Pravilnik o načinu izvršenja rada u javnom interesu

Legislativa

Pravilnik o načinu izvršenja rada u javnom interesu

29.08.2019. 07:00 / Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske

 

broj 71, 29.08.2019.

 

Na osnovu člana 70. stav 7. Krivičnog zakonika Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 64/17) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 115/18), ministar pravde, 15. augusta 2019. godine, donosi

 

PRAVILNIK

O NAČINU IZVRŠENJA RADA U JAVNOM INTERESU

 

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se način izvršenja rada u javnom interesu.

 

Član 2.

(1)          Izrečenu kaznu zatvora u trajanju do godinu dana sud može na zahtjev osuđenog zamijeniti radom u javnom interesu, u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske (u daljem tekstu: Zakonik).

(2)          Pri ocjeni da li izrečenu kaznu treba zamijeniti radom u javnom interesu sud će uzeti u obzir sve okolnosti od kojih ovisi vrsta i visina kazne - da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, a istovremeno uvjetna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje opće svrhe krivičnih sankcija, u skladu sa Zakonikom.

(3)          Odmjeravajući trajanje rada u javnom interesu tvora koja se zamjenjuje i mogućnosti osuđenog u vezi sa njegovom osobnom situacijom i uposlenjem.

 

Član 3.

(1)          Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60 sati niti duži od 360 sati i određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od šest mjeseci, u skladu sa Zakonikom.

(2)          Rad u javnom interesu ne može biti duži od 60 sati u toku jednog mjeseca, u skladu sa Zakonikom.

(3)          Rad u javnom interesu izvršava se u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenog, u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija.

 

Član 4.

Ako osuđeni poslije isteka ostavljenog roka ne izvrši ili samo djelimično izvrši rad u javnom interesu, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora tako što će svakih započetih 60 sati rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora u trajanju od mjesec dana, u skladu sa Zakonikom.

 

Član 5.

(1)          Rad u javnom interesu je svaki društveno koristan rad kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i koji se ne vrši radi sticanja dobiti.

(2)          Postupanje sa osuđenim licima mora biti čovječno i s poštovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i disciplina.

 

Član 6.

(1)          Svrha izvršenja rada u javnom interesu je da se, uvažavajući opću svrhu krivičnih sankcija, osuđeni ne isključi iz društva, već da uz pomoć i nadzor društvene zajednice, dobrovoljno, osobnim postupanjem, radom i odnosom prema posljedicama nastalim izvršenjem krivičnog djela razvije svijest o štetnosti određenih oblika ponašanja i razvije odgovornost za štetne posljedice.

(2)          Rad u javnom interesu je besplatan.

 

Član 7.

(1)          Rad u javnom interesu izvršava se na način koji osuđenom i njegovoj porodici omogućava poštovanje ljudskog dostojanstva, osnovnih prava i sloboda i privatnosti.

(2)          Osuđeno lice prema kome se izvršava rad u javnom interesu ne smije biti stavljeno u neravnopravan položaj zbog rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja ili drugog osobnog statusa.

 

Član 8.

(1)          Pravosnažnu odluku nadležnog suda o zamjeni kazne zatvora radom u javnom interesu izvršava Ministarstvo pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo), posredstvom državnog službenika uposlenog u Ministarstvu, u pravnom subjektu kod koga se obavlja rad u javnom interesu, uz direktan nadzor uposlenika u tom pravnom subjektu.

(2)          Državni službenik uposlen u Ministarstvu (u daljem tekstu: posrednik) jeste lice raspoređeno na radno mjesto u Resoru za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija u Ministarstvu, koje ima ulogu voditelja slučaja osuđenog kome je izrečena mjera rad u javnom interesu.

(3)          Povjerenik je lice uposleno u pravnom subjektu kod koga se obavlja rad u javnom interesu (u daljem tekstu: povjerenik), koje rješenjem imenuje rukovodilac tog pravnog subjekta i koje obavlja neposredni nadzor nad izvršavanjem rada u javnom interesu.

(4)          Posrednik i povjerenik može biti lice koje ima završenu visoku stručnu spremu, radno iskustvo u trajanju od najmanje tri godine i moralne ljudske osobine koje mogu biti uzor ponašanja osuđenom. (5)  Izuzetno od stava 4. ovog člana, povjerenik ne mora imati visoku stručnu spremu ako u tom pravnom subjektu nema odgovarajućih radnika sa visokom stručnom spremom.

(6)          Ministarstvo vodi evidenciju povjerenika.

(7)          Za svoj rad i postupanje kod izvršenja rada u javnom interesu posrednik je odgovoran ministru pravde (u daljem tekstu: ministar).

 

Član 9.

(1)          Rad u javnom interesu izvršava se prema pojedinačnom programu izvršenja (u daljem tekstu: program).

(2)          Program iz stava 1. ovog člana određuju posrednik i povjerenik za svakog osuđenog, na osnovu osuđenikovog zdravstvenog stanja, uposlenja, radnog iskustva, sposobnosti i stručnosti, osobina ličnosti, osobnih prilika i drugih bitnih podataka o osuđenom licu.

(3)          Programom se utvrđuju način provođenja rada u javnom interesu u pravnom subjektu, a naročito raspored na radno mjesto (naziv i kratak opis poslova koje će osuđenik obavljati, aktivnosti, operacije rada, predmet rada i sl.), trajanje i rok izvršenja rada u javnom interesu, raspored radnih dana i dužina radnog vremena razvrstana po dnevnim i sedmičnim intervalima, način vođenja evidencija o osuđeniku i broju ostvarenih radnih sati, način i intervali izvještavanja Ministarstva i druga pitanja bitna za izvršenje rada u javnom interesu.

 

Član 10.

Ministarstvo može organizirati obuku povjerenika radi njihovog osposobljavanja i upoznavanja sa pravima i obavezama.

 

Član 11.

(1)          Pravosnažnu odluku o zamjeni kazne zatvora radom u javnom interesu i presudu o izrečenoj kazni zatvora nadležni sud dostavlja Ministarstvu radi izvršenja rada u javnom interesu.

(2)          Nakon prijema odluke iz stava 1. ovog člana, ministar donosi rješenje o upućivanju osuđenog lica na izvršenje rada u javnom interesu, u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija.

(3)          Prije donošenja rješenja iz stava 2. ovog člana, osuđeni dostavlja Ministarstvu ljekarsko uvjerenje radi utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti, odnosno sposobnosti za obavljanje poslova na koje se raspoređuje.

 

Član 12.

(1)          Na pitanja dužine radnog vremena osuđenog, dnevnog i sedmičnog odmora i upotrebe sredstava zaštite na radu primjenjuju se propisi o radu.

(2)          Poslodavac osigurava osuđenog od nesreće na poslu i profesionalnih oboljenja za vrijeme trajanja izvršenja mjere rada u javnom interesu, a osuđeni je odgovoran za štetu koju za vrijeme trajanja izvršenja rada u javnom interesu namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje poslodavcu, u skladu sa propisima o radu.

 

Član 13.

(1)          Posrednik prije upućivanja na izvršenje rada u javnom interesu poziva osuđenog u sud, pri čemu ga upoznaje sa pravima i obavezama u toku izvršavanja rada, načinom na koji može ostvarivati svoja prava i posljedicama neurednog izvršavanja ili neizvršavanja rada u javnom interesu, upoznaje ga sa povjerenikom i daje mu druge bitne informacije, o čemu sačinjava službenu zabilješku.

(2)          Prilog službene zabilješke iz stava 1. ovog člana čini potpisana izjava osuđenog, u kojoj je navedeno da je upoznat sa svojim pravima, obavezama i dužnostima u vezi sa izvršenjem rada u javnom interesu.

 

Član 14.

(1) Povjerenik osuđenog uvodi u posao, pruža mu potrebnu pomoć i zaštitu, te u saradnji sa posrednikom nadgleda izvršenje rada u javnom interesu. (2)    Povjerenik vodi osobni list za svakog osuđenog, u koji upisuje podatke i ulaže dokumentaciju potrebnu za praćenje izvršavanja rada u javnom interesu, a naročito:

1)            rješenje o raspoređivanju na izvršenje rada u javnom interesu,

2)            program izvršenja i njegove izmjene,

3)            evidenciju dolazaka na posao i vrijeme dnevnog trajanja rada u javnom interesu,

4)            zapažanja i mišljenja povjerenika,

5)            periodični izvještaj o radu u javnom interesu i o ponašanju osuđenog,

6)            izvještaj o izvršenom radu u javnom interesu.

(3)          Osuđeni ima pravo uvida u sve podatke iz osobnog lista koji vodi povjerenik.

(4)          Posrednik može povjereniku davati uputstva i sugestije u vezi sa izvršenjem rada u javnom interesu.

(5)          Posrednik periodično, a najmanje dva puta mjesečno, vrši osobni uvid u izvršenje rada u javnom interesu i o tome sačinjava zabilješku u osobni list osuđenog iz člana 18. stav 3. ovog pravilnika.

 

Član 15.

(1)          Osuđeni ima pravo prigovora ministru u vezi sa podacima koji se vode u osobnom listu, na program rada i izvještaj povjerenika te na odnos posrednika i povjerenika prema njemu za vrijeme izvršenja rada u javnom interesu.

(2)          Ministar, u roku od osam dana od dana prijema prigovora, utvrđuje opravdanost prigovora, pri čemu može saslušati osuđenog, posrednika i povjerenika, na osnovu čega daje pismeno uputstvo za otklanjanje opravdanih razloga prigovora ili može da odredi drugog posrednika ili povjerenika nadležnog za tog osuđenog.

 

Član 16.

(1)          Povjerenik nakon isteka svake četvrtine izvršenog rada u javnom interesu, a po potrebi i češće, Ministarstvu podnosi izvještaj o radu u javnom interesu i ponašanju osuđenog.

(2)          O zanemarivanju obaveze izvršenja rada u javnom interesu osuđenog povjerenik bez odgode pismenim putem izvještava Ministarstvo.

(3)          Nakon završetka izvršenja rada u javnom interesu, povjerenik podnosi Ministarstvu izvještaj o izvršenom radu u javnom interesu.

(4)          Na osnovu izvještaja povjerenika iz stava 3. ovog člana, Ministarstvo obavještava nadležni sud o izvršenom radu u javnom interesu.

 

Član 17.

(1)          Zanemarivanjem obaveze izvršenja rada u javnom interesu smatraju se kašnjenje na posao, neopravdano izostajanje s posla, napuštanje posla, konzumiranje alkohola i drugih opojnih sredstava, svjesno i planirano dovođenje sebe u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećenje sredstava za rad, nepoštovanje organizacije i načina rada, neprimjereno ponašanje prema radnicima poslodavca i drugi oblici ponašanja koji ne doprinose ostvarenju posebnog cilja rada u javnom interesu.

(2)          Ministarstvo izvještava nadležni sud o neizvršavanju, odnosno djelimičnom izvršenju rada u javnom interesu, a nadležni sud nakon prijema izvještaja donosi odluku o izvršenju kazne zatvora, u skladu sa Zakonikom.

 

Član 18.

(1)          Ministarstvo vodi matičnu evidenciju osuđenih lica koja se upućuju na izvršenje rada u javnom interesu.

(2)          Matična evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži osobne podatke o osuđenom, podatke o sudskoj presudi, o vremenu i mjestu izvršavanja rada u javnom interesu, podatke iz zaključnog izvještaja o izvršenom radu u javnom interesu i druge podatke.

(3)          Za svakog osuđenog koji se upućuje na izvršenje rada u javnom interesu u Ministarstvu vodi se osobni list.

(4)          U osobni list iz stava 3. ovog člana unose se podaci o osuđenom i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitosti izvršavanja rada u javnom interesu, a posebno:

1)            presuda,

2)            rješenje o zamjeni kazne zatvora radom u javnom interesu,

3)            ljekarsko uvjerenje za osuđenog,

4)            izjava osuđenog iz člana 13. stav 2. ovog pravilnika,

5)            rješenje o upućivanju osuđenog lica na izvršenje rada u javnom interesu,

6)            obavijest sudu o početku izvršenja rada u javnom interesu,

7)            program izvršavanja i njegove izmjene,

8)            zapažanja i mišljenja posrednika i povjerenika,

9)            periodični izvještaji povjerenika o radu i ponašanju osuđenog,

10)         izvještaj o izvršenom radu u javnom interesu.

 

Član 19.

Na molbu osuđenog, ministar ili lice koje on ovlasti može rješenjem odobriti odgodu ili prekid izvršenja rada u javnom interesu ako su neposredno pred izvršenje ili u toku njenog izvršenja nastupili sljedeći razlozi:

1)            iznenadno oboljenje osuđenog - dok bolest traje, s tim da se svakih 20 dana preispituje doneseno rješenje,

2)            smrtni slučaj ili nastupanje iznenadne teške bolesti u porodici osuđenog - najduže do 20 dana,

3)            nastupanje okolnosti u kojima je, prema mišljenju nadležnog centra za socijalni rad, osuđeni postao jedini zakonski zastupnik ili staratelj maloljetnog djeteta, bračnog ili vanbračnog druga, roditelja, usvojioca ili usvojenika - najduže do 20 dana,

4)            potreba obavljanja ili dovršenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta, a u užoj porodici osuđenog nema drugog radno sposobnog lica - do završetka posla, a najduže do 20 dana.

 

Član 20.

(1)          Ukupan period odobrene odgode izvršenja rada u javnom interesu zbog razloga iz člana 19. tačka 1) ovog pravilnika ne može trajati duže od šest mjeseci, odnosno ne duže od 60 dana od dana kada je bio odobren prekid izvršenja rada u javnom interesu.

(2)          U slučaju ponovljene molbe osuđenog za odgodu ili prekid izvršenja rada u javnom interesu nakon isteka rokova navedenih u stavu 1. ovog člana, Ministarstvo o tome obavještava nadležni sud, koji donosi odluku o daljem izvršenju presude.

 

Član 21.

(1)          Molba za odgodu početka izvršenja rada u javnom interesu podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja o upućivanju na izvršenje rada u javnom interesu, a nakon isteka toga roka, ako su razlozi za odgodu nastali kasnije, a izvršenje rada u javnom interesu još nije započeto, najkasnije 48 sati po saznanju za postojanje tih razloga.

(2)          Molba za prekid izvršenja rada u javnom interesu podnosi se u roku od tri dana od dana nastupanja okolnosti koja je razlog za prekid.

(3)          U molbi iz st. 1. i 2. ovog člana navode se razlozi i prilažu originalni dokumenti izdati od nadležnog organa ili kopije originalnih dokumenata ovjerenih od nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.

(4)          Molba za odgodu izvršenja rada u javnom interesu zadržava izvršenje rješenja o upućivanju na izvršenje rada u javnom interesu.

 

Član 22.

(1)          Rješenje o odgodi i rješenje o prekidu izvršenja rada u javnom interesu donosi ministar ili lice koje on ovlasti u roku od tri dana od dana prijema molbe.

(2)          Protiv rješenja kojim je odbijena molba za odgodu ili prekid izvršenja rada u javnom interesu može se izjaviti žalba ministru u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(3)          Rješenje doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

(4)          Vrijeme provedeno na prekidu izvršenja rada u javnom interesu ne uračunava se u vrijeme izvršenja rada u javnom interesu.

(5)          Odgoda i prekid izvršenja rada u javnom interesu neće se odobriti ako će zbog odgode ili prekida izvršenja nastupiti zastarjelost izvršenja rada u javnom interesu.

 

Član 23.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Republike Srpske".

 

Broj: 08.030/020-1580/19

Banjaluka, 15. augusta 2019. godine      

 

 

Ministar,

Anton Kasipović, s.r.

PODIJELI:

TAGOVI:

Pravilnik

javni interes

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Legislativa