralnim bankama:

1. imovina koja predstavlja potraživanja od Centralne banke BiH, Evropske centralne banke ili centralne banke države članice EU ili za koju iste garantiraju,

2. imovina koja predstavlja potraživanja od centralne banke treće zemlje ili za koju ista garantira, ukoliko posto- ji kreditna procjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banaka raspoređuje u stepen kredit- nog kvaliteta 1 (ponder rizika 0% u skladu sa članom 50. stav 2. Odluke o izračunavanju kapitala banaka) i

3. iznos iznad obavezne rezerve, koji banka drži u Cen- tralnoj banci BiH, a isti se može u svakom trenutku povući u periodu stresa;

3) imovina koja predstavlja potraživanja od sljedećih su- bjekata ili za koju isti garantiraju:

1. Vijeće ministara BiH,

2. centralna vlada države članice EU,

3. centralna vlada treće zemlje, ukoliko postoji kreditna procjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunava- nju kapitala banaka raspoređuje u stepen kreditnog kvaliteta 1 (ponder rizika 0% u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banaka);

4. Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije BiH i Vla- da Brčko Distrikta BiH;

5. regionalne vlade i lokalne vlasti u državama članica- ma EU, odnosno regionalne vlade i lokalne vlasti u trećim zemljama, pod uvjetom da se tretiraju kao izloženosti prema centralnoj vladi u skladu sa članom 51. Odluke o izračuna- vanju kapitala banaka i

6. subjekti javnog sektora, pod uvjetom da se tretiraju kao izloženosti prema Vijeću ministara BiH ili Vladi Repu- blike Srpske, Vladi Federacije BiH i Vladi Brčko Distrikta BiH, kao i prema centralnoj vladi države članice EU ili jed- noj od regionalnih vlada ili lokalnih vlasti u državama člani- cama EU iz tačke 5. ovog stava;

4) imovina koja predstavlja potraživanja od centralne vlade ili centralne banke treće zemlje ili za koju iste garan- tiraju, pri čemu za tu imovinu ne postoji kreditna procjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju ka- pitala banaka raspoređuje u stepen kreditnog kvaliteta 1, uz napomenu da se ta imovina može uključiti samo do visine neto likvidnosnih odliva u valuti u kojoj je izražena imovina;

5) imovina koju emitira banka koja ispunjava najmanje jedan od sljedeća dva uvjeta:

1. banku je osnovalo Vijeće ministara BiH, Vlada Repu- blike Srpske, Vlada Federacije BiH i Vlada Brčko Distrikta BiH ili centralna vlada države članice EU ili regionalna vla- da i lokalne vlasti iz države članice EU koja ima tretman cen- tralne vlade u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banaka, te kao osnivač ima zakonsku obavezu štititi ekonom- sku osnovu banke i osigurati kontinuitet njenog poslovanja, a svaka izloženost prema toj banci tretira se kao izloženost prema osnivaču i

2. primarni cilj banke jeste odobravanje promotivnih kredita s ciljem javne politike osnivača navedenih u tački 1. ovog stava, pri čemu se ti krediti odobravaju pod uvjetima koji nisu primarno konkurentni na tržištu i profitno orijenti- sani i za najmanje 90% kredita koje odobrava banka direktno ili indirektno garantiraju osnivači banke;

6) potraživanja od multilateralne razvojne banke ili me- đunarodne organizacije iz člana 53. stav 2. ili člana 54. Odlu- ke o izračunavanju kapitala banaka ili potraživanja za koja navedeni subjekti garantiraju;

7) izloženosti u obliku pokrivenih obveznica izuzetno visokog kvaliteta (ukoliko emitent nije iz treće zemlje), koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

1. to su obveznice koje ispunjavaju zahtjeve iz člana 63. st. 4. i 5. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

2. izloženosti prema institucijama u skupu za pokriće ispunjavaju uvjete iz člana 63. stav 1. tačka 3. Odluke o izra- čunavanju kapitala banaka,

3. banka koja ulaže u pokrivene obveznice i emitent ispu- njavaju uvjet transparentnosti iz člana 63. stav 6. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

4. emisija iznosi najmanje 500 miliona eura (ili protiv- vrijednost u domaćoj valuti),

5. to su pokrivene obveznice za koje postoji kreditna pro- cjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rej- tinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banaka raspoređuje u stepen kreditnog kvaliteta 1 (ponder rizika 10% u skladu sa članom 63. stav 4. Odluke o izračunavanju kapitala banaka) ili se ponder rizika od 10% dodjeljuje tim obveznicama u skladu sa članom 63. stav 5. tačka 1. Odluke o izračunavanju kapitala banaka i

6. skup za pokriće u svakom trenutku ispunjava zahtjev za pokriće imovine u iznosu od najmanje 2% više od iznosa potrebnog za podmirivanje potraživanja povezanih sa pokri- venim obveznicama;

8) izloženosti u obliku akcija ili udjela u investicionim fondovima, koje se uključuju u likvidnu imovinu nivoa 1 samo ako su ispunjeni uvjeti definirani članom 28. ove odlu- ke.

(2) Prilikom utvrđivanja vrijednosti likvidne imovine ni- voa 1 za potrebe izračunavanja LCR-a primjenjuju se sljede- ći korektivni faktori:

1) na imovinu iz stava 1. t. 1–6. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 0%, odnosno likvidna imovina uklju- čuje se u punom iznosu;

2) na pokrivene obveznice izuzetno visokog kvaliteta primjenjuje se korektivni faktor od 7%;

3) za akcije ili udjele u investicionim fondovima korek- tivni faktor se utvrđuje u ovisnosti o odnosnoj imovini u koju fond ulaže, odnosno u ovisnosti o strukturi odnosne imovine primjenjuju se sljedeći korektivni faktori:

1. na dio odnosne imovine fonda koji se odnosi na goto- vinu i izloženosti prema centralnim bankama iz stava 1. t. 1. i 2. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor 0%,

2. na dio odnosne imovine fonda koji se odnosi na ulaga- nja u likvidnu imovinu nivoa 1 iz stava 1. t. 3–6. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor 5%,

3. na dio odnosne imovine fonda koji se odnosi na ula- ganja u pokrivene obveznice izuzetno visokog kvaliteta iz stava 1. tačka 7. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor 12%.

 

Likvidna imovina nivoa 2a Član 26.

(1) Likvidna imovina nivoa 2a uključuje samo imovinu koja se može svrstati u jednu ili više sljedećih kategorija i koja u svakom slučaju ispunjava propisane kriterije za pri- znavanje:

1) potraživanja od lokalnih vlasti ili subjekata javnog sektora iz BiH ili države članice EU ili za koja iste garanti- raju, pod uvjetom da im je dodijeljen ponder rizika od 20% u skladu sa čl. 51. i 52. Odluke o izračunavanju kapitala ba- naka;

2) potraživanja od centralnih vlada ili centralnih banaka, regionalnih vlada ili lokalne vlasti i subjekata javnog sektora iz treće zemlje ili za koja iste garantiraju, pod uvjetom da im je dodijeljen ponder rizika od 20% u skladu sa čl. 50-52. Odluke o izračunavanju kapitala banaka;

3) izloženosti u obliku pokrivenih obveznica visokog kvaliteta (ukoliko emitent nije iz treće zemlje), koje ispunja- vaju sve sljedeće zahtjeve:

1. to su obveznice koje ispunjavaju zahtjeve iz člana 63. st. 4. i 5. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

2. izloženosti prema institucijama u skupu za pokriće ispunjavaju uvjete iz člana 63. stav 1. tačka 3. Odluke o izra- čunavanju kapitala banaka,

3. banka koja ulaže u pokrivene obveznice i emitent ispu- njavaju uvjet transparentnosti iz člana 63. stav 6. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

4. emisija iznosi najmanje 250 miliona eura (ili protiv- vrijednost u domaćoj valuti),

5. to su pokrivene obveznice za koje postoji kreditna pro- cjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rej- tinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banaka raspoređuje barem u stepen kreditnog kvali- teta 2 (najviše ponder rizika 20% u skladu sa članom 63. stav 4. Odluke o izračunavanju kapitala banaka) ili se ponder ri-

zika od 20% dodjeljuje tim obveznicama u skladu sa članom 63. stav 5. tačka 2. Odluke o izračunavanju kapitala banaka i

6. skup za pokriće u svakom trenutku ispunjava zahtjev za pokriće imovine u iznosu od najmanje 7% više od iznosa potrebnog za podmirivanje potraživanja povezanih sa pokri- venim obveznicama. Međutim, za pokrivene obveznice za koje postoji kreditna procjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banaka raspoređuje u ste- pen kreditnog kvaliteta 1, koje ne ispunjavaju uvjet minimal- ne veličine emisije za pokrivene obveznice izuzetno visokog kreditnog kvaliteta iz člana 25. stav 1. tačka 7. podtačka 4. ove odluke, ali ispunjavaju zahtjeve za pokrivene obveznice visokog kreditnog kvaliteta iz t. 1-4. ovog stava, primjenjuje se minimalni zahtjev za pokriće imovine od 2%;

4) izloženosti u obliku pokrivenih obveznica koje izdaju banke iz trećih zemalja koje su uvrštene na spisak zemalja iz Priloga 4. Odluke o izračunavanju kapitala banaka, ukoliko te pokrivene obveznice ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

1. pokrivene obveznice osigurane su skupom imovine jedne ili više vrsta opisanih u članu 63. stav 1. tačka 2. Odlu- ke o izračunavanju kapitala banaka,

2. izloženosti prema institucijama u skupu za pokriće ispunjavaju uvjete iz člana 63. stav 1. tačka 3. Odluke o izra- čunavanju kapitala banaka,

3. banka koja ulaže u pokrivene obveznice i emitent ispu- njavaju uvjet transparentnosti iz člana 63. stav 6. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

4. to su pokrivene obveznice za koje postoji kreditna procjena priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunava- nju kapitala banaka raspoređuje u stepen kreditnog kvaliteta 1 (najviše ponder rizika 10% u skladu sa članom 63. stav 4. Odluke o izračunavanju kapitala banaka) ili se ponder rizika od 10% dodjeljuje tim obveznicama u skladu sa članom 63. stav 5. tačka 1. Odluke o izračunavanju kapitala banaka i

5. skup za pokriće imovine u svakom trenutku ispunjava zahtjev za pokriće imovine u iznosu od najmanje 7% iznad iznosa potrebnog za podmirivanje potraživanja povezanih sa pokrivenim obveznicama. Međutim, ako emisija pokrivenih obveznica iznosi 500 miliona eura (ili protivvrijednost u do- maćoj valuti) na njih se primjenjuje minimalni zahtjev za pokriće imovine u iznosu od 2%;

5) dužničke hartije od vrijednosti privrednih društava (ukoliko emitent nije iz treće zemlje) koja ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

1. za njih postoji kreditna procjena priznate vanjske in- stitucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banaka raspo- ređuje barem u stepen kreditnog kvaliteta 1 (najviše ponder rizika 20% u skladu sa članom 58. ili 64. Odluke o izračuna- vanju kapitala banaka),

2. emisija hartija od vrijednosti iznosi najmanje 250 mili- ona eura (ili protivvrijednost u domaćoj valuti) i

3. maksimalno vrijeme dospijeća hartija od vrijednosti u trenutku izdavanja iznosi 10 godina;

6) izloženosti u obliku akcija ili udjela u investicionim fondovima, a koje se uključuju u likvidnu imovinu nivoa 2a samo ako su ispunjeni uvjeti definirani članom 28. ove odlu- ke.

(2) Prilikom utvrđivanja vrijednosti likvidne imovine ni- voa 2a za potrebe izračunavanja LCR-a primjenjuju se slje- deći korektivni faktori:

1) na imovinu iz stava 1. t. 1–5. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 15%,

2) za akcije ili udjele u investicionim fondovima ko- rektivni faktor se utvrđuje u ovisnosti o odnosnoj imovini u koju fond ulaže, odnosno na dio odnosne imovine fonda koji se tiče ulaganja u likvidnu imovinu nivoa 2a iz stava

1. t. 1–5. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 20%.

 

Likvidna imovina nivoa 2b Član 27.

(1) Likvidna imovina nivoa 2b uključuje samo imovinu koja se može svrstati u jednu ili više sljedećih kategorija i koja u svakom slučaju ispunjava utvrđene kriterije za priznavanje:

1) dužničke hartije od vrijednosti privrednih društava koja ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

1. za njih postoji kreditna procjena priznate vanjske in- stitucije za procjenu kreditnog rejtinga koja se u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banaka raspo- ređuje barem u stepen kreditnog kvaliteta 3 (najviše ponder rizika 100%, u skladu sa članom 58. ili 64. Odluke o izraču- navanju kapitala banaka),

2. emisija hartija od vrijednosti iznosi najmanje 250 mili- ona eura (ili protivvrijednost u domaćoj valuti) i

3. maksimalno vrijeme dospijeća hartija od vrijednosti u trenutku izdavanja iznosi 10 godina;

2) akcije, pod uvjetom da ispunjavaju sve sljedeće zah- tjeve:

1. čine dio glavnog berzanskog indeksa u Republici Srp- skoj (BLSE), Federaciji BiH (SASE), državi članici EU ili u trećoj zemlji, te ih je za potrebe ove tačke kao takve odredilo nadležno tijelo Republike Srpske, Federacije BiH, države članice EU ili treće zemlje,

2. izražene su u KM ili, ako su izražene u nekoj drugoj valuti, smatraju se imovinom nivoa 2b samo do iznosa za pokrivanje neto likvidnosnih odliva u periodu stresa u toj valuti i

3. dokazale su se kao pouzdan izvor likvidnosti u svakom trenutku, uključujući i period stresa. Smatra se da je zahtjev ispunjen ako u trajanju od 30 kalendarskih dana tokom pe- rioda stresa na tržištu nivo pada berzanske cijene akcije ne prelazi 40% ili povećanje njenog korektivnog faktora ne pre- lazi 40 procentnih poena;

3) izloženosti u obliku pokrivenih obveznica visokog kvaliteta koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

1. to su obveznice koje ispunjavaju zahtjeve iz člana 63. st. 4. i 5. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

2. banka koja ulaže u pokrivene obveznice ispunjava uvjet transparentnosti iz člana 63. stav 6. Odluke o izračuna- vanju kapitala banaka,

3. emitent pokrivenih obveznica stavlja na raspolaganje ula- gačima najmanje na tromjesečnoj osnovi informacije iz člana 63. stav 6. tačka 1. Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

4. emisija iznosi najmanje 250 miliona eura (ili protiv- vrijednost u domaćoj valuti),

5. pokrivene obveznice osigurane su isključivo imovi- nom iz člana 63. stav 1. tačka 1. Odluke o izračunavanju kapitala banaka, kojoj se u skladu sa odredbama te odluke može dodijeliti ponder rizika niži od 35%,

6. skup za pokriće imovine u svakom trenutku ispunjava zahtjev za pokriće imovine u iznosu od najmanje 10% iznad iznosa potrebnog za podmirivanje potraživanja povezanih sa pokrivenim obveznicama i

7. banka emitent mora javno objavljivati na mjesečnoj osnovi da skup izloženosti ispunjava zahtjev za pokriće imo- vine u visini od 10%;

4) izloženosti u obliku akcija ili udjela u investicionim fon- dovima, a koje se uključuju u likvidnu imovinu nivoa 2b samo ako su ispunjeni uvjeti definirani članom 28. ove odluke.

(2) Prilikom utvrđivanja vrijednosti likvidne imovine ni- voa 2b za potrebe izračunavanja LCR-a primjenjuju se slje- deći korektivni faktori:

1) na dužničke hartije od vrijednosti iz stava 1. tačka 1. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 50%,

2) na akcije iz stava 1. tačka 2. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 50%,

3) na pokrivene obveznice iz stava 1. tačka 3. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 30%,

4) za akcije ili udjele u investicionim fondovima korek- tivni faktor se utvrđuje u ovisnosti o odnosnoj imovini u koju fond ulaže, odnosno na dio odnosne imovine fonda koji se odnosi na ulaganja u likvidnu imovinu nivoa 2b iz stava 1. t. 1. i 2. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 55%, a na dio odnosne imovine fonda koji se odnosi na ulaganja u likvidnu imovinu nivoa 2b iz stava 1. tačka 3. ovog člana primjenjuje se korektivni faktor od 35%.

 

Akcije ili udjeli u investicionim fondovima Član 28.

(1) Akcije ili udjeli u investicionim fondovima u koje je uložila banka priznaju se kao likvidna imovina jednakog nivoa kao likvidna odnosna imovina predmetnog fonda do najvećeg iznosa od 250 miliona eura (ili protivvrijednost u domaćoj valuti), ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) investicionim fondom upravlja društvo koje je pod nadzorom nadležnog organa u Republici Srpskoj, Federaci- ji BiH ili EU, a u slučaju kada je investicioni fond iz treće zemlje, pod nadzorom je nadležnog organa koji nadzor pro- vodi u skladu sa propisima koji odgovaraju propisima EU i Agencija mora imati uspostavljenu odgovarajuću saradnju sa tim organom,

2) investicioni fond ulaže samo u likvidnu imovinu, a u finansijske derivate iz Priloga 2. Odluke o izračunavanju ka- pitala banaka samo u mjeri potrebnoj za ublažavanje kamat- nog, deviznog ili kreditnog rizika u portfoliju,

3) investiciona politika i prospekt, odnosno drugi odgo- varajući akt investicionog fonda sadrži podatke o oblicima imovine u koje taj fond može ulagati sredstva i o pojedinač- nim limitima ulaganja tog fonda, kao i način izračunavanja tih limita,

4) investicioni fond najmanje jednom godišnje objavljuje izvještaj o svom poslovanju, koji omogućava procjenu nje- gove imovine, obaveza, prihoda i aktivnosti u toku izvještaj- nog perioda.

(2) Prilikom utvrđivanja odnosne likvidne imovine inve- sticionog fonda i korektivnih faktora koje je potrebno na nju primijeniti, banka primjenjuje sljedeći pristup:

1) ako je upoznata sa strukturom izloženosti po osnovu ulaganja investicionog fonda, banka te izloženosti tretira kao direktne izloženosti prema odnosnim izloženostima i uma- njuje ih za odgovarajuće korektivne faktore u skladu sa čl. 25–27. ove odluke,

2) ako nije upoznata sa strukturom izloženosti po osno- vu ulaganja investicionog fonda, banka mora pretpostaviti da taj fond investira do maksimalnog dozvoljenog iznosa u skladu sa svojom investicionom politikom u likvidnu aktivu, počevši od likvidne aktive nivoa 2b ka likvidnoj aktivi višeg kvaliteta, dok se ne dostigne maksimalni dozvoljeni iznos ulaganja.

(3) Banka je dužna razviti efikasne metodologije i po- stupke za izračunavanje i iskazivanje tržišne vrijednosti i korektivnih faktora za akcije ili udjele u investicionim fon- dovima. Ako ukupna izloženost banke po osnovu ulaganja u investicione fondove nije dovoljno materijalno značajna (manja od 10% priznatog kapitala banke) da bi banka razvi- la vlastite metodologije, banci je dopušteno da se prilikom izračunavanja i iskazivanja tržišne vrijednosti i korektivnih faktora za akcije ili udjele u investicionim fondovima osloni na treća lica, i to:

1) depozitara investicionog fonda, pod uvjetom da in- vesticioni fond ulaže isključivo u hartije od vrijednosti, te deponuje sve te hartije od vrijednosti kod navedenog depozi- tara, u skladu sa važećim propisima i

2) za druge investicione fondove, društva za upravljanje investicionim fondom, pod uvjetom da društvo za upravlja- nje investicionim fondom ispunjava kriterije vezane za nad- zor u državi članici EU ili u slučaju treće zemlje pod nadzo- rom koji je uređen na isti način kao i nadzor po propisima EU i da je osigurana odgovarajuća saradnja između nadležnih tijela za nadzor.

Banka je dužna da dokaže Agenciji okolnosti iz ovog stava.

(4) U vezi sa primjenom stava 3. ovog člana potrebno je osigurati da ispravnost izračunavanja depozitara investicio- nog fonda ili društva za upravljanje investicionim fondom potvrdi vanjski revizor, u skladu sa važećim propisima.

(5) Ako banka ne postupa u skladu sa zahtjevima iz stava 3. ovog člana u vezi sa akcijama ili udjelima u investicionom fondu, prestaje ih priznavati kao likvidnu imovinu za potrebe ove odluke.

 

Sastav zaštitnog sloja likvidnosti prema nivoima imovine

Član 29.

(1) Banka je dužna da se u svakom trenutku pridržava sljedećih ograničenja u vezi sa strukturom zaštitnog sloja li- kvidnosti:

1) najmanje 60% zaštitnog sloja likvidnosti čini likvidna imovina nivoa 1,

2) najmanje 30% zaštitnog sloja likvidnosti čini likvidna imovina nivoa 1, bez pokrivenih obveznica izuzetno visokog kvaliteta,

3) najviše 40% zaštitnog sloja likvidnosti čini likvidna imovina nivoa 2 i

4) najviše 15% zaštitnog sloja likvidnosti čini likvidna imovina nivoa 2b.

(2) Ograničenja iz stava 1. ovog člana izračunavaju se nakon prilagođavanja zaštitnog sloja likvidnosti banke za uticaj repo i obrnutih repo transakcija, transakcija davanja ili uzimanja u zajam hartija od vrijednosti ili robe, transakcija kreditiranja trgovine hartijama od vrijednosti i svop ugovo- ra koji podrazumijevaju razmjenu sredstava osiguranja koja nisu gotovina (razmjena kolaterala) u kojima se koristi li- kvidna imovina i koja dospijevaju u narednih 30 kalendar- skih dana od dana obračuna pokazatelja i nakon primjene odgovarajućeg korektivnog faktora.

(3) Banka određuje strukturu zaštitnog sloja likvidnosti u skladu sa formulom utvrđenom u Prilogu 1 ove odluke.

 

Kršenje zahtjeva za priznavanje imovine u zaštitni sloj likvidnosti

Član 30.

(1) Ako likvidna imovina više nije u skladu sa primje- njivim općim zahtjevima iz člana 22, operativnim zahtje- vima iz člana 23. ove odluke ili primjenjivim kriterijima za priznavanje imovine nivoa 1, 2a i 2b, banka je prestaje priznavati kao likvidnu imovinu najkasnije 30 kalendar- skih dana od datuma kada je nastupilo kršenje zahtjeva.

(2) Stav 1. ovog člana primjenjuje se na akcije ili udjele u investicionom fondu koji više ne ispunjavaju zahtjeve za priznavanje, samo ako ne prelaze 10% ukupne imovine in- vesticionog fonda.

3.1.2. Neto likvidnosni odlivi

 

Utvrđivanje neto likvidnosnih odliva Član 31.

(1) Neto likvidnosni odliv izračunava se kao zbir odli- va likvidnih sredstava iz pododjeljka 3.1.2.1. ove odluke umanjenih za zbir priliva likvidnih sredstava iz pododjeljka 3.1.2.2. ove odluke i ne mogu imati negativnu vrijednost.

(2) Banka ne može uključiti određenu stavku likvidne imo- vine kao priliv prilikom izračunavanja neto likvidnosnih odliva ukoliko je istu stavku uključila u zaštitni sloj likvidnosti.

(3) Prilivi i odlivi likvidnih sredstava procjenjuju se u periodu od 30 kalendarskih dana uvjeta stresa u skladu sa članom 32. ove odluke.

(4) Neto likvidnosni odliv iz stava 1. ovog člana izračunava se u skladu sa formulom definiranom u Prilogu 2 ove odluke.

Scenariji stresnih uvjeta za potrebe određivanja koeficijenta pokrića likvidnosti

Član 32.

U svrhu ispunjenja zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost, pokazatelji na osnovu kojih se može smatrati da je banka izložena stresu jesu:

1) povlačenje značajnog dijela depozita stanovništva,

2) djelimičan ili potpun gubitak neosiguranih izvora finansiranja velikih pravnih lica, uključujući depozite velikih pravnih lica i druge izvore potencijalnog finansiranja, poput primljenih opozivih ili neopozivih kreditnih linija ili linija za likvidnost ili

3) djelimičan ili potpun gubitak osiguranih, kratkoročnih izvora finansiranja,

4) dodatni likvidnosni odlivi zbog pogoršanja kreditne sposobnosti banke, odnosno smanjenja kreditnog rejtinga za do tri stepena,

5) povećana volatilnost tržišta koja utiče na vrijednost kolaterala ili njegov kvalitet ili dovodi do dodatnih potreba za kolateralom,

6) neplanirano povlačenje kreditnih linija ili linija za li- kvidnost i

7) moguća obaveza otkupa duga ili ispunjavanja neugo- vorenih obaveza (npr. kako bi izbjegla reputacioni rizik).

3.1.1.1. Likvidnosni odlivi

 

Likvidnosni odlivi Član 33.

(1) Za potrebe izračunavanja neto likvidnosnih odliva u skladu sa članom 31. ove odluke, likvidnosni odlivi izraču- navaju se množenjem preostalih stanja različitih kategorija ili vrsta obaveza i vanbilansnih obaveza sa stopama po koji- ma se očekuje da će oni isteći, odnosno biti povučeni u na- rednih 30 kalendarskih dana.

(2) Likvidnosni odlivi iz stava 1. ovog člana koji se mno- že sa primjenjivom stopom odliva uključuju:

1) preostali dio stabilnih depozita stanovništva i ostalih depozita stanovništva na izvještajni datum,

2) iznos operativnih depozita pravnih lica i ostalih depo- zita pravnih lica na izvještajni datum,

3) ostale trenutno preostale iznose za druge obaveze koje dospijevaju, čiju isplatu može zahtijevati izdavalac ili pružalac izvora finansiranja ili koji podrazumijevaju očekivanje izdavao- ca ili pružaoca izvora finansiranja da će banka otplatiti obavezu u narednih 30 kalendarskih dana,

4) dodatne odlive koji se odnose na sredstva osiguranja po osnovu ugovora o finansijskim derivatima iz Priloga 2 Odluke o izračunavanju kapitala banaka,

5) maksimalni iznos koji klijenti banke mogu povući to- kom narednih 30 kalendarskih dana iz neiskorištenih ugovo- renih kreditnih linija i linija za likvidnost i

6) procijenjene dodatne likvidnosne odlive po osnovu ostalih proizvoda i usluga.

(3) Uz prethodnu saglasnost Agencije, banka može neti- rati likvidnosne odlive sa povezanim likvidnosnim prilivima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) priliv je direktno povezan sa odlivom i ne uzima se u obzir prilikom izračunavanja likvidnosnih priliva iz podo- djeljka 3.1.2.2. ove odluke,

2) obaveza po kojoj se zahtijeva povezani priliv utvrđena je propisom, mjerom donesenom u skladu sa propisom ili ugovorom,

3) priliv nastaje prije odliva sa kojim je povezan ili će nastati u roku od deset dana od dana nastanka odliva u slu- čaju da obavezu ostvarenja priliva garantira Vijeće ministara BiH, Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije BiH, Vlada Brčko Distrikta BiH ili centralna vlada države članice EU.

(4) Uz zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz sta- va 3. ovog člana, banka dostavlja Agenciji svu dokumentaci- ju potrebnu za ocjenu ispunjenosti uvjeta tog stava, a rješenje po zahtjevu za netiranje likvidnosnih odliva sa povezanim likvidnosnim prilivima Agencija će donijeti u roku od 30 dana od prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

 

Odlivi depozita stanovništva Član 34.

(1) Na iznos oročenih depozita stanovništva za koje je podnesen zahtjev za razoročenje, a otkazni period je kraći od 30 kalendarskih dana, odnosno na iznos depozita kod kojih je nastupila obaveza isplate u narednih 30 kalendarskih dana, primjenjuje se stopa odliva 100%.

(2) Prilikom izračunavanja likvidnosnih odliva banka može isključiti iznos ili dio iznosa oročenih depozita stanov- ništva koji ispunjava uvjet da u periodu od 30 kalendarskih dana deponentu nije dozvoljeno da povuče depozit (npr. smatra se da je ovaj uvjet ispunjen i ukoliko je jasno defi- nirana ugovorna klauzula shodno kojoj klijent može povući depozit samo uz otkazni rok koji je duži od 30 kalendarskih dana, te da se ni u kom slučaju ne ostavlja mogućnost da banka izvrši isplatu prije isteka definiranog roka).

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, banka može prili- kom izračunavanja likvidnosnih odliva isključiti iznos ili dio iznosa oročenih depozita stanovništva ako se u skladu sa ugovorom prijevremeno razoročenje dozvoljava u poje- dinačno opravdanim slučajevima, kada se deponent nalazi u teškoj situaciji. Banka je dužna internim aktima definirati situacije kada se smatra da se klijent nalazi u teškoj situaciji (npr. smrt člana porodice, bolest klijenta ili člana porodice, gubitak posla, potpuno ili djelimično uništavanje stambene imovine klijenta i slično), jasno navesti u ugovoru takve si- tuacije i na adekvatan način upoznati klijenta o istom u pre- govaračkoj fazi.

(4) Depozit stanovništva koji predstavlja namjenski de- pozit za osiguranje izloženosti (izuzev izloženosti raspoređe- nih u nivo kreditnog rizika 3) isključuje se prilikom izraču- navanja likvidnosnih odliva, ukoliko izloženost ne dospijeva na naplatu u narednih 30 kalendarskih dana i ugovorom o zalogu je definirano da se depozit ne može povući prije do- spijeća te izloženosti.

(5) Depoziti po viđenju i oročeni depoziti stanovništva koji nisu otkazani i koji ne ispunjavaju uvjete iz st. 2. i 3. ovog člana, te oročeni depoziti koji ne ispunjavaju uvjete iz stava 4. ovog člana dijele se na stabilne depozite stanov- ništva, na koje se primjenjuje stopa odliva od 5% ukoliko su ispunjeni uvjeti iz člana 35. ove odluke, i ostale depozite stanovništva, na koje se primjenjuje stopa odliva 10–20% u ovisnosti o ispunjenosti uvjeta iz člana 36. ove odluke.

 

Odlivi stabilnih depozita stanovništva Član 35.

(1) Na stabilne depozite stanovništva koji ispunjavaju uvjete iz stava 2. ovog člana banka primjenjuje stopu odliva od 5%.

(2) Stabilnim depozitom stanovništva smatra se depozit stanovništva koji ne ispunjava uvjete za više stope odliva iz člana 36. st. 1–3. ove odluke i iznosi do 50.000 KM, tj. do iznosa koji je osiguran u skladu sa odredbama Zakona o osiguranju depozita BiH, ukoliko je ispunjen jedan od nave- denih uvjeta:

1) deponent ima uspostavljen odnos sa bankom, što uma- njuje vjerovatnoću likvidnosnog odliva ili

2) depozit se nalazi na transakcionom računu klijenta.

(3) Smatra se da deponent ima uspostavljen odnos sa bankom iz stava 2. tačka 1. ovog člana ako ispunjava najma- nje jedan od sljedećih kriterija:

1) ima aktivan ugovorni poslovni odnos sa bankom koji traje najmanje 12 mjeseci, pri čemu se ne može smatrati da je ispunjen uvjet ukoliko banka ima samo predmetni depozit u banci,

2) ima kreditni odnos sa bankom po osnovu stambenog kredita ili drugog dugoročnog kredita,

3) pored predmetnog depozita, ima još najmanje jedan aktivan proizvod sa bankom (npr. kreditna kartica, prekora- čenje po transakcionom računu, kratkoročni kredit i slično) koji nije kredit iz tačke 2. ovog stava.

(4) Depoziti položeni na transakcioni račun za potrebe stava 2. tačka 2. ovog člana jesu depoziti koji su povezani sa redovnim prilivima, kao što su plaće i druga redovna pri- manja.

Odlivi ostalih depozita stanovništva Član 36.

(1) Na ostale depozite stanovništva koji ne ispunjavaju uvjete iz stava 2. ovog člana banka primjenjuje stopu odliva od 10%, uključujući i dio depozita stanovništva iz člana 35. ove odluke iznad 50.000 KM.

(2) Na ostale depozite stanovništva primjenjuju se više stope odliva na način definiran u stavu 3. ovog člana, u ovi- snosti o ispunjenosti sljedećih uvjeta:

1) ukupan iznos svih depozita klijenta u banci ili grupi kojoj banka pripada premašuje 125.000 KM;

2) kamatna stopa koja je ugovorena po osnovu depozita ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

1. značajno je veća od kamatne stope koju nude druge banke za slične kategorije depozita stanovništva, pri čemu banka stepen značajnosti razlike kamatnih stopa propisuje svojim internim aktom,

2. njen prinos se određuje na osnovu prinosa na tržišni indeks ili više tržišnih indeksa,

3. njen prinos se određuje na osnovu varijabilnog ele- menta na tržištu koji nije promjenljiva kamatna stopa;

3) depozit je inicijalno ugovoren sa fiksnim rokom do- spijeća koji ističe u narednih 30 kalendarskih dana ili je ugo- vorom definiran otkazni rok kraći od 30 kalendarskih dana;

4) deponent je nerezident ili depozit nije izražen u kon- vertibilnim markama, konvertibilnim markama sa deviznom klauzulom u euru ili u euru za vrijeme trajanja valutnog od- bora.

(3) Na osnovu uvjeta iz stava 2. ovog člana banka pri- mjenjuje stope odliva na sljedeći način:

1) ako depoziti stanovništva ispunjavaju kriterij iz stava 2. tačka 1. ovog člana ili dva kriterija iz stava 2. t. 2–4. ovog člana, primjenjuje se stopa odliva od 15%,

2) ako depoziti stanovništva ispunjavaju kriterij iz stava 2. tačka 1. ovog člana i najmanje još jedan kriterij iz stava 2. t. 2–4. ovog člana ili najmanje tri kriterija iz stava 2. ovog člana, primjenjuje se stopa odliva od 20%.

(4) Agencija može zahtijevati primjenu više stope odliva od stope utvrđene u skladu sa stavom 3. ovog člana u po- jedinim slučajevima, ako na osnovu specifičnih okolnosti u pojedinačnoj banci procijeni da je to potrebno.

Odlivi depozita pravnih lica Član 37.

(1) Na iznos oročenih depozita pravnih lica za koje je podnesen zahtjev za razoročenje, a otkazni period je kraći od 30 kalendarskih dana, odnosno na iznos depozita kod kojih je nastupila obaveza isplate u narednih 30 kalendarskih dana, primjenjuje se stopa odliva 100%.

(2) Prilikom izračunavanja likvidnosnih odliva banka može isključiti iznos ili dio iznosa oročenih depozita pravnih lica (uključujući depozite finansijskih klijenata) koji ispunja- va uvjet da u periodu od 30 kalendarskih dana deponentu nije dozvoljeno da povuče depozit (npr. smatra se da je ovaj uvjet ispunjen i ukoliko je jasno definirana ugovorna klauzu- la shodno kojoj klijent može povući depozit samo uz otkazni rok koji je duži od 30 kalendarskih dana, te da se ni u kom slučaju ne ostavlja mogućnost da banka izvrši isplatu prije isteka definiranog roka).

(3) Depozit pravnog lica koji predstavlja namjenski de- pozit za osiguranje izloženosti (izuzev izloženosti raspoređe- nih u nivo kreditnog rizika 3) isključuje se prilikom izraču- navanja likvidnosnih odliva, ukoliko izloženost ne dospijeva na naplatu u narednih 30 kalendarskih dana i ugovorom o zalogu je definirano da se depozit ne može povući prije do- spijeća te izloženosti.

(4) Na operativne depozite primjenjuju se stope odliva od 5% do 25%, u ovisnosti o ispunjenosti uvjeta iz člana 38. ove odluke.

(5) Na ostale depozite pravnih lica koji nisu finansijski klijenti primjenjuju se stope odliva od 20% do 40%, u ovi- snosti o ispunjenosti uvjeta iz člana 39. ove odluke.

(6) Na depozite koji proizilaze iz korespondentnog ban- karstva (npr. sredstva drugih banaka na računima kod ban- ke) ili pružanja usluga glavnog brokera primjenjuje se stopa odliva od 100% jer se isti ne smatraju operativnim depozi- tima.

(7) Na ostale depozite finansijskih klijenata koji ne ispu- njavaju uvjete za operativne depozite primjenjuje se stopa odliva od 100%, osim ukoliko je ispunjen uvjet iz st. 2. i 3. ovog člana.

Odlivi po osnovu operativnih depozita pravnih lica Član 38.

(1) Banka primjenjuje stopu odliva 25% na iznos sljede- ćih vrsta operativnih depozita koji služe za potrebe operativ- nog poslovanja klijenta:

1) depozit koji deponent mora držati da bi od banke mo- gao dobiti usluge poravnanja, kastodi usluge, usluge upra- vljanja gotovinom ili druge slične usluge koje su neophodne za obavljanje poslova klijenta u okviru uspostavljenog po- slovnog odnosa sa bankom,

2) depozit klijenta koji nije finansijski klijent koji se mora držati za ostale svrhe u okviru uspostavljenog poslovnog od- nosa sa bankom, osim navedenog u tački 1. ovog stava.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, banka primjenjuje stopu odliva od 5% na dio depozita iz stava 1. tačka 1. ovog člana, koji je obuhvaćen sistemom osiguranja depozita pre- ma odredbama Zakona o osiguranju depozita BiH.

(3) Depoziti iz stava 1. ovog člana moraju imati značajna pravna ili operativna ograničenja zbog kojih značajna povla- čenja u periodu od 30 kalendarskih dana nisu vjerovatna.

(4) Dio sredstava na depozitnim računima kod banke koji služi za potrebe operativnog poslovanja klijenta smatra se operativnim, dok se iznos iznad tog nivoa smatra neoperativ- nim depozitima, odnosno iznos depozita koji klijent može da povuče, a da mu na računu ostane dovoljan iznos sredstava da nesmetano može koristiti usluge kliringa, kastodi usluge, usluge upravljanja gotovinom ili druge slične usluge ne sma- tra se operativnim depozitom.

(5) Kako bi utvrdila depozite iz stava 1. tačka 2. ovog člana, banka smatra da postoji uspostavljen poslovni odnos sa nefinansijskim klijentom, isključujući oročene depozite, štedne depozite i depozite po osnovu brokerskih usluga, ako su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:

1) kamatna stopa koja se plaća na sredstva na ovom ra- čunu je najmanje za pet baznih bodova niža od uobičajene stope za depozite velikih pravnih lica sličnih karakteristika, ali ne mora biti negativna;

2) depozit se polaže na posebnim računima i određuju se takvi uvjeti da se ne stvaraju ekonomski podsticaji kojim se deponent stimuliše da na ovom računu drži više sredstava nego što je potrebno za operativni odnos;

3) značajne transakcije redovno se izvršavaju preko ovog računa;

4) ispunjen je jedan od sljedećih kriterija:

1. ugovorni odnos sa deponentom postoji najmanje 24 mjeseca,

2. depozit se koristi za najmanje dvije aktivne usluge, pri čemu te usluge mogu uključivati direktan ili indirektan pri- stup domaćim ili međunarodnim uslugama platnog prometa, trgovanja hartijama od vrijednosti, usluge depozitara i slično.

(6) U depozite iz stava 5. ovog člana uključuje se samo iznos depozita koji je neophodan za korištenje usluga zbog kojih je deponovan, dok se preostali iznos ovih depozita tre- tira kao neoperativni depozit.

 

Odlivi po osnovu ostalih depozita pravnih lica Član 39.

(1) Banka primjenjuje stopu odliva od 40% na iznos de- pozita pravnih lica koja nisu finansijski klijenti (isključujući depozite privrednih društava koja su ispunila uvjet za depozite stanovništva), uključujući depozite centralne vlade, regional- nih vlada i lokalnih vlasti, centralne banke, multilateralne ra- zvojne banke, subjekta javnog sektora, pod uvjetom da se ne smatraju operativnim depozitima iz člana 38. ove odluke.

(2) Ukoliko su depoziti iz stava 1. ovog člana obuhvaće- ni sistemom osiguranja depozita prema odredbama Zakona o osiguranju depozita BiH, primjenjuje se stopa odliva od 20%. Pri tome, stopa od 20% se primjenjuje samo ukoliko je cijeli iznos depozita osiguran, odnosno ako depozit iznosi do 50.000 KM, a ukoliko je iznos depozita veći od 50.000 KM, stopa odliva od 40% primjenjuje se na cijeli iznos depozita.

 

Odlivi po osnovu ostalih obaveza Član 40.

(1) Banka primjenjuje stopu odliva od 0% na iznos oba- veza koje proizilaze iz operativnih troškova banke.

(2) Na obaveze koje proizilaze iz transakcija osiguranih kolateralom i transakcija ovisnih o kretanju na tržištu kapi- tala koje dospijevaju u roku od 30 kalendarskih dana banka primjenjuje sljedeće stope odliva:

1) 0% ako su osigurane imovinom koja bi se smatrala imovinom nivoa 1 u skladu sa članom 25. stav 1. ove odluke, osim pokrivenih obveznica izuzetno visokog kvaliteta ili ako je zajmodavac centralna banka;

2) 7% ako su osigurane imovinom u obliku pokrivenih obveznica izuzetno visokog kvaliteta u skladu sa članom 25. stav 1. tačka 7. ove odluke;

3) 15% ako su osigurane imovinom koja bi se smatrala imovinom nivoa 2a u skladu sa članom 26. ove odluke;

4) 30% ako su osigurane imovinom u obliku pokrivenih obveznica visokog kvaliteta u skladu sa članom 27. stav 1. tačka 3. ove odluke;

5) 50% ako su osigurane:

1. dužničkim hartijama od vrijednosti privrednih društa- va koje bi se smatrale imovinom nivoa 2b u skladu sa članom 27. stav 1. tačka 1. ove odluke,

2. akcijama koje bi se smatrale imovinom nivoa 2b u skladu sa članom 27. stav 1. tačka 2. ove odluke;

6) 100% ako su osigurane imovinom koja se ne bi sma- trala likvidnom imovinom u skladu sa čl. 21–30. ove odluke, osim ako je zajmodavac centralna banka, kada se primjenjuje stopa odliva od 0%, ili centralna vlada, regionalna vlada i lo- kalne vlasti ili subjekt javnog sektora, kojima se u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banaka dodjeljuje ponder rizika od najviše 20% ili multilateralna razvojna banka kada se primjenjuje stopa odliva od 25%.

(3) Odlivi likvidnih sredstava u slučaju svop ugovora koji podrazumijevaju razmjenu sredstava osiguranja koja nisu gotovina (razmjena kolaterala) i dospijevaju u nared- nih 30 kalendarskih dana računaju se kao pozitivna razlika između likvidne vrijednosti primljene imovine i likvidne vrijednosti date imovine osim u slučaju da je druga ugovor- na strana centralna banka kada se primjenjuje stopa odliva 0%.

(4) Banka primjenjuje stopu odliva od 100% na sve oba- veze po osnovu izdatih obveznica i drugih dužničkih hartija od vrijednosti.

 

Dodatni odlivi Član 41.

(1) Na iznos sredstava osiguranja koja je banka dala po osnovu ugovora o finansijskim derivatima iz Priloga 2 Odlu- ke o izračunavanju kapitala banaka, osim gotovine i druge li- kvidne imovine nivoa 1 iz člana 25. ove odluke, primjenjuje se stopa dodatnog odliva od 20%.

(2) Na iznos sredstava osiguranja koja je banka dala po osnovu ugovora o finansijskim derivatima iz Priloga 2 Odluke o izračunavanju kapitala banaka u obliku pokrivenih obveznica izuzetnog kvaliteta iz člana 25. stav 1. tačka 7. ove odluke primjenjuje se stopa dodatnog odliva od 10%.

(3) Ako je banka zaključila ugovor u skladu sa kojim po- stoji mogućnost da u slučaju pogoršanja kreditne sposobno- sti banke, odnosno smanjenja njenog kreditnog rejtinga do tri nivoa u periodu od 30 kalendarskih dana, dođe do dodatnih likvidnosnih odliva ili do obaveze da banka položi dodatna sredstva osiguranja na takav iznos odliva, odnosno zahtje- va za dodatna sredstva osiguranja, banka primjenjuje stopu odliva 100%.

(4) Banka je dužna da utvrdi i u ukupne likvidnosne od- live uključi dodatni odliv u iznosu koji odgovara zahtjevima za pružanje dodatnih sredstava osiguranja u uvjetima stresa na tržištu po osnovu transakcija sa derivatima, transakcija finansiranja hartijama od vrijednosti ili drugih ugovora, ako su te transakcije materijalno značajne.

(5) Transakcije iz stava 4. ovog člana smatraju se mate- rijalno značajnim ako je njihova nominalna vrijednost veća od 10% likvidnosnih odliva banke u bilo kom periodu u pret- hodne dvije godine.

(6) Za potrebe izračunavanja dodatnih likvidnosnih odliva iz stava 4. ovog člana, banka je dužna da prikuplja podatke o fer vrijednosti datih sredstava osiguranja za sve ugovore o derivatima za svaki dan u prethodne dvije godine i da dodatni odliv utvrđuje kao najveću razliku u iznosu datih sredstava osiguranja koja se javila između dva uza- stopna perioda od 30 kalendarskih dana u prethodne dvije godine.

(7) Prilivi i odlivi likvidnih sredstava koji se očekuju u narednih 30 kalendarskih dana po osnovu ugovora o finansij- skim derivatima iz Priloga 2 Odluke o izračunavanju kapitala banaka računaju se na neto osnovi, s tim da se pri obračunu neto iznosa ne uzimaju u obzir zahtjevi za dodatne odlive iz st. 1–4. ovog člana. Ako se tako utvrdi neto likvidnosni odliv po osnovu ugovora o derivatu, na tako dobiveni iznos odliva primjenjuje se stopa odliva 100%.

(8) Banka je dužna da utvrdi i u ukupne likvidnosne odlive uključi dodatni odliv likvidnih sredstava koji se do- bija primjenom stope odliva od 100% na tržišnu vrijednost hartija od vrijednosti ili druge aktive koju je banka nakrat- ko prodala i koju mora da vrati u narednih 30 kalendarskih dana.

(9) Dodatni odliv iz stava 8. ovog člana ne računa se ako banka već posjeduje hartije od vrijednosti koje mora da vrati ili ih je pozajmila na osnovu ugovora u skladu sa kojim nije u obavezi da ih vrati u narednih 30 kalendar- skih dana i ako se te hartije od vrijednosti ne uključuju u obračun zaštitnog sloja likvidnosti. Ako je prodaja nakratko pokrivena postojećom osiguranom transakcijom finansira- nja hartijama od vrijednosti, smatra se da obaveza vraćanja hartija od vrijednosti koje su prodate nakratko ne dospije- va u narednih 30 kalendarskih dana i primjenjuje se stopa odliva od 0%.

(10) Banka primjenjuje dodatni odliv od 100% na:

1) iznos viška sredstava osiguranja koji drži banka, a koji druga ugovorna strana može na osnovu ugovora zatražiti u bilo kom trenutku u narednih 30 kalendarskih dana,

2) iznos sredstava osiguranja koji treba ponuditi dru- goj ugovornoj strani u roku od narednih 30 kalendarskih dana,

3) iznos sredstava osiguranja koji odgovara imovini koja bi se smatrala likvidnom imovinom za potrebe zaštit- nog sloja likvidnosti, a koju može zamijeniti imovina koja odgovara imovini koja se ne bi smatrala likvidnom imovi- nom za potrebe zaštitnog sloja likvidnosti bez saglasnosti banke.

(11) Banka je dužna pretpostaviti odliv od 100% za gu- bitak koji proizilazi iz finansiranja hartija od vrijednosti osi- guranih imovinom, pokrivenih obveznica i drugih sličnih in- strumenata koji dospijevaju u roku od 30 kalendarskih dana, ako je izdala ove instrumente.

(12) Ukoliko postoje slučajevi da je banka uzela u zajam bez osiguranja imovinu koja dospijeva u roku od 30 kalen- darskih dana, pretpostavlja se da ista dospijeva u potpunosti, što dovodi do 100% odliva likvidne imovine, osim ako je banka vlasnik hartija od vrijednosti i one nisu dio zaštitnog sloja likvidnosti banke.

(13) Ukoliko postoje slučajevi da banka pruža uslugu glavnog brokera i ako finansira imovinu jednog klijenta nje- nim internim netiranjem sa kratkim prodajama drugog kli- jenta, na takve transakcije bi se primijenila stopa odliva od 50% za potencijalnu obavezu jer u slučaju povlačenja klijen- ta banka može biti obavezna naći dodatne izvore finansiranja kako bi pokrila te pozicije.

 

Odlivi po osnovu kreditnih linija i linija za likvidnost Član 42.

(1) Za potrebe ovog pododjeljka, pod linijama za likvid- nost podrazumijevaju se sve neopozive i uvjetno opozive ugovorene nepovučene linije koje služe za refinansiranje duga klijenta u situacijama u kojima taj klijent nije u mogućnosti da pribavi redovna sredstva finansiranja na finansijskom tržištu. Njen iznos utvrđuje se kao iznos trenutnog duga klijenta koji dospijeva u narednih 30 kalendarskih dana i koji je pokriven tom linijom za likvidnost, pri čemu se prilikom utvrđivanja iznosa linije za likvidnost ne uzima u obzir dio linije za li- kvidnost kojim je pokriven iznos duga koji ne dospijeva u tom periodu.

(2) Sve linije, odnosno dijelovi linija za likvidnost koji imaju drugačiju svrhu od svrhe navedene u stavu 1. ove tač- ke smatraju se kreditnim linijama. Uobičajene linije za obrt- na sredstva koje se odobravaju privrednim društvima smatra- ju se kreditnim linijama.

(3) Banka izračunava odliv po osnovu neopozivih i uvjetno opozivih kreditnih linija i linija za likvidnost mno- ženjem iznosa te linije odgovarajućom stopom odliva iz st. 5–8. ovog člana. Za potrebe ovog pododjeljka, pod kredit- nim linijama podrazumijevaju se sve ugovorene nepovučene kreditne linije, uključujući kreditne kartice, prekoračenja po tekućem računu, revolving kredite i slično.

(4) Iznos linije iz stava 3. ovog člana jeste najveći nei- skorišteni iznos koji može biti povučen po osnovu ovih linija u narednih 30 kalendarskih dana, umanjen za iznos dodatnih odliva po osnovu vanbilansnih proizvoda povezanih sa fi- nansiranjem trgovine iz člana 43. stav 1. tačka 8. ove odluke, ako je klijent ugovorio takav proizvod sa bankom, i za iznos sredstava osiguranja koja je klijent pružio banci po osnovu te linije čija je vrijednost izračunata u skladu sa članom 24. ove odluke i koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

1) sredstvo osiguranja može biti ponovo korišteno ili za- loženo od strane banke,

2) sredstvo osiguranja ispunjava uvjete za uključivanje u zaštitni sloj likvidnosti, ali nije uključeno,

3) sredstvo osiguranja nije imovina koju su izdali kori- snik kreditne linije ili linije za likvidnost ili sa njim povezana lica.

Ako su banci dostupne potrebne informacije, najviši iznos koji se može povući kod kreditnih linija i linija za li- kvidnost određuje se kao najviši iznos koji se može povući uzimajući u obzir obaveze druge ugovorne strane ili ugovo- rom unaprijed definirani raspored povlačenja koji dospijeva u roku od 30 kalendarskih dana.

(5) Iznos neopozivih ili uvjetno opozivih kreditnih linija ili linija za likvidnost iz stava 4. ovog člana množi se stopom odliva od 5%, ako se radi o linijama koje su odobrene fizič- kom licu i malom ili srednjem privrednom društvu koje se smatra stanovništvom u skladu sa definicijom iz člana 2. stav 1. tačka 16. ove odluke.

(6) Iznos neopozivih ili uvjetno opozivih kreditnih linija iz stava 3. ovog člana množi se stopom odliva od 10% ako te linije ispunjavaju sljedeće uvjete:

1) druga ugovorna strana nije fizičko lice ili malo i sred- nje privredno društvo iz stava 5. ovog člana,

2) odobrene su pravnim licima koja nisu finansijski kli- jenti, a definirana su u članu 39. stav 1. ove odluke,

3) nisu odobrene radi zamjene izvora finansiranja klijen- ta u situacijama kada klijent nije u mogućnosti da pribavi izvore finansiranja na finansijskom tržištu.

(7) Iznos neopozivih ili uvjetno opozivih linija za likvidnost iz stava 3. ovog člana množi se stopom odliva od 30% ako te linije ispunjavaju samo uvjete iz stava 6. t. 1. i 2. ovog člana.

(8) Iznos neopozivih ili uvjetno opozivih kreditnih linija ili linija za likvidnost iz stava 3. ovog člana množi se sljede- ćim stopama odliva:

1) 40% za kreditne linije i linije za likvidnost odobrene bankama, kao i za kreditne linije odobrene drugim finansij- skim klijentima čije je poslovanje uređeno odgovarajućim propisima i nadležni organ provodi nadzor nad poslovanjem tih lica,

2) 100% za kreditne linije i linije za likvidnost odobrene finansijskim klijentima koji nisu navedeni u tački 1. ovog stava.

 

Dodatni odlivi po osnovu ostalih proizvoda i usluga Član 43.

(1) Banka je dužna usvojiti internu metodologiju za utvr- đivanje dodatnih stopa odliva za ostale proizvode i usluge iz stava 2. ovog člana, koja mora biti na adekvatan način doku- mentirana kako bi banka u svakom trenutku bila u moguć- nosti da Agenciji dokaže adekvatnost stopa utvrđenih tom metodologijom.

(2) Ukoliko banka nije utvrdila stope odliva u skladu sa stavom 1. ovog člana, dužna je primijeniti sljedeće stope:

1) 5% na iznos garancija i drugih oblika jamstava,

2) 5% na neiskorišteni iznos odobrenih okvirnih kredita pravnih lica koje banka može otkazati bezuvjetno i bez pret- hodne najave, a 3% u slučaju fizičkih lica i malih i srednjih privrednih društava,

3) 5% na neiskorišteni iznos limita po kreditnim kartica- ma pravnih lica, ako se mogu smatrati bezuvjetno opozivim,

a 3% u slučaju fizičkih lica i malih i srednjih privrednih dru- štava,

4) 5% na neiskorišteni iznos prekoračenja po tekućim računima, ako se mogu smatrati bezuvjetno opozivim, a 3% u slučaju fizičkih lica i malih i srednjih privrednih društava,

5) 100% na iznos ugovorenih kredita osiguranih hipote- kama na nekretninama koji još nisu povučeni,

6) 100% na iznos planiranih odliva po osnovu plasiranja novih kredita ili obnavljanja postojećih kredita stanovništvu i velikim pravnim licima,

7) 100% na iznos planiranih plaćanja po osnovu finan- sijskih derivata, pri čemu se planirani odliv procjenjuje u pretpostavljenim uvjetima stresa u skladu sa članom 32. ove odluke u trajanju od 30 kalendarskih dana,

8) 5% na iznos vanbilansnih proizvoda povezanih sa fi- nansiranjem trgovine.

(3) Banka je dužna da primijeni stopu odliva 100% na sve likvidnosne odlive po osnovu obaveza koje dospijevaju u narednih 30 kalendarskih dana, a koji nisu navedeni u čl. 34–42. ove odluke i st. 1. i 2. ovog člana.

3.1.1.2. Prilivi likvidnih sredstava (likvidnosni prilivi)

 

Likvidnosni prilivi Član 44.

(1) Banka procjenjuje likvidnosne prilive tokom perio- da od 30 kalendarskih dana, obuhvaćajući samo prilive koji proizilaze iz izloženosti koje nisu dospjele, te za koje banka nema razloga očekivati neizmirenje obaveza u roku od 30 kalendarskih dana.

U vezi sa prethodno navedenim banka npr. treba uključiti samo ugovorene likvidnosne prilive od kredita koji se redov- no otplaćuju, što znači da će iskazati samo prilive po kojima se ne očekuje neizmirenje obaveza od strane klijenta u roku od 30 kalendarskih dana.

(2) Prilivi po osnovu aktive banke koja je uključena u zaštitni sloj likvidnosti ne uključuju se u likvidnosne prilive za potrebe izračunavanja LCR-a, osim očekivanih priliva po osnovu te aktive koji nisu uzeti u obzir prilikom računanja tržišne vrijednosti te aktive u zaštitnom sloju likvidnosti ban- ke (npr. obračunata kamata).

(3) Prilivi po osnovu novih zaduživanja banke ne uklju- čuju se u likvidnosne prilive za potrebe obračuna LCR-a, pri čemu se pod novim zaduživanjem podrazumijeva potraži- vanje po osnovu ugovora koji nije zaključen na izvještajni datum, ali se potpisivanje istog očekuje u narednih 30 kalen- darskih dana.

(4) Prilivi po osnovu potraživanja u trećim zemljama u kojima postoje ograničenja u pogledu slobodnog prije- nosa sredstava ili koja su izražena i izmiruju se u nekon- vertibilnoj valuti uzimaju se u obzir pri obračunu LCR-a samo do iznosa koji služi za pokriće odliva u toj državi ili toj valuti.

(5) Prilivi koji su u skladu sa članom 33. stav 3. ove odlu- ke već netirani sa povezanim odlivima ne uključuju se u li- kvidnosne prilive za potrebe izračunavanja LCR-a.

(6) Prilivi po osnovu nepovučenih kreditnih ili linija za likvidnost koje su odobrene banci neće biti uključeni u li- kvidnosne prilive za potrebe izračunavanja LCR-a.

(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, Agencija može banci dati saglasnost za primjenu više stope priliva na iznos ne- povučenih kreditnih linija ili linija za likvidnost odobrenih banci ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) osnovano se može očekivati veći priliv po osnovu tih linija čak i u uvjetima tržišnog stresa ili stresa pružaoca kre- ditne linije ili linije za likvidnost,

2) druga ugovorna strana je matično društvo, podređeno društvo ili podređeno društvo matičnog društva banke,

3) ako je stopa priliva za čiju primjenu banka traži sa- glasnost od Agencije veća od 40% i druga ugovorna strana primjenjuje istu stopu odliva na iznos obaveza po osnovu takve linije,

4) druga ugovorna strana je osnovana u Republici Srp- skoj.

Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje saglasnosti Agencije, banka je dužna da podnese dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost prethodno navedenih uvjeta.

(8) U slučaju transakcija osiguranih kolateralom i tran- sakcija ovisnih o kretanju na tržištu kapitala, kod priliva se primjenjuju sljedeća pravila:

1) ne uzimaju se u obzir do visine vrijednosti likvidne imovine koja se uključuje u zaštitni sloj likvidnosti nakon umanjenja za odgovarajući korektivni faktor,

2) uzimaju se u obzir u punom iznosu za preostalu vrijed- nost ili ako su osigurani imovinom koja se ne smatra likvid- nom imovinom koja se uključuje u zaštitni sloj likvidnosti,

3) priliv se ne uzima ako se kolateral upotrebljava za po- krivanje kratke pozicije u skladu sa članom 41. stav 8. ove odluke.

(9) Prilivi po transakcijama sa budućim datumom na- mirenja mogu se uključiti kao likvidnosni prilivi za potrebe izračunavanja LCR-a samo ukoliko se radi o prilivima po transakcijama koje su ugovorene na izvještajni datum i čiji je datum namirenja unutar 30 kalendarskih dana, a dospije- će nakon 30 kalendarskih dana, odnosno kod kojih prvi dio transakcije za rezultat ima priliv.

(10) Na potraživanja iz stava 1. ovog člana primjenjuju se stope priliva na način definiran članom 45. ove odluke.

Primjena pripadajućih stopa priliva Član 45.

(1) Na prilive se primjenjuje stopa priliva od 100%, osim kada je drugačije navedeno u ovom članu, a naročito na slje- deće prilive:

1) novčana potraživanja od centralnih banaka i finan- sijskih klijenata koja se odnose na potraživanja po osnovu hartija od vrijednosti koja dospijevaju u roku od 30 kalen- darskih dana i kratkoročnih transakcija finansiranja trgovine koje se automatski zatvaraju, a odnose se na razmjenu robe i usluga i dospijevaju u narednih 30 kalendarskih dana,

2) novčana potraživanja po osnovu pozicija vlasničkih instrumenata koji su uključeni u glavne berzanske indekse i dospijevaju u narednih 30 kalendarskih dana, pod uvjetom da već nisu uključeni u likvidnu imovinu (npr. dividende i potraživanja po osnovu prodatih vlasničkih instrumenata u transakcijama koje još nisu izmirene).

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana:

1) novčana potraživanja od klijenata koji nisu finansij- ski klijenti za potrebe plaćanja glavnice umanjuju se za 50% njihove vrijednosti ili za ugovornu obavezu finansiranja tih klijenata, ovisno o tomu koji je iznos viši.

Za potrebe ove tačke klijenti koji nisu finansijski klijen- ti uključuju fizička lica, privredna društva, centralne vlade, multilateralne razvojne banke, regionalne vlade i lokalne vlasti i subjekte javnog sektora;

2) na novčana potraživanja po osnovu ugovornih mar- žnih kredita gdje kao sredstvo osiguranja služi imovina koja ne ispunjava uvjete za uključivanje u zaštitni sloj likvidnosti banka može primijeniti stopu priliva od 50%. Ti se prilivi mogu uzeti u obzir samo ako banka nije iskoristila sredstvo osiguranja dobiveno po osnovu tih kredita za pokriće kratke pozicije;

3) na novčana potraživanja od druge banke koja ta banka tretira kao odlive po osnovu operativnih depozita primjenju- je se stopa priliva koja odgovara stopi odliva koju druga ugo- vorna strana primjenjuje na iznos obaveza koje ima po tom osnovu. Ako banka ne može da utvrdi tu stopu primjenjuje se stopa priliva od 5%;

4) svop ugovori koji podrazumijevaju razmjenu sredsta- va osiguranja koja nisu gotovina (razmjena kolaterala) i do- spijevaju u narednih 30 kalendarskih dana dovode do priliva likvidnih sredstava u iznosu pozitivne razlike između likvid- ne vrijednosti date imovine i likvidne vrijednosti primljene imovine;

5) ako se kolateral dobiven obrnutim repo ugovorom, ugovorom o pozajmljivanju hartija od vrijednosti ili razmje- nama kolaterala, koji dospijeva u roku od 30 kalendarskih dana, ponovo koristi kao hipoteka ili upotrebljava za pokriće kratkih pozicija koje se mogu produžiti i nakon 30 kalendar- skih dana, banka pretpostavlja da će se ti poslovi obrnutih repo transakcija ili pozajmljivanja hartija od vrijednosti ob- noviti, odražavajući tako njenu potrebu za daljim pokrićem kratke pozicije ili ponovnim otkupom relevantnih hartija od vrijednosti. Kratke pozicije uključuju oba slučaja, potpunu kratku prodaju hartije od vrijednosti od strane banke kao dio strategije trgovanja ili zaštite, kao i slučajeve u kojima banka ima kratku poziciju u hartiji od vrijednosti u knjizi trgovanja za repo transakcije, te je uzela u zajam hartiju od vrijednosti na određeno vrijeme i dala istu u zajam na duži period;

6) novčana potraživanja po osnovu hartija od vrijednosti koje izdaje sama banka ili lica povezana sa bankom uzimaju se u obzir na neto osnovi sa stopom priliva koja se primjenju- je na osnovi stope priliva primjenjive na odnosnu imovinu (engl. underlying asset);

7) na iznos potraživanja po osnovu imovine sa neodređe- nim ugovornim rokom dospijeća, kada banka na osnovu ugo- vora može da povuče sredstva, odnosno da zahtijeva isplatu sredstava u narednih 30 kalendarskih dana, primjenjuje se stopa priliva 20%.

(3) Stav 2. tačka 1. ovog člana ne primjenjuje se na nov- čana potraživanja po transakcijama osiguranim kolateralom i transakcijama ovisnim o kretanju na tržištu kapitala, kako su definirane u čl. 84. i 85. Odluke o izračunavanju kapi- tala banaka, koja su osigurana likvidnom imovinom. Prilivi od oslobađanja iznosa koji se drže na posebnim računima u skladu sa regulatornim zahtjevima za zaštitu imovine klije- nata kojom se trguje uzimaju se u obzir u potpunosti, pod uvjetom da se ti posebni iznosi zadrže u likvidnoj imovini.

(4) Odlivi i prilivi predviđeni ugovorima iz Priloga 2 Odluke o izračunavanju kapitala banaka čija se realizacija očekuje u periodu od 30 kalendarskih dana izračunavaju se na neto osnovi, odnosno umanjeno za sredstvo osiguranja koje će se primiti pod uvjetom da se isto priznaje kao likvid- na imovina i množe sa 100% u slučaju neto priliva.

 

Primjena ograničenja u priznavanju ukupnih likvidnosnih priliva

Član 46.

(1) Za potrebe izračunavanja LCR-a banka može uključi- ti likvidnosne prilive maksimalno do 75% ukupnih likvidno- snih odliva, osim ako je banci od strane Agencije odobreno da primijeni izuzetak iz stava 2. ovog člana.

(2) Uz prethodnu saglasnost Agencije, banka može u cijelosti ili djelimično izuzeti od primjene ograničenja iz sta- va 1. ovog člana sljedeće vrste priliva:

1) prilive kod kojih je pružalac izvora finansiranja matič- no društvo, podređeno društvo ili podređeno društvo matič- nog društva banke;

2) prilive po osnovu depozita banke položenih kod dru- ge banke koja je član iste bankarske grupe, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. banka i druga ugovorna strana su predmet konsolidaci- je koja se provodi metodom pune konsolidacije,

2. na banku i na drugu ugovornu stranu primjenjuje se isti način procjene, mjerenja i kontrole rizika,

54 SLUŽBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 62 5.7.2021.

 3. banka i druga ugovorna strana osnovane su u Repu- blici Srpskoj,

4. ne postoje ograničenja za povlačenje položenih sred- stava banke.

(3) Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje sagla- snosti Agencije, banka je dužna da dostavi dokumentaciju o vrsti priliva za koje se traži izuzeće od primjene ograni- čenja iz stava 1. ovog člana drugoj ugovornoj strani u tim transakcijama, odnosno pružaocu izvora finansiranja, kao i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uvjeta iz stava 2. ovog člana.

3.1.Zahtjevi vezani za stabilne izvore finansiranja

 

Koeficijent neto stabilnih izvora finansiranja Član 47.

(1) Banka je dužna osigurati odgovarajuće finansiranje dugoročne imovine banke stabilnim izvorima finansiranja, odnosno odgovarajućim stavkama obaveza i kapitala u uobi- čajenim i stresnim uvjetima.

(2) U svrhu postupanja u skladu sa stavom 1. ovog člana, banka je dužna osigurati minimalni NSFR, koji predstavlja odnos između raspoloživog iznosa stabilnog finansiranja (ASF) i potrebnog iznosa stabilnog finansiranja (RSF), pri čemu je dužna kontinuirano održavati NSFR u iznosu od naj- manje 100% u skladu sa sljedećom formulom:

 

Raspoloživi iznos stabilnog finansiranja 

_____________________________________ ≥ 100%

Potrebni iznos stabilnog finansiranja 

 

Primjena koeficijenta neto stabilnih izvora finansiranja

Član 48.

(1) U praćenju i kontroli rizika likvidnosti banka je dužna kontinuirano računati, pratiti i održavati NSFR za sve valute izraženo u izvještajnoj valuti, te računati i pratiti NSFR za svaku značajnu valutu.

(2) Banka je dužna na kvartalnoj osnovi izvještavati Agenciju o NSFR-u u jedinstvenom izvještajnom obrascu koji uključuje sve valute izraženo u izvještajnoj valuti i odvojeno za svaku značajnu valutu, pri čemu Agencija može zahtijevati i učestalije izvještavanje u slučaju potrebe ili kri- znih situacija.

(3) Ukoliko dođe do pada NSFR-a ispod 100% ili se očekuje njegov pad ispod 100%, banka je dužna postupiti u skladu sa članom 7. st. 2. i 3. ove odluke, odnosno mora bez odgađanja obavijestiti Agenciju o nastaloj situaciji, na- vodeći razloge zbog kojih ne može ispuniti propisani NSFR, a Agencija može preduzeti odgovarajuće mjere nadzora te, nakon razmatranja dostavljenog plana za usklađivanje sa minimalnim zahtjevom, utvrđuje rokove za uspostavljanje ponovne usklađenosti sa propisanim zahtjevima.

(4) Agencija može odrediti banci dodatne zahtjeve za sta- bilne izvore finansiranja u skladu sa članom 75. ove odluke.

(5) Način izvještavanja o NSFR-u propisuje se posebnim podzakonskim propisom Agencije.

 

Praćenje koeficijenta neto stabilnih izvora finansiranja u značajnoj valuti

Član 49.

(1) Banka treba da prati i izvještava o NSFR-u i za sve pojedinačno značajne valute, kako bi preduprijedila potenci- jalne probleme koji bi se mogli pojaviti u vezi sa deviznom neusklađenošću.

(2) Banka je dužna osigurati da valutna struktura njenih izvora finansiranja u najvećoj mjeri odgovara valutnoj struktu- ri njene imovine. Agencija može zahtijevati od banke da ogra- niči valutnu neusklađenost utvrđujući limite za dio potrebnog iznosa stabilnog finansiranja u određenoj valuti, pri čemu se taj iznos može pokriti raspoloživim iznosom stabilnog finan- siranja koji nije denominovan u toj valuti. To ograničenje pri- mjenjuje se samo na valutu na koju se može primijeniti zah- tjev za odvojeno izvještavanje za značajne valute.

(3) Prilikom određivanja dodatnog ograničenja iz stava 2. ovog člana Agencija uzima u obzir najmanje sljedeće:

1) da li je banka sposobna prenijeti raspoloživo stabilno finansiranje iz jedne valute u drugu i u različite države i prav- ne subjekte unutar svoje grupe, te zamijeniti valute i prikupi- ti sredstva na deviznim tržištima u periodu od jedne godine,

2) uticaj nepovoljnih kretanja kursa valuta na postojeće neusklađene pozicije i na efikasnost uspostavljenih valutnih zaštita.

 

Komponente koeficijenta neto stabilnih izvora finansiranja

Član 50.

(1) Izračunavanje NSFR-a iz člana 47. ove odluke zasno- vano je na utvrđivanju sljedećih komponenata:

1) raspoloživog iznosa stabilnog finansiranja i

2) potrebnog iznosa stabilnog finansiranja.

(2) Banka je dužna uspostaviti i održavati adekvatan sistem za utvrđivanje komponenata NSFR-a iz stava 1. ovog člana.

(3) Ocjenu adekvatnosti uspostavljenog sistema iz stava 2. ovog člana vrši interna i vanjska revizija.

3.1.1. Raspoloživo stabilno finansiranje

Izračunavanje raspoloživog iznosa stabilnog finansiranja Član 51.

(1) Raspoloživi iznos stabilnog finansiranja predstavlja zbir ponderisanih iznosa koji su izračunati na taj način da se bruto knjigovodstveni iznos obaveza i stavki regulatornog kapitala pomnoži sa odgovarajućim ponderima raspoloživog stabilnog finansiranja definiranim u pododjeljku 3.2.1.1. ove odluke, osim u slučaju finansijskih derivata i transakcija fi- nansiranja hartijama od vrijednosti.

(2) Banka ne može određenu stavku uključiti prilikom izračunavanja raspoloživog iznosa stabilnog finansiranja ukoliko je istu stavku uključila prilikom izračunavanja po- trebnog iznosa stabilnog finansiranja (npr. u slučaju repo i obrnutih repo transakcija).

(3) U slučaju kada se NSFR izračunava na konsolidiranoj osnovi, na obaveze i stavke regulatornog kapitala ovisnog društva sa sjedištem u trećoj zemlji, na koje se primjenjuju ponderi raspoloživog stabilnog finansiranja utvrđeni propisi- ma te treće zemlje koji su manji od onih utvrđenih u ovom pododjeljku, prilikom konsolidacije primjenjuju se manji ponderi utvrđeni propisima te treće zemlje.

 

Preostali rok dospijeća obaveza ili stavki regulatornog kapitala

Član 52.

(1) Banka uzima u obzir preostali ugovoreni rok dospije- ća svojih obaveza i stavki regulatornog kapitala kako bi do- dijelila odgovarajuće pondere raspoloživog stabilnog finan- siranja iz pododjeljka 3.2.1.1. ove odluke.

(2) Banka uzima u obzir postojeće opcije za određivanje preostalog roka dospijeća obaveze ili stavke regulatornog kapitala pod pretpostavkom da će druga ugovorna strana iskoristiti opcije izmirenja obaveze na najraniji mogući da- tum. Za opcije koje se izvršavaju na osnovu diskrecionog prava banke, banka i Agencija uzimaju u obzir reputacione faktore kojima se ograničava sposobnost banke da ne izvrši opciju, a naročito tržišna očekivanja da banka izmiri određe- ne obaveze prije njihovog roka dospijeća.

(3) Banka tretira depozite sa ugovorenim fiksnim otka- znim rokom u skladu sa njihovim otkaznim rokom, a oroče- ne depozite bez ugovorene mogućnosti prijevremenog po- vlačenja u skladu sa njihovim preostalim rokom dospijeća.

(4) Banka tretira svaki dio obaveza koje imaju preostali rok dospijeća od jedne godine i duže koji dospijeva za manje od šest mjeseci kao da ima preostali rok dospijeća kraći od šest mjeseci, a svaki dio tih obaveza koji dospijeva u roku od šest mjeseci do godinu dana, kao da ima preostali rok dospijeća između šest mjeseci i jedne godine.

3.1.1.1. Ponderi raspoloživog stabilnog finansiranja

Ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 0% Član 53.

(1) Banka na sve obaveze bez ugovorom definiranog roka dospijeća primjenjuje ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 0%, izuzev u sljedećim slučajevima:

1) odloženih poreznih obaveza kojima se dodjeljuje pon- der raspoloživog stabilnog finansiranja u ovisnosti o tomu koji je prvi mogući datum kada se te obaveze mogu izvršiti i taj datum se smatra datumom dospijeća, odnosno:

1. 0% kada je preostali rok dospijeća odložene porezne obaveze kraći od šest mjeseci,

2. 50% kada je preostali rok dospijeća odložene pore- zne obaveze najmanje šest mjeseci, ali je kraći od jedne godine ili

3. 100% kada je preostali rok dospijeća odložene pore- zne obaveze jedna godina ili duže;

2) stavki koje ispunjavaju uvjete za primjenu većeg pon- dera u skladu sa članom 54–57. ove odluke.

(2) Banka primjenjuje ponder raspoloživog stabilnog fi- nansiranja 0% na sljedeće obaveze:

1) obaveze koje proizilaze iz poslova kupoprodaje finan- sijskih instrumenata, stranih valuta i robe za koje se očekuje da će biti namirene u periodu koji je uobičajen za tu vrstu transakcije (npr. najduže dva radna dana u slučaju poslova kupoprodaje stranih valuta, najduže pet radnih dana u slučaju kupoprodaje hartija od vrijednosti i sl.) ili obaveze koje nisu namirene, ali se očekuje da će biti namirene;

2) obaveze po osnovu kreditnih linija i linija za likvid- nost koje se smatraju međuovisnom stavkom, samo uz pret- hodno pribavljeno odobrenje Agencije, ukoliko su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. banka je isključivo posrednik za plasman finansijskih sredstava iz obaveze u odgovarajuću međuovisnu imovinu,

2. pojedinačna međuovisna imovina i obaveze mogu se jasno identificirati i imaju isti iznos glavnice,

3. imovina i međuovisna obaveza imaju približne rokove dospijeća, pri čemu je najveća moguća razlika između roka dospijeća imovine i roka dospijeća obaveze 20 kalendarskih dana,

4. međuovisna obaveza je zatražena u skladu sa prav- nom, regulatornom ili ugovornom obavezom i ne koristi se za finansiranje druge imovine,

5. tokovi plaćanja glavnice iz imovine ne koriste se za druge svrhe osim za otplatu međuovisne obaveze,

6. druge ugovorne strane za svaki par međuovisne imovi- ne i obaveza nisu iste (npr. isto lice koje je pružalac kreditne linije nije i korisnik kredita).

Smatra se da je ispunjen uvjet da se obaveza smatra me- đuovisnom stavkom ukoliko je banka isključivo posrednik i ne snosi nikakav rizik finansiranja;

3) obaveze sa preostalim rokom dospijeća kraćim od šest mjeseci prema:

1. Centralnoj banci BiH,

2. Evropskoj centralnoj banci ili centralnoj banci države članice EU,

3. centralnoj banci treće zemlje,

4. finansijskim klijentima;

4) bilo koje druge obaveze ili instrumente kapitala sa preostalim rokom dospijeća kraćim od šest mjeseci koji nisu

ispunili uvjet za dodjeljivanje pondera 50% do 100% u skla- du sa čl. 54–57. ove odluke.

(3) U slučaju finansijskih derivata, banka primjenju- je ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 0% na iznos razlike (samo ukoliko je ta razlika negativna) između zbira fer vrijednosti svih skupova za netiranje sa pozitivnom fer vrijednošću i zbira fer vrijednosti svih skupova za netiranje sa negativnom fer vrijednošću.

(4) Fer vrijednost skupa za netiranje iz stava 3. ovog člana predstavlja zbir fer vrijednosti svih transakcija uklju- čenih u skup za netiranje. Pri tome ugovori o finansijskim derivatima kao što su međuvalutni kamatni svopovi, devizni forvardi, devizni fjučersi i devizne opcije koji uključuju pot- punu razmjenu iznosa glavnice na isti datum izračunavaju se na neto osnovi po valutama čak i ako te transakcije nisu obuhvaćene istim skupom za netiranje.

 

Ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 50% Član 54.

Banka primjenjuje ponder raspoloživog stabilnog finan- siranja 50% na sljedeće obaveze:

1) primljene depozite koji ispunjavaju uvjete za operativ- ne depozite iz člana 38. ove odluke;

2) obaveze sa preostalim rokom dospijeća kraćim od jed- ne godine prema:

1. Vijeću ministara BiH, centralnoj vladi članice EU ili treće zemlje,

2. Vladi Republike Srpske, Vladi Federacije BiH i Vladi Brčko Distrikta BiH, regionalnim vladama ili lokalnim vla- stima iz BiH, države članice EU ili treće zemlje,

3. subjektima javnog sektora iz BiH, države članice EU ili treće zemlje,

4. multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama,

5. pravnim licima koja nisu finansijski klijenti;

3) obaveze sa preostalim rokom dospijeća od najmanje šest mjeseci, ali kraćim od jedne godine prema:

1. Centralnoj banci BiH,

2. Evropskoj centralnoj banci ili centralnoj banci države članice EU,

3. centralnoj banci treće zemlje,

4. finansijskim klijentima;

4) bilo koje druge obaveze sa preostalim rokom dospije- ća od najmanje šest mjeseci, ali kraćim od jedne godine kada nije ispunjen uvjet za dodjeljivanje pondera raspoloživog stabilnog finansiranja 90% do 100% u skladu sa čl. 55–57. ove odluke.

Ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 90% Član 55.

Banka primjenjuje ponder raspoloživog stabilnog finan- siranja 90% na depozite stanovništva po viđenju, depozite stanovništva sa fiksnim otkaznim rokom kraćim od jedne godine i oročene depozite stanovništva sa preostalim rokom dospijeća kraćim od jedne godine, a koji ispunjavaju uvjete za ostale depozite stanovništva iz člana 36. ove odluke.

 

Ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 95% Član 56.

Banka primjenjuje ponder raspoloživog stabilnog finansira- nja 95% na depozite stanovništva koji ispunjavaju uvjete za sta- bilne depozite stanovništva iz člana 35. ove odluke.

Ponder raspoloživog stabilnog finansiranja 100% Član 57.

Banka primjenjuje ponder raspoloživog stabilnog finan- siranja 100% na sljedeće obaveze, te stavke i instrumente kapitala:

1) stavke redovnog osnovnog kapitala banke prije uma- njenja za prilagođavanja i regulatorna usklađivanja definira- na Odlukom o izračunavanju kapitala banaka,

2) stavke dodatnog osnovnog kapitala banke prije uma- njenja za regulatorna usklađivanja definirana Odlukom o izra- čunavanju kapitala banaka, isključujući sve instrumente sa izričitim ili ugrađenim opcijama koje bi, u slučaju izvršenja, smanjile preostali rok dospijeća na kraće od jedne godine,

3) stavke dopunskog kapitala banke prije umanjenja za regulatorna usklađivanja definirana Odlukom o izračunava- nju kapitala banaka, sa preostalim rokom dospijeća od jedne godine ili duže, isključujući sve instrumente sa izričitim ili ugrađenim opcijama koje bi, u slučaju izvršenja, smanjile preostali rok dospijeća na kraće od jedne godine,

4) bilo koje druge instrumente kapitala banke sa preosta- lim rokom dospijeća od jedne godine ili duže, isključujući sve instrumente sa izričitim ili ugrađenim opcijama koje bi, u slučaju izvršenja, smanjile preostali rok dospijeća na kraće od jedne godine,

5) bilo koje druge osigurane i neosigurane uzete kredite i obaveze sa preostalim rokom dospijeća od jedne godine ili duže, uključujući oročene depozite, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za dodjeljivanje pondera 0% do 95% u skladu sa čl. 53–56. ove odluke.

3.1.2. Potrebno stabilno finansiranje

 

Izračunavanje potrebnog iznosa stabilnog finansiranja Član 58.

(1) Potrebni iznos stabilnog finansiranja predstavlja zbir ponderisanih iznosa koji su izračunati na taj način da se bruto knjigovodstveni iznos imovine ili vanbilansnih stavki pomnoži sa odgovarajućim ponderima potrebnog stabilnog finansiranja definiranim u pododjeljku 3.2.2.1. ove odluke, osim u slučaju finansijskih derivata i transakcija finansiranja hartijama od vrijednosti.

(2) Ukoliko se određena stavka može rasporediti u više od jedne kategorije potrebnog stabilnog finansiranja, raspo- ređuje se u kategoriju potrebnog stabilnog finansiranja, kojoj se dodjeljuje najveći ponder potrebnog stabilnog finansira- nja.

(3) Banka ne može određenu stavku uključiti prilikom izračunavanja potrebnog iznosa stabilnog finansiranja uko- liko ju je već uključila prilikom izračunavanja raspoloživog iznosa stabilnog finansiranja.

(4) Imovina koju je banka pozajmila, uključujući tran- sakcije finansiranja hartijama od vrijednosti, isključuje se prilikom izračunavanja potrebnog iznosa stabilnog finan- siranja ako je ta imovina navedena u bilansu stanja banke i banka nema pravo korištenja te imovine. Na imovinu koju je banka pozajmila, uključujući transakcije finansiranja hartijama od vrijednosti, primjenjuju se ponderi potreb- nog stabilnog finansiranja ako ta imovina nije navedena u bilansu stanja banke, ali banka ima pravo korištenja te imovine.

(5) Imovina koju banka daje u zajam, uključujući tran- sakcije finansiranja hartijama od vrijednosti, zadržavajući pri tom pravo korištenja te imovine, smatra se opterećenom imovinom za potrebe ovog odjeljka i na nju se primjenjuju ponderi potrebnog stabilnog finansiranja čak i ako banka ne navodi ovu imovinu u svom bilansu stanja. U suprotnom, ta imovina se isključuje prilikom izračunavanja potrebnog iznosa stabilnog finansiranja.

(6) Ako banka ponovo koristi ili ponovo založi imovinu koju je uzela u zajam, uključujući i imovinu koja je predmet zaloga u transakcijama finansiranja hartijama od vrijednosti i ako je ta imovina iskazana vanbilansno, transakcija u vezi sa kojom je imovina uzeta u zajam tretira se opterećenom imovinom pod uvjetom da ta transakcija ne može dospjeti ukoliko banka ne vrati imovinu koju je uzela u zajam.

(7) Na imovinu koja je opterećena (založena) na preostali rok dospijeća od šest mjeseci i duže primjenjuje se ili pon- der potrebnog stabilnog finansiranja, koji bi bio primijenjen na tu imovinu kao da je neopterećena, ili ponder potrebnog stabilnog finansiranja, koji se inače primjenjuje na tu opte- rećenu imovinu, u ovisnosti o tomu koji je ponder veći. Isto pravilo primjenjuje se i ako je preostali rok dospijeća optere- ćene imovine kraći od preostalog roka dospijeća transakcije koja je osigurana opterećenom imovinom.

(8) Na imovinu koja ima preostali period opterećenja kraći od šest mjeseci primjenjuju se ponderi potrebnog stabilnog fi- nansiranja, koji bi se na tu imovinu primijenili u skladu sa podo- djeljkom 3.2.2.1. ove odluke da je neopterećena.

(9) Prilikom izračunavanja potrebnog iznosa stabilnog finansiranja banka uključuje finansijske instrumente, strane valute i robu kod kojih je izvršen kupovni nalog. Pri tome banka isključuje finansijske instrumente, strane valute i robu kod kojih je izvršen prodajni nalog, pod uvjetom da se te transakcije ne iskazuju kao derivati ili finansiranje osi- gurano kolateralom u bilansu stanja banke, odnosno da se iskazuju u bilansu stanja banke nakon njihovog namirenja.

(10) U slučaju kada se izračunava NSFR na konsoli- diranoj osnovi, na imovinu i vanbilansne stavke ovisnog društva sa sjedištem u trećoj zemlji na koje se primjenjuju ponderi potrebnog stabilnog finansiranja utvrđeni pro- pisima te treće zemlje koji su veći od onih utvrđenih u ovom pododjeljku, prilikom konsolidacije primjenjuju se veći ponderi utvrđeni propisima te treće zemlje. Također, imovina ovisnog društva sa sjedištem u trećoj zemlji ne priznaje se kao likvidna imovina za potrebe konsolidacije ako nije priznata kao likvidna imovina prema propisima te treće zemlje kojim se utvrđuje zahtjev za likvidnosnu pokrivenost.

 

Preostali rok dospijeća imovine Član 59.

(1) Banka uzima u obzir preostali ugovoreni rok do- spijeća njene bilansne imovine i vanbilansnih stavki kako bi dodijelila odgovarajuće pondere potrebnog stabilnog finansiranja koji se primjenjuju na njenu imovinu i van- bilansne stavke u skladu sa pododjeljkom 3.2.2.1. ove odluke.

(2) Prilikom izračunavanja preostalog roka dospijeća imovine, banka uzima u obzir opcije na osnovu pretpostavke da će izdavalac ili druga ugovorna strana izvršiti svaku op- ciju kojom se može produžiti rok dospijeća imovine. Za op- cije koje se izvršavaju na osnovu diskrecionog prava banke, banka i Agencija uzimaju u obzir reputacione faktore kojima se može ograničavati sposobnost banke da ne izvrši opciju, a naročito tržišna očekivanja i očekivanja klijenata da banka treba da produži rok dospijeća određene imovine u trenutku njenog dospijeća.

(3) S ciljem utvrđivanja pondera potrebnog stabilnog finansiranja koji se primjenjuju na kredite u otplati sa preo- stalim ugovorenim rokom dospijeća od jedne godine i duže, banka tretira svaki dio koji dospijeva za manje od šest mje- seci kao da ima preostali rok dospijeća kraći od šest mjeseci i svaki dio koji dospijeva u roku od šest mjeseci do jedne godine kao da ima preostali rok dospijeća između šest mje- seci i jedne godine.

3.1.2.2. Ponderi potrebnog stabilnog finansiranja

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 0% Član 60.

(1) Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finan- siranja 0% na sljedeću imovinu:

1) sve rezerve koje banka drži kod Centralne banke BiH, uključujući iznos obavezne rezerve i višak iznad obavezne rezerve,

2) sva druga potraživanja od Centralne banke BiH, Evropske centralne banke, centralne banke države članice EU i centralne banke treće zemlje sa preostalim rokom do- spijeća kraćim od šest mjeseci,

3) neopterećene akcije ili udjele u investicionim fondo- vima na koje se primjenjuje korektivni faktor 0% prilikom izračunavanja LCR-a u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 3. podtačka 1. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogle- du sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke,

4) neopterećenu ostalu imovinu koja se priznaje kao li- kvidna imovina nivoa 1 na koju se primjenjuje korektivni faktor 0% u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 1. ove odluke, isključujući pokrivene obveznice izuzetno visokog kvaliteta, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke,

5) potraživanja koja proizilaze iz poslova kupoprodaje fi- nansijskih instrumenata, stranih valuta i robe za koja se oče- kuje da će biti namirena u periodu koji je uobičajen za tu vrstu transakcije (npr. najduže dva radna dana u slučaju poslova kupoprodaje stranih valuta, najduže pet radnih dana u slučaju kupoprodaje hartija od vrijednosti i sl.) ili potraživanja za koja se očekuje da će biti namirena,

6) potraživanja koja se smatraju međuovisnom stavkom, samo uz prethodno pribavljeno odobrenje Agencije, ukoliko su ispunjeni svi uvjeti definirani članom 53. stav 2. tačka 2. ove odluke,

7) novčana potraživanja po osnovu transakcija finansira- nja hartijama od vrijednosti sa finansijskim klijentima, ako te transakcije imaju preostali rok dospijeća kraći od šest mjese- ci, ako su ta novčana potraživanja osigurana imovinom koja se priznaje kao likvidna imovina nivoa 1, isključujući pokri- vene obveznice izuzetno visokog kvaliteta, i ako bi banka imala zakonsko pravo i bila u stanju da ponovo operativno upotrijebi tu imovinu tokom trajanja transakcije.

(2) Za potrebe primjene stava 1. tačka 7. ovog člana imovina i obaveze koje su rezultat transakcija finansiranja hartijama od vrijednosti sa istom drugom ugovornom stra- nom izračunavaju se na neto osnovi ako ta imovina i obaveze ispunjavaju sve sljedeće uvjete za netiranje:

1) transakcije imaju isti isključivi konačni datum nami- renja,

2) pravo da se izvrši netiranje iznosa koji se duguje dru- goj ugovornoj strani sa iznosom koji druga ugovorna strana duguje pravno je provodivo kako tokom uobičajenog poslo- vanja, tako i u slučaju neispunjavanja obaveza, likvidacije ili stečaja,

3) druge ugovorne strane imaju namjeru da izvrše nami- renje na neto osnovi ili da izvrše istovremeno namirenje ili transakcije podliježu mehanizmu namirenja koji se ostvaruje kao funkcionalni ekvivalent neto namirenja.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 5% Član 61.

(1) Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finan- siranja 5% na sljedeću imovinu:

1) neopterećene akcije ili udjele u investicionim fondovi- ma na koje se primjenjuje korektivni faktor od 5% prilikom izračunavanja LCR-a u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 3. podtačka 2. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogle- du sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke,

2) novčana potraživanja po osnovu transakcija finansira- nja hartijama od vrijednosti sa finansijskim klijentima, ako te transakcije imaju preostali rok dospijeća kraći od šest mje- seci, osim navedenih u članu 60. stav 1. tačka 7. ove odluke,

3) neiskorišteni dio neopozivih i uvjetno opozivih kredit- nih linija i linija za likvidnost,

4) vanbilansne proizvode povezane sa finansiranjem trgovine (npr. garancije, akreditivi i sl.), sa preostalim rokom dospijeća kraćim od šest mjeseci,

5) garancije i druge oblike jamstva, izuzev navedenih u tački 4. ovog stava,

6) neiskorišteni iznos limita po kreditnim karticama, ako se mogu smatrati bezuvjetno opozivim,

7) neiskorišteni iznos odobrenih okvirnih kredita koje banka može bezuvjetno i bez prethodne najave otkazati,

8) neiskorišteni iznos prekoračenja po tekućim računima, ako se mogu smatrati bezuvjetno opozivim.

(2) Za potrebe primjene stava 1. tačka 2. ovog člana imovina i obaveze koje su rezultat transakcija finansiranja hartijama od vrijednosti sa istom drugom ugovornom stra- nom izračunavaju se na neto osnovi ako ta imovina i obaveze ispunjavaju sve sljedeće uvjete za netiranje iz člana 60. stav 2. ove odluke.

(3) Za sve skupove za netiranje ugovora o finansijskim derivatima banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansiranja 5% na apsolutnu vrijednost fer vrijednosti tih skupova za netiranje ugovora o derivatima, bez umanjenja za bilo koji dati kolateral, ako ti skupovi za netiranje imaju negativnu fer vrijednost. Za potrebe ovog stava banka odre- đuje fer vrijednost bez umanjenja za bilo koji dati kolateral ili primljena i data plaćanja povezana sa promjenama trži- šnog vrednovanja takvih ugovora.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 7% Član 62.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finan- siranja 7% na neopterećenu imovinu u obliku pokrivenih obveznica izuzetno visokog kvaliteta iz člana 25. stav 1. tačka 7. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u po- gledu sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 7,5% Član 63.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finan- siranja 7,5% na vanbilansne proizvode povezane sa finan- siranjem trgovine (npr. akreditivi), sa preostalim rokom dospijeća od najmanje šest mjeseci, ali kraćim od jedne godine.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 10% Član 64.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansira- nja 10% na sljedeću imovinu:

1) vanbilansne proizvode povezane sa finansiranjem trgovine (npr. garancije, akreditivi i sl.), sa preostalim rokom dospijeća od jedne godine i duže,

2) bilansne proizvode povezane sa finansiranjem trgovi- ne (npr. krediti za finansiranje izvoza), sa preostalim rokom dospijeća kraćim od šest mjeseci,

3) novčana potraživanja po osnovu transakcija sa finan- sijskim klijentima sa preostalim rokom dospijeća kraćim od šest mjeseci, osim navedenih u čl. 60. i 61. Odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 12% Član 65.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansi- ranja 12% na neopterećene akcije ili udjele u investicionim fondovima na koje se primjenjuje korektivni faktor od 12% prilikom izračunavanja LCR-a u skladu sa članom 25. stav 2. tačka 3. podtačka 3. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtje- vi u pogledu sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 15% Član 66.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansi- ranja 15% na neopterećenu imovinu koja se priznaje kao likvidna imovina nivoa 2a u skladu sa članom 26. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogledu sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 20% Član 67.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansi- ranja 20% na neopterećene akcije ili udjele u investicionim fondovima na koje se primjenjuje korektivni faktor od 20% prilikom izračunavanja LCR-a u skladu sa članom 26. stav 2. tačka 2. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni ope- rativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogledu sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 30% Član 68.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansira- nja 30% na neopterećenu imovinu u obliku pokrivenih obve- znica visokog kvaliteta iz člana 27. stav 1. tačka 3. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogledu sastava zaštitnog sloja li- kvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 35% Član 69.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansi- ranja 35% na akcije ili udjele u investicionim fondovima na koje se primjenjuje korektivni faktor od 35% prilikom izra- čunavanja LCR-a u skladu sa članom 27. stav 2. tačka 4. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogledu sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 50% Član 70.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansira- nja 50% na sljedeću imovinu:

1) neopterećenu imovinu koja se priznaje kao likvidna imovina nivoa 2b iz člana 27. ove odluke, isključujući po- krivene obveznice visokog kvaliteta, bez obzira na to da li su ispunjeni operativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke;

2) depozite date drugim bankama, ako ispunjavaju uvjete za operativne depozite u skladu sa članom 38. ove odluke;

3) potraživanja iz transakcija sa preostalim rokom do- spijeća kraćim od jedne godine od:

1. Vijeća ministara BiH, centralne vlade članice EU ili treće zemlje,

2. Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije BiH i Vla- de Brčko Distrikta BiH, regionalnih vlada ili lokalnih vlasti iz BiH, države članice EU ili treće zemlje,

3. subjekata javnog sektora iz BiH, države članice EU ili treće zemlje,

4. multilateralnih razvojnih banaka i međunarodnih orga- nizacija,

5. pravnih lica koja nisu finansijski klijenti;

4) potraživanja iz transakcija sa preostalim rokom do- spijeća od najmanje šest mjeseci, ali kraćim od jedne godine od:

1. Centralne banke BiH,

2. Evropske centralne banke ili centralne banke države članice EU,

3. centralne banke treće zemlje,

4. finansijskih klijenata;

5) opterećenu imovinu sa preostalim rokom dospijeća od najmanje šest mjeseci, ali kraćim od jedne godine, osim ako bi toj imovini bio dodijeljen veći ponder potrebnog stabilnog finansiranja u skladu sa odredbama čl. 71–74. ove odluke da

je neopterećena kada se primjenjuje taj veći ponder potreb- nog stabilnog finansiranja;

6) bilansne proizvode povezane sa finansiranjem trgovi- ne (npr. krediti za finansiranje izvoza), sa preostalim rokom dospijeća od najmanje šest mjeseci, ali kraćim od jedne go- dine;

7) bilo koju drugu imovinu sa preostalim rokom dospije- ća kraćim od jedne godine, osim ako je toj imovini dodijeljen manji ponder u skladu sa odredbama čl. 60–69. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 55% Član 71.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansi- ranja 55% na neopterećene akcije ili udjele u investicionim fondovima na koje se primjenjuje korektivni faktor od 55% prilikom izračunavanja LCR-a u skladu sa članom 27. stav 2. tačka 4. ove odluke, bez obzira na to da li su ispunjeni ope- rativni zahtjevi iz člana 23. ove odluke i zahtjevi u pogledu sastava zaštitnog sloja likvidnosti iz člana 29. ove odluke.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 65% Član 72.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansira- nja 65% na sljedeću imovinu:

1) neopterećene stambene kredite u potpunosti garantira- ne od strane priznatog pružaoca kreditne zaštite, sa preosta- lim rokom dospijeća od jedne godine ili duže, pod uvjetom da je tim kreditima dodijeljen ponder rizika manji od 50% u skladu sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala ba- naka,

2) neopterećene kredite sa preostalim rokom dospijeća od jedne godine ili duže, isključujući kredite finansijskim klijentima i kredite kojima se dodjeljuje ponder potrebnog stabilnog finansiranja 0%, 10% ili 50% u skladu sa odredba- ma ove odluke, pod uvjetom da je tim kreditima dodijeljen ponder rizika manji od 50% u skladu sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banaka.

 

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 85% Član 73.

Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finansira- nja 85% na sljedeću imovinu:

1) neopterećene kredite sa preostalim rokom dospijeća od jedne godine ili duže, isključujući kredite finansijskim klijentima i kredite kojima se dodjeljuje ponder 0% do 65% u skladu sa čl. 60–72. ove odluke, pod uvjetom da nisu do- spjeli duže od 90 dana i da je tim kreditima dodijeljen ponder rizika jednak ili veći od 50% u skladu sa odredbama Odluke o izračunavanju kapitala banaka.

2) neopterećene hartije od vrijednosti sa preostalim ro- kom dospijeća od jedne godine ili duže koje nisu u statusu neizmirenja obaveza i koje se ne priznaju kao likvidna imo- vina,

3) neopterećena vlasnička ulaganja u društva koja kotiraju na berzi, pri čemu se ne priznaju kao imovina nivoa 2b,

4) robu koja se fizički razmjenjuje, uključujući zlato, ali isključujući robne derivate,

5) bilansne proizvode povezane sa finansiranjem trgovi- ne (npr. krediti za finansiranje izvoza), sa preostalim rokom dospijeća dužim od jedne godine.

Ponder potrebnog stabilnog finansiranja 100% Član 74.

(1) Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finan- siranja 100% na sljedeću imovinu:

1) bilo koju opterećenu imovinu sa preostalim rokom do- spijeća od jedne godine ili duže, izuzev one kojoj je dodije- ljen niži ponder u skladu sa odredbama ovog pododjeljka,

2) bilo koju imovinu, izuzev one kojoj je dodijeljen niži ponder u skladu sa odredbama ovog pododjeljka, uključujući kredite finansijskim klijentima sa preostalim rokom dospije- ća od jedne godine ili duže, izloženosti u statusu neizmirenja obaveza, stavke koje umanjuju regulatorni kapital, fiksnu imovinu, vlasnička ulaganja u društva koja ne kotiraju na berzi, imovinu iz poslova osiguranja, hartije od vrijednosti u statusu neizmirenja obaveza.

(2) Banka primjenjuje ponder potrebnog stabilnog finan- siranja od 100% na razliku, ako je pozitivna, između zbira fer vrijednosti svih skupova za netiranje sa pozitivnom fer vrijednošću i zbira fer vrijednosti svih skupova za netiranje sa negativnom fer vrijednošću.

3.2.Posebni zahtjevi za likvidnosnu pokrivenost i stabilne izvore finansiranja

 

Određivanje posebnog zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost i stabilnih izvora finansiranja

Član 75.

(1) Za potrebe određivanja odgovarajućeg nivoa zahtjeva za likvidnost banke, a na osnovu provedenog postupka nad- zorne provjere i procjene rizika likvidnosti kojem je banka izložena ili bi mogla biti izložena, Agencija može odrediti posebne zahtjeve za likvidnost banke, uzimajući u obzir:

1) rizični profil banke i njen poslovni model,

2) sisteme, procese i mehanizme banke za utvrđivanje, mje- renje, praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti, te upravljanje rizikom likvidnosti tokom odgovarajućeg perioda, uključujući i unutardnevno upravljanje likvidnošću, kako bi se osiguralo održavanje odgovarajućeg nivoa zaštitnih slojeva likvidnosti i stabilnih izvora finansiranja te

3) rezultate nadzorne procjene i ocjene rizika likvidnosti banke, rizike koje banka predstavlja za stabilnost bankar- skog sistema Republike Srpske i rizike banke koji se otkri- vaju provođenjem testiranja otpornosti na stres u skladu sa vrstom, obimom i složenošću poslovanja banke.

(2) U vezi sa stavom 1. ovog člana, Agencija u procesu provjere ILAAP-a određuje osiguravaju li sistemi, procesi i me- hanizmi koje provodi banka adekvatan nivo likvidnosti, dobro upravljanje i pokriće rizika likvidnosti banke, te u skladu sa tim može da zahtijeva od banke dodatni zahtjev za likvidnosnu po- krivenost i stabilne izvore finansiranja.

4. Dodatni mehanizmi za stalno praćenje izloženosti riziku likvidnosti

 

Dodatni mehanizam za stalno praćenje izloženosti riziku likvidnosti

Član 76.

Za mjerenje profila rizika likvidnosti, pored minimalno propisanog LCR-a, banka je dužna dosljedno koristiti dodat- ne alate i mjerila kvantitativne procjene rizika likvidnosti, koja obuhvaća minimalno sljedeće:

1) identificiranje ročne neusklađenosti između ugovore- nih priliva i odliva u utvrđenim vremenskim periodima po svim bilansnim i vanbilansnim stavkama,

2) identificiranje koncentracija u izvorima finansiranja,

3) raspoloživost neopterećene imovine koja je utrživa kao kolateral na sekundarnim tržištima, odnosno prihvatljiva za plasmane centralnih banaka ili drugih nadležnih institu- cija i

4) tržišne alate za praćenje likvidnosti u smislu indikato- ra za rano upozorenje na potencijalne probleme likvidnosti banke.

Identificiranje ročne neusklađenosti ugovorenih priliva i ugovorenih odliva

Član 77.

(1) Banka je dužna identificirati neusklađenosti između ugovorenih priliva i ugovorenih odliva za utvrđene vremen- ske periode.

(2) Instrumente koji nemaju definiranu ročnost (nedefi- nirano ili otvoreno dospijeće) treba odvojeno prikazivati, sa detaljnim podacima o tim instrumentima, te bez pretpostavki o datumu dospijeća.

(3) Informacije o mogućim gotovinskim tokovima koji proizilaze iz finansijskih derivata također treba uključiti u mjeri u kojoj su njihove ugovorene ročnosti relevantne za razumijevanje tokova gotovine.

(4) Pored propisanog praćenja ugovorenih priliva i ugo- vorenih odliva prema preostaloj ročnosti ugovora, banke tre- ba da vrše vlastite analize ročne neusklađenosti u skladu sa bihejvioralnim pretpostavkama nastalim na osnovu posma- tranja kroz duži period o prilivima i odlivima sredstava u uobičajenim i stresnim situacijama.

(5) Analize iz stava 4. ovog člana treba zasnivati na stra- teškim i poslovnim planovima banke.

(6) Ukoliko banka planira materijalno značajnu pro- mjenu poslovnog modela, u projekcije neusklađenosti mora uključiti uticaj takvih promjena.

(7) Banka treba na odgovarajući način dokumentirati objašnjenja kako planira premostiti eventualno utvrđene in- terne neusklađenosti, kao i obrazloženja zbog čega se kori- štene pretpostavke razlikuju od uvjeta iz ugovora.

(8) Banka mora ispunjavati uvjete u pogledu ročne usklađe- nosti preostalih rokova do ugovorenih dospijeća instrumenata finansijske aktive i obaveza, pri čemu mora da:

1. najmanje 65% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 30 dana angažira u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 30 dana,

2. najmanje 60% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 90 dana angažira u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 90 dana i

3. najmanje 55% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 180 dana angažira u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 180 dana.

Koncentracija izvora finansiranja Član 78.

(1) Banka je dužna uspostaviti odgovarajuće mehanizme za identificiranje izvora finansiranja koji su toliko značajni da bi njihovo povlačenje moglo izazvati problem sa likvidnošću banke, te u tom smislu diverzificirati izvore finansiranja.

(2) U svrhu postupanja po stavu 1. ovog člana, banka je dužna identificirati i pratiti izvore finansiranja koji potiču od svake značajne druge ugovorne strane, utvrđene kao proce- nat (%) u ukupnim obavezama, te kontinuirano pratiti i apso- lutno i relativno učešće izloženosti prema značajnim drugim ugovornim stranama, kao i značajna povećanja koncentracija u izvorima finansiranja.

(3) Pri tome se značajna druga ugovorna strana definira kao pojedinačna druga ugovorna strana ili grupa povezanih drugih ugovornih strana na koje se pojedinačno ili zajedno odnosi više od 1% ukupnih obaveza banke. Pored navedenog kvantitativnog kriterija, mogu biti korištene i druge opisne (kvalitativne) karakteristike za njihovu identifikaciju, na osno- vu finansijskog profila banke.

(4) U smislu odredaba ovog člana, kod identifikacije grupe povezanih ugovornih strana postupa se na isti način kao i prili- kom utvrđivanja velikih izloženosti riziku. U slučaju identificira- nja depozita unutar grupe i depozita lica povezanih sa bankom, banka će primjenjivati iste principe kao i za potrebe izvještavanja na konsolidiranoj osnovi, u skladu sa zakonskim i drugim pro- pisima kojima je uređen nadzor na konsolidiranoj osnovi, uzi- majući u obzir potencijalna ograničenja vezana za unutargrupne, odnosno prekogranične transakcije u periodima stresa.

(5) Identifikacija i praćenje koncentracija u izvorima fi- nansiranja vrše se za svaki pojedinačni značajni finansijski instrument, odnosno proizvod, kao i grupu sličnih instrume- nata, odnosno proizvoda banke.

(6) Za potrebe stava 5. ovog člana značajan instrument/ proizvod definira se kao jedan instrument/proizvod ili grupa sličnih instrumenata/proizvoda koji zbirno čine više od 1% ukupnih obaveza banke.

(7) Identificiranje i praćenje koncentracija u izvorima fi- nansiranja vrši se za sve značajne valute.

(8) Navedeno identificiranje i praćenje koncentracija u izvorima finansiranja podrazumijeva njihovo iskazivanje u vremenskim intervalima od jednog mjeseca, 1–3 mjeseca, 3–6 mjeseci, 6–12 mjeseci i za intervale duže od 12 mje- seci.

(9) Banka je dužna osigurati oprezan i konzistentan pri- stup u vezi sa redovnim revidiranjem liste značajnih drugih ugovornih strana, uzimajući u obzir i postojanje transakcija bilateralnog finansiranja između drugih ugovornih strana i uticaja na neto novčane odlive, uključujući i vanbilansne stavke, a naročito u periodima kriza, odnosno stresa na trži- štu ili stresa specifičnog za određenu banku, usljed čega može doći do negativnih pritisaka na likvidnost banke ili otežanog finansiranja.

 

Raspoloživost neopterećene imovine utržive kao kolateral na sekundarnim tržištima

Član 79.

(1) Banka je dužna uspostaviti odgovarajuće i efikasne procedure i postupke upravljanja raspoloživom neoptereće- nom imovinom utrživom kao kolateral na sekundarnim trži- štima, koje obuhvaćaju:

1) redovno izvještavanje o iznosu, vrsti, strukturi i lo- kaciji raspoložive neopterećene imovine koja može služiti kao kolateral za osigurano pozajmljivanje na sekundarnom tržištu, sa pripadajućim korektivnim faktorima i po razum- noj cijeni, uključujući i operativne procedure za unovčava- nje kolaterala, pri čemu banka treba odvojeno izvještavati o kolateralima koje je primila od klijenata i koje može ponovo založiti, kao i ukupno raspoloživim iznosima kategoriranim po značajnim valutama,

2) redovno praćenje i izvještavanje o procijenjenim ko- rektivnim faktorima koje bi sekundarno tržište tražilo za svaku imovinu, za odgovarajuću valutu finansiranja, kao i o očekivanoj realiziranoj vrijednosti kolaterala i

3) izvještavanje o lokacijama gdje se takva imovina čuva/deponuje, odnosno o načinu pristupa toj imovini i po- slovnim linijama i sl.

(2) Primjena procedura i postupaka iz stava 1. ovog člana koristi se za sagledavanje potencijala banke da stvori dodatni izvor zaštitnog sloja likvidnosti ili osiguranog finansiranja, te u tom smislu predstavlja mjeru u kojoj LCR može biti brzo dopunjen nakon likvidnosnog šoka, ali u svrhu upravljanja rizikom likvidnosti treba biti dopunjen dodatnim alatima praćenja ročne neusklađenosti i drugim relevantnim podaci- ma iz bilansa stanja banke.

(3) Procedure i postupci iz st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na kolaterale koji su prihvatljivi za plasmane nadležnih institucija, u skladu sa propisima koji reguliraju ovu oblast.

 

Alati za praćenje likvidnosti u smislu indikatora za rano upozorenje

Član 80.

(1) Kao indikatori za rano upozorenje na potencijalne probleme sa likvidnošću banke mogu se koristiti visokofre- kventni tržišni podaci, ažurirani na dnevnoj osnovi ili u kra- ćim vremenskim intervalima.

(2) Podaci iz stava 1. ovog člana mogu se pratiti na slje- dećim nivoima:

1) podaci sa cijelog tržišta (sagledavanja informacija na generalnom nivou i pravaca na ključnim tržištima i njihovog mogućeg uticaja na finansijski sektor i određenu banku), koji uključuju: cijene kapitala (npr. indeksi sa priznatih berzi, po- dindeksi na određenim tržištima relevantni za aktivnosti ban-

ke i sl.), cijene na tržištima dužničkih hartija od vrijednosti, deviznim tržištima, tržištima finansijskih derivata, tržištima robe, indeksi koji se odnose na određene strukturirane in- strumente i dr.,

2) podaci na nivou finansijskog sektora (praćenje širih trendova relevantnih za finansijski sektor uopće, kao i odre- đene grupe učesnika na finansijskom tržištu i sagledavanje njihovog uticaja na određenu banku) i

3) podaci o određenoj banci ili grupi sličnih banaka (praćenje cijena akcija i instrumenata koje emitira određena banka ili grupa sličnih banaka, cijene po kojim se trguje na tržištu novca, stanje vezano za ponovno ugovaranje i cijena različitog trajanja finansiranja, subordinirani dugovi banke, cijene kredita i dr. i razmatranje uticaja istih promjena na likvidnost banke, uključujući i reakcije drugih učesnika na tržištu).

5. Prijelazne i završne odredbe

 

Stupanje na snagu i primjena Član 81.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana obja- ve u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

(2) Banka je dužna uskladiti svoje poslovanje sa odred- bama odjeljka 3.2. ove odluke najkasnije do 31.12.2022. go- dine, od kada počinje i obaveza poštovanja ograničenja iz člana 47. ove odluke, a početi izvještavati Agenciju o NSFR- u, počevši od izvještajnog datuma 31.12.2021. godine.

(3) Danom početka primjene zahtjeva za održavanje sta- bilnih izvora finansiranja iz odjeljka 3.2. ove odluke prestaje važiti zahtjev za ispunjavanje ročne usklađenosti iz člana 77. stav 8. ove odluke.

(4) Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odlu- ka o upravljanju rizikom likvidnosti banaka (“Službeni gla- snik Republike Srpske”, broj 79/20).

 

Broj: UO-234/21

15. juna 2021. godine Banjaluka

 

Predsjednik Upravnog odbora, Bratoljub Radulović, s.r.

 

 

Prilog 1

Formule za utvrđivanje sastava zaštitnog sloja likvidnosti

(1) Banka primjenjuje formule iz ovog priloga kako bi odredila sastav zaštitnog sloja likvidnosti u skladu sa članom 29. Odluke.

(2) Izračunavanje zaštitnog sloja likvidnosti: od datuma izraču- navanja zaštitni sloj likvidnosti banke jednak je:

1) iznosu imovine nivoa 1, uvećanom za

2) iznos imovine nivoa 2a, uvećan za

3) iznos imovine nivoa 2b,

umanjeno za manju od sljedećih vrijednosti: 4) zbir t. 1, 2. i 3. ili

5) “iznos viška likvidne imovine” izračunat u skladu sa st. 3. i 4. ovog priloga.

(3) Iznos “viška likvidne imovine” čine sljedeće komponente:

1) prilagođeni iznos imovine nivoa 1 u obliku nepokrivenih obveznica, koji je jednak vrijednosti cjelokupne likvidne imovine nivoa 1, isključujući pokrivene obveznice nivoa 1, koju bi banka držala nakon realizacije transakcije osiguranog finansiranja, tran- sakcije osigurane kolateralom, razmjene imovine ili transakcije osigurane derivatima, koja dospijeva u roku od 30 kalendarskih dana od datuma izračunavanja i ako banka i druga ugovorna strana razmijene likvidnu imovinu na najmanje jednom dijelu transak- cije,

2) prilagođeni iznos pokrivenih obveznica nivoa 1, koji je jed- nak vrijednosti svih pokrivenih obveznica nivoa 1 nakon korektiv- nog faktora, koje bi banka držala nakon realizacije transakcije osi- guranog finansiranja, transakcije osigurane kolateralom, razmjene imovine ili transakcije osigurane derivatima, koja dospijeva u roku od 30 kalendarskih dana od datuma izračunavanja, i ako banka i dru- ga ugovorna strana razmijene likvidnu imovinu na najmanje jednom dijelu transakcije,

3) prilagođeni iznos imovine nivoa 2a, koji je jednak vrijedno- sti cjelokupne imovine nivoa 2a nakon korektivnog faktora, koju bi banka držala nakon realizacije transakcije osiguranog finansiranja, transakcije osigurane kolateralom, razmjene imovine ili transakci- je osigurane derivatima, koja dospijeva u roku od 30 kalendarskih dana od datuma izračunavanja, i ako banka i druga ugovorna strana razmijene likvidnu imovinu na najmanje jednom dijelu transakcije i

4) prilagođeni iznos imovine nivoa 2b, koji je jednak vrijednosti cjelokupne imovine nivoa 2b nakon korektivnog faktora, koju bi banka držala nakon realizacije transakcije osiguranog finansiranja, transakcije osigurane kolateralom, razmjene imovine ili transakci- je osigurane derivatima, koja dospijeva u roku od 30 kalendarskih dana od datuma izračunavanja, i ako banka i druga ugovorna strana razmijene likvidnu imovinu na najmanje jednom dijelu transakcije.

(4) Izračunavanje “iznosa viška likvidne imovine” jednako je sljedećem:

1) prilagođenom iznosu imovine nivoa 1 u obliku nepokrivenih obveznica, uvećanom za

2) prilagođeni iznos pokrivenih obveznica nivoa 1, uvećan za 3) prilagođeni iznos imovine nivoa 2a, uvećan za

4) prilagođeni iznos imovine nivoa 2b,

umanjeno za najmanju od sljedećih vrijednosti:

5) zbir t. 1, 2, 3. i 4. ili

6) 100/30 puta tačka 1. ili

7) 100/60 puta zbir t. 1. i 2. ili 8) 100/85 puta zbir t. 1, 2. i 3.

(5) Sistem zaštitnog sloja likvidnosti, nakon što se uzmu u obzir realizacija transakcije osiguranog finansiranja, transakcije osigurane kolateralom, razmjene imovine ili transakcije osigurane derivatima i primjena prethodno navedenih gornjih granica u skladu sa članom 29. Odluke, utvrđuje se kako slijedi:

a’ (prilagođeni iznos imovine nivoa 1 u obliku nepokrivenih obveznica nakon primjene gornje granice)

= a (prilagođeni iznos imovine nivoa 1 u obliku nepokrivenih obveznica prije primjene gornje granice)

b’ (prilagođeni iznos pokrivenih obveznica nivoa 1 nakon pri- mjene gornje granice)

= MIN(b, a*70/30), pri čemu je b (prilagođeni iznos pokrivenih obveznica nivoa 1 prije primjene gornje granice)

c’ (prilagođeni iznos imovine nivoa 2a nakon primjene gornje granice)

= MIN(c, (a + b’)*40/60, MAX(a*70/30 – b’, 0))

pri čemu je c (prilagođeni iznos imovine nivoa 2a prije primjene gornje granice)

d’ (prilagođeni iznos imovine nivoa 2b nakon primjene gornje granice)

= MIN(d, (a + b’ + c’)*15/85, MAX((a + b’)*40/60 – c’,0), MAX(a*70/30 – b’ – c’,0))

pri čemu je d (prilagođeni iznos imovine nivoa 2b prije primje- ne gornje granice).

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PODIJELI:

TAGOVI:

rizik likvidnosti

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.