Pravilnik o tehničkim normativima za distributivne plinovode od čeličnih i polietilenskih cijevi

Legislativa

Pravilnik o tehničkim normativima za distributivne plinovode od čeličnih i polietilenskih cijevi

18.03.2021. 10:00 / Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske

 

Službeni glasnik Republike Srpske - broj 22, 18.3.2021.

 

Na osnovu člana 88. stav 2. Zakona o plinu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 22/18) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republi- ke Srpske”, broj 115/18), ministar energetike i rudarstva donosi

 

 

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA DISTRIBUTIVNE PLINOVODE OD ČELIČNIH I POLIETILENSKIH CIJEVI

 

POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti i način za izbor trase distributivnog plinovoda, lokaciju i način izgradnje objekata koji su sastavni dijelovi distributivnog plinovoda, izbor materijala, opreme i uređaja, radne parametre distributivnog plinovoda, način mjerenja količina prirodnog plina, regulaciju pritiska i mjere sigurnosti od prekoračenja dozvoljenog radnog pritiska, obilježavanje trase distributivnog plinovoda, zaštitni pojas, radni pojas, zone opasnosti i zaštita od korozije distributivnog plinovoda, uvjeti i način daljinskog nadzora i upravljanja s ciljem ostvarivanja sigurnog i nesmetanog prijenosa informacija koje se odnose na korišćenje i održavanje plinovoda, uvjeti projektiranja, ugradnje i održavanja električne opreme i in- stalacije u zonama opasnosti, uvjeti projektiranja sistema odorizacije, izbor sredstava i način odoriranja, uvjeti i način ispitivanja plinovoda u toku izgradnje, a prije njihovog puštanja u rad, uvjeti i način korišćenja i rukovanja distri- butivnim plinovodima i njihovo održavanje u toku rada, remonta i vanrednih događaja, uvjeti i način zaštite od korozije i propuštanja plinovoda, pregled i održavanje sigurnosnih uređaja, uvjeti i način postupanja sa plinovodima koji se više neće koristiti, uvjeti i način zaštite distributivnih plinovoda, odnosno njegovih pripadajućih nadzemnih uređaja, postrojenja i objekata od neovlašćene upotrebe ili oštećenja, i to za plinovode radnog pritiska jednakog ili manjeg od 16 bara.

 

Član 2.

Pojmovi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) distributivna plinska mreža je sistem od više cjevo- voda koji su spojeni u jednu tehničko-tehnološku cjelinu

koja služi za distribuciju prirodnog plina maksimalnog radnog pritiska do 10 bara (polietilenske cijevi) i 16 bara (čelične cijevi),

2) zaštitni pojas distributivnog plinovoda je prostor sa jedne i druge strane cjevovoda, računajući od ose cjevovoda, u kome drugi objekti utiču na njihovu sigurnost i u kom se primjenjuju posebne mjere zaštite,

3) putni pojas je zemljište sa obje strane puta, potrebno za nesmetano održavanje puta, širine određene projektom puta, a najmanje jedan metar, mjereno od linije koja spaja krajnje tačke poprečnog profila puta,

4) zone opasnosti su propisani dijelovi prostora u kojima se nalaze ili postoji mogućnost da se nađu zapaljive ili eksplozivne smjese plina i zraka,

5) maksimalni incidentni pritisak (MIR – maximum incidental pressure) je maksimalni dozvoljeni pritisak koji se može pojaviti u kratkom periodu u bilo kojoj tački direktnog plinovoda u pogonu, a kao posljedica kvara na plinovodnom sistemu,

6) maksimalni radni pritisak (MOR – maximum ope-ating pressure) je maksimalni pritisak pod kojim plinovod može da radi kontinuirano pod normalnim okolnostima i da bude jednak projektnom pritisku ili manji od njega,

7) mjerna stanica (MS) je postrojenje opremljeno armaturom i uređajima za mjerenje protoka, temperature i pritiska plina, tehnološki spojena sa distributivnim plinovodom,

8) mjerno-regulaciona stanica (MRS) je postrojenje opremljeno uređajima i opremom za mjerenje i regulaciju protoka, pritiska i temperature plina, tehnološki spojena sa distributivnim plinovodom,

9) najmanja granica tečenja je granica tečenja materijala cijevi koju proizvođač garantira kao najmanju,

10) naseljena zgrada je zgrada namijenjena za stanovanje ili boravak ljudi,

11) obodno naprezanje je naprezanje u materijalu zida cijevi prouzrokovano unutrašnjim pritiskom medijuma u cijevi,

12) radni pritisak (OP – operating pressure) je pritisak koji pri normalnim radnim uvjetima vlada u sistemu,

13) privremeni radni pritisak (TOP – temporery operating pressure) je pritisak na kojem pod kontrolom monitora privremeno može da radi jedan sistem,

14) pritisak je fizička veličina koja definira djejstvo sile na određenu površinu, a sve veličine propisane ovim pravilnikom odnose se na natpritisak i izražene su u barima,

15) pritisak ispitivanja na čvrstoću (STP – strenght test pressure) je pritisak u sistemu tokom ispitivanja na čvrstoću,

16) projektni pritisak (DP – design pressure) je pritisak na osnovu koga se vrši proračun plinovoda,

17) projektni faktor (f) je faktor koji se primjenjuje pri izračunavanju debljine zida cijevi,

18) pružni pojas je zemljišni pojas sa obje strane pruge, u širini od 8 m, u naseljenom mjestu 6 m, računajući od ose krajnjih kolosijeka, zemljište ispod pruge i zračni prostor u visini od 14 m, uključujući i zemljišni prostor službenih mje- sta (stanica, stajališta, putnih prijelaza i slično), koji obuhvaća sve tehničko-tehnološke objekte, instalacije i pristupno- požarni put do najbližeg javnog puta,

19) radni pojas je najmanji prostor duž trase distributivnog plinovoda potreban za njegovu nesmetanu i sigurnu izgradnju,

20) regulaciona stanica (RS) je stanica opremljena uređajima i opremom, koja služi za redukciju i regulaciju pritiska plina, tehnološki spojena sa distributivnim plinovodom,

21) PE je oznaka materijala (polietilena) za cijevi.

 

POGLAVLJE II.

PROJEKTIRANJE DISTRIBUTIVNOG PLINOVODA

1. Trasa distributivnog plinovoda

Član 3.

(1) Poslove projektiranja, revizije tehničke dokumentacije, građenje i nadzor nad građenjem distributivnih plinovoda mogu obavljati pravna lica koja imaju odgovarajuću licencu stečenu u skladu sa propisima o uređenju prostora i građenju.

(2) Prilikom projektiranja i izgradnje distributivnih plinovoda potrebno je pridržavati se odredaba koje reguliraju oblast željeznica i javnih puteva Republike Srpske.

Član 4.

(1) Pri projektiranju i trasiranju distributivnog plinovoda uzimaju se u obzir lokacijski uvjeti i koriste područja trase plinovoda u skladu sa propisima o uređenju prostora i građenju.

(2) Nije dozvoljeno podizanje zgrada iznad plinovoda ili nadogradnja druge vrste koja ugrožava pristup plinovodu.

(3) Nije dozvoljeno skladištenje materijala i sadnja drveća iznad plinovoda ako se time ugrožava radna sigurnost i mogućnost popravki plinovoda.

(4) U područjima u kojima može doći do pomjeranja tla koje bi ugrozilo sigurnost distributivnog plinovoda primjenjuju se odgovarajuće mjere zaštite cjevovoda.

(5) Polaganje plinovoda u šuplje prostore, u kanale za vodove, mostove ili slično dozvoljeno je samo ako se šuplji prostori dovoljno ventiliraju ili ako se plinovodi polažu u zaštitne cijevi koje završavaju izvan šupljih prostora.

(6) Polaganje podzemnih plinovoda u podvožnjacima i prolazima za saobraćaj pješaka ili teretnih vozila dozvoljeno je i bez zaštitne cijevi ako postoji dovoljna prirodna ventilacija.

(7) Plinovodi koji se ne polažu u zemlju dozvoljeni su samo uz posebne mjere zaštite.

(8) Polaganje plinovoda iz stava 7. ovog člana odnosi se na plinovode koji nisu pristupačni (na plinovode uz mostove, ispod mostova ili na mostovima).

(9) U području gdje je zasađeno drveće treba imati u vidu zahtjeve tehničke specifikacije – Sađenje drveća u području podzemnih postrojenja za snabdijevanje (DVGW GW 125).

(10) Ukoliko je izgradnja distributivnog plinovoda na zemljištu u privatnom vlasništvu tehnički i ekonomski opravdana, operater distributivnog sistema plina na distributivnom plinovodu mora da predvidi sve neophodne preduvjete za nesmetanu i sigurnu distribuciju plina, te da je omogućen pristup distributivnom plinovodu u slučaju potrebne intervencije.

(11) U naseljenim mjestima distributivni plinovod se gradi u regulacionom pojasu saobraćajnica, u infrastrukturnim koridorima.

2. Horizontalno rastojanje pri projektiranju distributivnog plinovoda

 

Član 5.

(1) Pri projektiranju za izgradnju distributivnog plinovoda treba osigurati da minimalna horizontalna rastojanja podzemnog distributivnog plinovoda od stambenih objekata ili objekata u kojima se stalno ili povremeno boravi imaju vrijednosti kao u Prilogu 1. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Rastojanja iz Priloga 1. ovog pravilnika mogu se u izuzetnim slučajevima smanjiti na minimalno 1 m, uz primjenu dodatnih mjera zaštite, pri čemu se ne može ugroziti stabilnost objekata.

(3) Obavezne mjere zaštite za smanjenje minimalnog ho- rizontalnog rastojanja distributivnog plinovoda iz Priloga 1. ovog pravilnika su:

1) za čelične distributivne plinovode – primjena projekt- nog faktora za proračun debljine stijenke cijevi 0,25, pri čemu se, osim mjera primjene projektnog faktora, mogu primijeniti i sljedeće dodatne mjere zaštite: čelične instalacije sa zavarenim spojevima moraju biti podvrgnute 100% radiografskoj provjeri zavarenih spojeva duž objekta, postavljanje čeličnog distributivnog plinovoda u zaštitnu cijev, postavljanje zaštitnih perforiranih ploča iznad distributivnog plinovoda, kao i druge slične mjere,

2) za distributivne plinovode od polietilena – primjena neophodne zaštite distributivnog plinovoda od oštećenja pri radovima u blizini distributivnog plinovoda (postavljanje PE cijevi u zaštitnu cijev, postavljanje zaštitnih ploča iznad PE cijevi itd.), pri čemu distributivni plinovod mora biti fizički zaštićen na dijelu distributivnog plinovoda gdje je horizontalno rastojanje smanjeno i dodatno po 1 m na obje strane.

 

Član 6.

(1) Ukoliko se distributivni plinovod za snabdijevanje polaže paralelno drugom vodu, pri projektiranju je potrebno pridržavati se minimalnog rastojanja za pogon i održavanje, kao i za sprečavanje međusobnog uticaja.

(2) Kada se polaganje vrši u otvorenim rovovima, preporučuje se da minimalno rastojanje iznosi 0,2 m za paralelno položene vodove sa drugim instalacijama.

(3) Pri paralelnom polaganju, minimalno rastojanje odgovara polovini vanjskog prečnika voda s najvećim preč- nikom.

(4) Ukoliko se rastojanje iz stava 3. ovog člana ne može ispoštovati, potrebno je zaštititi cijevi odgovarajućim mjerama koje se dokumentiraju.

(5) Pri projektiranju i izboru materijala mora se uzeti u obzir blizina i uticaj sistema sa odavanjem toplote (npr. sistemi toplana, vodovi visokog napona i slično).

 

Član 7.

(1) Minimalna dozvoljena horizontalna rastojanja vanjke ivice podzemnog distributivnog plinovoda svih nivoa pritisaka, kao i minimalno horizontalno rastojanje sa drugom podzemnom infrastrukturom i drugim objektima navedena su u Prilogu 2. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Ako nije moguće postići navedena rastojanja kod paralelnog vođenja čeličnog plinovoda i ostalih podzemnih instalacija na dužini većoj od 20 m zbog međusobnih uticaja, potrebno je izraditi tehničko rješenje izvođenja sistema katodne zaštite plinovoda.

(3) Položaj čeličnog plinovoda i sistema katodne zaštite u odnosu na ostale podzemne instalacije definiran je u čl. 8. i 9. ovog pravilnika.

(4) Kod trafostanica, željezničkih i tramvajskih pruga rastojanja definiraju vlasnici instalacija.

(5) Ako se rastojanja iz stava 4. ovog člana ne mogu održati, potrebno je predvidjeti odgovarajuće mjere za zaštitu plinovoda, kao postavljanje u međuprostor termoizolacionih obloga ili oplata.

(6) Mjere iz stava 5. ovog člana usaglašavaju se sa operaterom kablova (npr. sa elektrodistributivnim preduzećima).

 

Član 8.

(1) Međusobno rastojanje podzemnih elektroenergetskih instalacija naponskog nivoa 0,4 kV i podzemnih čeličnih pli- novoda mora biti minimalno 0,6 m, a međusobno rastojanje podzemnih elektroenergetskih instalacija naponskog nivoa 10 kV, 20 kV, 35 kV i 110 kV i podzemnih čeličnih plinovoda mora biti minimalno 3 m.

(2) Ukoliko je podzemni čelični plinovod položen ranije u odnosu na podzemne elektroenergetske instalacije, među- sobna rastojanja mogu biti i manja, uz izvođenje posebnih mjera zaštite koje propisuje operater distributivnog sistema plina.

(3) Dužina paralelnog vođenja ne može biti veća od 20 m, a kod paralelnog vođenja podzemnog čeličnog plinovoda i podzemnih elektroenergetskih instalacija na dužini većoj od 20 m, zbog međusobnih uticaja, potrebno je izraditi do- datno tehničko rješenje izvođenja sistema katodne zaštite plinovoda.

 

Član 9.

(1) Anodno ležište sistema katodne zaštite polaže se u zemlju na rastojanje > 25 m radnog ili pogonskog uzemljenja trafostanica > 10/0,4 kV.

(2) Stanica katodne zaštite mora biti smještena izvan zone opasnosti, na rastojanju većem od 3 m od čeličnog di- stributivnog plinovoda.

(3) Ugradnja protektorskih elemenata (rastvorne cirkoni- jeve anode, polarizacioni izvori) izvodi se na rastojanju od 3 m od čeličnog distributivnog plinovoda.

(4) Promjena zaštitnog potencijala na čeličnom distribu- tivnom plinovodu, pri isključivanju (OFF) sistema zaštite, ne može prelaziti 50 mV u pozitivnu stranu.

(5) Eliminacija uticaja anodnog ležišta na susjedne pod- zemne objekte izvodi se spojnim kablom sa regulacionim otporom od 0,5 Ω do 5 Ω.

(6) Novi odvojak distributivnog plinovoda galvanski se odvaja od napojnog plinovoda izolacionim razdvajanjem, i to ugradnjom monoblok izolacione spojnice na rastojanju od mjesta priključenja.

(7) Nadzemni dijelovi plinskih instalacija i distributiv- nog plinovoda štite se sistemom uzemljenja, a od ukopanih dijelova odvajaju se izolacionim prirubnicama.

(8) Zbog kontinuiteta zaštitnog polarizovanja na izola- cionim prirubnicama obavezno je instaliranje kontrolnih izvoda.

 

Član 10.

Minimalna horizontalna rastojanja podzemnog čeličnog distributivnog plinovoda od nadzemne elektromreže i stubo- va dalekovoda (računa se od ivice temelja stuba dalekovo- da), pri čemu se ne može ugroziti stabilnost stuba, navedena su u Prilogu 3. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

 

Član 11.

(1) Polaganje nadzemnog čeličnog distributivnog plinovoda za MOP < 5 bara je dozvoljeno.

(2) Polaganje nadzemnog čeličnog distributivnog plinovoda za 5 bara < MOP < 16 bara dozvoljeno je samo u krugu fabričkog zemljišta.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, nadzemno polaganje čeličnog distributivnog plinovoda za 5 bara < MOP < 16 bara dozvoljeno je i van kruga fabričkog zemljišta, i to na mosto- vima, na prijelazima preko kanala i vodenih tokova.

(4) Nadzemno polaganje distributivnog plinovoda od po- lietilenskih cijevi nije dozvoljeno.

(5) Nadzemno polaganje distributivnog plinovoda nije dozvoljeno u krugu opasnog dijela pogona u kojima se ko- riste, prerađuju i skladište eksplozivne materije, a koji su bliže uređeni posebnim propisima kojima se uređuje oblast eksplozivnih materija.

 

Član 12.

(1) Minimalna horizontalna rastojanja nadzemnog čeličnog distributivnog plinovoda od nadzemnih elektroener- getskih i telekomunikacionih vodova navedena su u Prilo- gu 4. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Za elektroenergetske vodove nazivnog napona U > 1 kV minimalno horizontalno rastojanje od nadzemnog čelič- nog distributivnog plinovoda ne može biti manje od 10 m, pri čemu je ovo rastojanje dozvoljeno smanjiti na minimalnu udaljenost od 2,5 m kod elektroenergetskih vodova sa samo- nosećim kablovskim snopom.

(3) Minimalna horizontalna rastojanja ugrađene nad- zemne armature na čeličnom distributivnom plinovodu do nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih vodova navedena su u Prilogu 5. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(4) Za elektroenergetske vodove nazivnog napona U < 1 kV minimalno horizontalno rastojanje od nadzemno ugrađenih armatura na čeličnom distributivnom plinovodu ne može biti manje od 10 m, pri čemu je ovo rastojanje dozvoljeno smanjiti na minimalnu udaljenost od 2,5 m kod elektroenergetskih vo- dova sa mehanički i električno pojačanom izolacijom.

(5) Za elektroenergetske vodove ostalih naponskih nivoa iz Priloga 5. ovog pravilnika minimalno horizontalno rastoja- nje od nadzemnog čeličnog distributivnog plinovoda ne može biti manje od 15 m, pri čemu je ovo rastojanje dozvoljeno smanjiti na minimalnu udaljenost od 8 m kod elektroenerget- skih vodova sa mehanički i električno pojačanom izolacijom.

3. Vertikalno rastojanje i ukrštanje pri projektiranju distributivnog plinovoda

 

Član 13.

(1) Rastojanja između distributivnog plinovoda i drugih cjevovoda treba odrediti uzimajući u obzir prečnik distributivnog plinovoda i pogonske uvjete, kao i uticaje koji proizilaze iz njih.

(2) Vertikalna rastojanja između nadzemnog čeličnog di- stributivnog plinovoda i drugih cjevovoda su:

1) pri nazivnom prečniku čeličnog distributivnog plino- voda poprečnog presjeka do 300 mm ne mogu biti manja od 150 mm,

2) pri nazivnom prečniku čeličnog distributivnog plino- voda poprečnog presjeka 300 mm i većem ne mogu biti ma- nja od 300 mm.

 

Član 14.

(1) Ukoliko se distributivni plinovod ukršta sa drugim podzemnim vodovima, pri projektiranju je potrebno pridržavati se minimalnog rastojanja za pogon i održavanje, kao i za sprečavanje međusobnog uticaja.

(2) Kada se vrši polaganje u otvorenim rovovima, prepo- ručuje se da minimalno rastojanje iznosi 0,1 m za ukrštene vodove s drugim instalacijama.

(3) Pri projektiranju i izboru materijala mora se uzeti u obzir blizina i uticaj sistema sa odavanjem toplote (npr. siste- mi toplana, vodovi visokog napona i slično).

 

Član 15.

Minimalno dozvoljena međusobna rastojanja vanjske ivice podzemnog distributivnog plinovoda svih nivoa pritisaka i minimalno rastojanje sa drugom infrastrukturom navedena su u Prilogu 6. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

 

Član 16.

(1) Ukrštanje čeličnog plinovoda sa drugom podzemnom infrastrukturom se, po pravilu, izvodi pod uglom od 90° i na rastojanju od:

1) neizolirane vodovodne cijevi sa nazivnim prečnikom > 200 mm, minimalno 0,5 m,

2) katodno nezaštićene čelične konstrukcije, minimalno 0,5 m,

3) elektroenergetskog kabla naponskog nivoa < 10 kV, minimalno 0,8 m,

4) PTT kabla, minimalno 0,3 m.

(2) Ostvarivanje potrebnih rastojanja mora se omogućiti projektiranjem odgovarajuće dubine ukopavanja podzemne infrastrukture (kolizije).

(3) Kod ukrštanja distributivnog plinovoda sa drugom podzemnom infrastrukturom pod uglom manjim od 90°

potrebno je izraditi tehničko rješenje katodne zaštite distri- butivnog plinovoda s ugradnjom specifičnih protektorskih elemenata.

 

Član 17.

(1) Ukrštanje nadzemnog čeličnog distributivnog plinovoda sa nadzemnim elektroenergetskim vodovima dozvoljeno je samo ako su vodovi izvedeni kao samonoseći kablovski snopovi.

(2) Vertikalna rastojanja pri ukrštanju čeličnog distributivnog plinovoda i nadzemnih elektroenergetskih vodova koji su izvedeni u skladu sa stavom 1. ovog člana, a kod kojih je izolacija voda mehanički i električno pojačana pri njihovom najvećem ugibu, navedena su u Prilogu 7. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

 

Član 18.

(1) Prilikom ukrštanja podzemnih elektroenergetskih vodova sa podzemnim distributivnim plinovodom plinovod se postavlja iznad kablovskih kanala.

(2) Ukoliko se mora postaviti ispod kablovskih kanala, neophodno je primijeniti dodatne mjere kako bi se spriječilo moguće prodiranje plina u kablovske kanale.

(3) Prilikom ukrštanja nadzemnih elektroenergetskih vodova sa nadzemnim čeličnim distributivnim plinovodom električni vodovi moraju da prelaze iznad čeličnog distribu- tivnog plinovoda, pri čemu se iznad čeličnog distributivnog plinovoda postavlja zaštitna mreža, a čelični distributivni plinovod mora se uzemljiti.

 

Član 19.

Minimalne visine postavljanja nadzemnog čeličnog distributivnog plinovoda od kote terena navedene su u Prilogu 8. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio

4. Zaštitni pojas distributivnog plinovoda

 

Član 20.

(1) Zaštitni pojas distributivnog plinovoda određuje se radi osiguranja njegovog stanja, pogona, održavanja, kao i zaštite od vanjskih uticaja.

(2) U zaštitnom pojasu ne mogu se graditi objekti ili preduzimati druge radnje koje mogu uticati i ugroziti stanje ili pogon distributivnog plinovoda.

(3) Širinu zaštitnog pojasa distributivnog plinovoda utvr- đuje operater distributivnog sistema plina, prema tehničkim pravilima G 462 i G 472.

(4) Ovisno o pritisku plina, zaštitni pojas distributivnog plinovoda je:

1) za PE i čelične distributivne plinovode MOP < 1 bar – po 1 m od ivica distributivnog plinovoda na obje strane,

2) za PE i čelične distributivne plinovode 1 bar < MOP < 5 bara – po 2 m od ivica distributivnog plinovoda na obje strane,

3) za PE i čelične distributivne plinovode 5 bara < MOP < 16 bara – po 3 m od ivica distributivnog plinovoda na obje strane.

(5) U zaštitnom pojasu distributivnog plinovoda, prema tehničkim pravilima G 462 i G 472, nije dozvoljeno:

1) izvoditi radove i druge aktivnosti bez pismene sagla- snosti operatera distributivnog sistema plina, izuzev poljo- privrednih radova dubine do 0,5 m i

2) saditi drveće i drugo rastinje čiji korijeni dosežu dubi- nu veću od 1 m, odnosno za koje je potrebno da se zemljište obrađuje dublje od 0,5 m.

 

Član 21.

(1) Izvođač građevinskih radova koji izvodi radove u bli- zini zaštitnog pojasa distributivnog plinovoda, bez obzira na saglasnost od operatera distributivnog sistema plina da može izvoditi te radove, obavezan je da preduzme sve potrebne mjere propisane Tehničkim pravilom GW 315 i drugim propisima, kako navedeni radovi ne bi ugrozili stabilnost i sigur- nost zaštitnog pojasa distributivnog plinovoda.

(2) Posebne mjere preduzimaju se u slučaju ako se grade građevine ispod nivoa zemlje (npr. podzemne garaže, građe- vine sa etažama ispod nivoa zemlje, spremnici, bazeni, pot- porni zidovi i slično).

(3) Posebne mjere iz stava 2. ovog člana izvođaču gra- đevinskih radova propisuje operater distributivnog sistema plina u izdatoj saglasnosti.

(4) Operater distributivnog sistema plina u okviru poseb- nih mjera ima pravo zahtijevati od investitora izradu elabo- rata o zaštiti zaštitnog pojasa plinovoda.

(5) Izvođač građevinskih radova kojem je operater distri- butivnog sistema plina izdao saglasnost dužan je najmanje 15 dana prije početka izvođenja radova obavijestiti operatera distributivnog sistema plina koji je izdao saglasnost.

 

Član 22.

Ukrštanja puteva, te željezničkih i tramvajskih pruga sa već položenim distributivnim plinovodom izvode se pod po- sebnim uvjetima koje određuje operater distributivnog siste- ma plina.

5. Zahtjevi za projektiranje distributivnog plinovoda

 

Član 23.

Distributivni plinovod mora biti dovoljno čvrst da izdrži djejstvo svih sila kojima će prema očekivanjima biti izložen tokom izgradnje, ispitivanja i korišćenja.

 

Član 24.

(1) Distributivni plinovodi, u smislu općih funkcionalnih zahtjeva, moraju biti u skladu sa standardom BAS EN 12007-1.

(2) Pored općih zahtjeva iz stava 1. ovog člana, distri- butivni plinovodi od PE cijevi moraju ispuniti posebne funkcionalne zahtjeve za polietilen u skladu sa standardom BAS EN 12007-2, a distributivni plinovodi od čeličnih cijevi moraju ispuniti posebne funkcionalne preporuke za čelik u skladu sa standardom BAS EN 12007-3.

(3) Čelične cijevi za distributivne plinovode moraju biti u skladu sa standardom BAS EN ISO 3183.

(4) PE cijevi za distributivne plinovode moraju biti u skladu sa standardom BAS EN 1555-2.

(5) Za čelične distributivne plinovode cijevni elementi moraju biti u skladu sa standardom BAS EN 12007-3.

(6) Za PE distributivne plinovode cijevni elementi mo- raju biti u skladu sa standardima BAS EN 1555-3 i BAS EN 1555-4.

(7) Izbor debljine stijenke cijevi za čelične distributivne plinovode vrši se u skladu sa standardom BAS EN 12007-3.

(8) Izbor debljine stijenke cijevi za PE distributivne pli- novode vrši se u skladu sa standardom BAS EN 12007-2.

 

Član 25.

(1) Prije izrade prijedloga položaja distributivnog plinovoda projektanti vrše analizu lokacije gradnje, uzimajući u obzir prostorne planove, položaj izgrađenih i planiranih pli- novoda, energetske potrebe planiranih i postojećih kupaca na predmetnom lokalitetu, raspoloživi kapacitet distributivnog plinovoda, te analizu vlasništva posjeda i kolizija na pred- metnoj lokaciji.

(2) Pri izboru trase distributivnog plinovoda prvenstve- no se vodi računa da se on vodi kroz naseljena područja, s ciljem stvaranja optimalnih uvjeta za priključenje budućih kupaca prirodnog plina.

(3) Trasa položaja distributivnog plinovoda planira se u javnim posjedima, a gdje je to neizbježno, na granicama pri- vatnih posjeda, uz saglasnost njihovih vlasnika.

(4) Kod projektiranja distributivnog plinovoda moraju se uzeti u obzir faktori koji se mogu pojaviti tokom izgradnje, ispitivanja, održavanja i korišćenja plinovoda, kao što su:

1) opterećenja prilikom postavljanja i ispitivanja distri- butivnog plinovoda,

2) ugradnja ankera ili ukopavanje distributivnog plino- voda,

3) cestovni, tramvajski i željeznički saobraćaj,

4) potencijalna naknadna priključenja na distributivni plinovod,

5) isplivavanje distributivnog plinovoda, 6) drugi podzemni objekti,

7) poplave, led, snijeg, vjetar,

8) klizišta,

9) naknadno nasipanje terena, nasipi i slično, 10) nadzemni dijelovi distributivnog plinovoda.

 

Član 26.

Ukoliko analiza pokaže da je za određenu dionicu distributivnog plinovoda moguć uticaj faktora koji nisu navedeni u članu 25. ovog pravilnika, za izračunavanje debljine stijen- ke cijevi mora se primijeniti analiza naponskih sila i naprezanja u skladu sa standardom BAS EN 1594.

 

Član 27.

(1) Prilikom projektiranja distributivnog plinovoda ukrštanje distributivnog plinovoda, te javnih puteva i pruga mora biti u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika i uvjetima operatera javnog puta, odnosno pruge.

(2) Ako se distributivni plinovod polaže ispod puteva, željezničkih ili tramvajskih pruga podbušivanjem, distributivni plinovod se postavlja u odgovarajuću zaštitnu cijev.

(3) Prečnik zaštitne cijevi iz stava 2. ovog člana mora biti izabran tako da omogući nesmetano provlačenje radne cijevi.

(4) Za distributivne plinovode prečnika većeg od 100 mm prečnik zaštitne cijevi mora biti najmanje 100 mm veći od vanjskog prečnika distributivnog plinovoda.

(5) Zaštitne cijevi koje se postavljaju radi preuzimanja vanjskih opterećenja moraju se proračunati na čvrstoću pre- ma maksimalno mogućem opterećenju.

(6) Krajevi zaštitne cijevi koja se postavlja na prolazu ispod puta moraju biti udaljeni minimalno 1 m od linija koje čine krajnje tačke poprečnog profila putnog pojasa van na- selja, mjereno na vanjsku stranu, te minimalno 3 m sa obje strane od ivice krajnje kolovozne trake.

(7) Krajevi zaštitne cijevi koja se postavlja na prolazu ispod gradskih saobraćajnica moraju biti udaljeni najmanje 1 m od ivice krajnje kolovozne trake.

(8) Krajevi zaštitne cijevi koja se postavlja na prolazu ispod željezničkih ili tramvajskih pruga moraju biti udaljeni najmanje 5 m sa obje strane od osa krajnjih kolosijeka, odno- sno 1 m od nožica nasipa.

(9) Zaštitna cijev mora biti tako odabrana da izdrži sva naprezanja tokom polaganja i eksploatacije.

(10) Ukoliko se čelična cijev postavlja podbušivanjem bez zaštitne cijevi, mora se izabrati tehnologija koja osigurava da ne dođe do oštećenja izolacije distributivnog plinovoda.

 

Član 28.

(1) Pri ukrštanju distributivnog plinovoda sa putevima, željezničkim ili tramvajskim prugama, vodotokovima, ka- nalima, dalekovodima nazivnog napona preko 35 kV ugao ose distributivnog plinovoda prema tim objektima mora da iznosi između 60° i 90°.

(2) Pri ukrštanju distributivnog plinovoda sa gradskim saobraćajnicama, javnim putevima, kao i vodotokovima sa

koritom širim od 5 m ugao ose distributivnog plinovoda pre- ma tim objektima, po pravilu, mora da iznosi 90°.

(3) Ugao ukrštanja iz stava 2. ovog člana na mjestima gdje je to tehnički opravdano dozvoljeno je smanjiti na mi- nimalno 60°.

(4) Za izvođenje ukrštanja distributivnog plinovoda sa infrastrukturnim objektima iz st. 1. i 2. ovog člana, sa uglom manjim od 60°, potrebno je pribaviti odgovarajuću sagla- snost operatera nad tim objektima.

 

Član 29.

(1) Ako se čelični distributivni plinovod polaže ispod puta prokopavanjem, on se može postaviti i bez zaštitne cije- vi, sa dvostrukom antikorozivnom izolacijom, koja se izvodi u dužini od najmanje 10 m sa obje strane putnog pojasa.

(2) Ako se distributivni plinovod postavlja bez kopanja rova (potiskivanjem i podbušivanjem), polaganje se izvodi u skladu sa postupcima definiranim u Tehničkom pravilu GW 304 i primjenjuju se posebne odredbe specifične za postupak.

(3) Ukoliko se za polaganje plinovoda metodom potiski- vanja koristi osnovna cijev, tada se mora osigurati, uzimajući pri tome u obzir vrstu tla i izbor alata koji se koristi, da ne dođe do nedozvoljenih oštećenja omotača cijevi i stijenke cijevi, što se ispituje vizuelnim pregledom i električnim ispi- tivanjem izlaznog kraja cijevi, i to metodom potiskivanja po završetku polaganja cijevi.

 

Član 30.

(1) Distributivni plinovod se u zaštitnu cijev mora po- staviti tako da se ne ošteti njegova antikorozivna izolacija i mora biti postavljen na izolirane odstojnike, pri čemu krajevi zaštitne cijevi moraju biti zaptiveni.

(2) Zbog kontroliranja eventualnog propuštanja plina u međuprostor zaštitne cijevi i distributivnog plinovoda, na jednom kraju zaštitne cijevi mora se ugraditi cijev za kontro- lu isticanja plina prečnika najmanje 50 mm.

(3) Minimalno rastojanje cijevi za kontrolu isticanja plina, mjereno od linija koje čine krajnje tačke poprečnog profila putnog pojasa van naselja, na vanjsku stranu mora biti najmanje 5 m, odnosno najmanje 10 m od ose krajnjeg kolosijeka željezničke ili tramvajske pruge.

(4) Minimalno rastojanje cijevi za kontrolu isticanja pli- na, mjereno od ivice krajnje kolovozne trake gradskih sao- braćajnica, na vanjsku stranu mora biti najmanje 3 m.

(5) U slučaju ako je udaljenost regulacione linije od ivice krajnje kolovozne trake gradskih saobraćajnica manja od 3 m, cijev za kontrolu isticanja plina postavlja se na regulacio- nu liniju, ali ne bliže od 1 m.

(6) Otvor cijevi za kontrolu isticanja plina mora biti po- stavljen na visinu od 2 m iznad površine tla i zaštićen od atmosferskih uticaja.

 

Član 31.

(1) Za distributivni plinovod moraju se upotrebljavati zaporni uređaji (ventili, slavine, zasuni, zatvarači i sl.) i pri- padajući elementi, po konstrukciji i kvalitetu materijala na- mijenjeni za prirodni plin, a izrađeni prema odgovarajućim standardima.

(2) Ako se zaporni uređaji ugrađuju pod zemljom, sa di- stributivnim plinovodom moraju da se spoje zavarivanjem.

(3) Ako se u podzemni distributivni plinovod ugrađuju zaporni uređaji sa prirubničkim spojem, moraju se postaviti u betonski vodonepropusni šaht dovoljnih dimenzija da se može vršiti održavanje i rukovanje tim zapornim organom.

(4) Zaporni organi za distributivne plinovode koji se ugrađuju pod zemljom moraju biti opremljeni produžnim vretenom dovoljne dužine i pristupačni za provjeru funkcio- nalnosti i održavanje.

6. Rov za polaganje cijevi i zatrpavanje rova

 

Član 32.

(1) Profil rova za polaganje cijevi distributivnog plinovoda i način polaganja utvrđuju se prema dimenzijama cijevi.

(2) Rovovi za polaganje cijevi izgrađuju se prema stan- dardu DIN 4124.

(3) Za sprečavanje nedozvoljenih naprezanja rov mora biti tako pripremljen da je distributivni plinovod položen ravnomjerno.

(4) Ukoliko je tlo nenosivo ili sa velikim sadržajem vode, ako je to potrebno, distributivni plinovod može biti osiguran od potapanja ili isplivavanja.

(5) U dionicama s nagibom terena, na trasi distributivnog plinovoda moraju se donijeti mjere koje sprečavaju da rov u koji je položen distributivni plinovod dobije funkciju drena- že podzemnih voda.

(6) Na obroncima brda mora se sa odgovarajućim mjera- ma spriječiti klizanje tla i distributivnog plinovoda.

 

Član 33.

(1) Visina nadsloja cijevi mora biti prilagođena lokalnim uvjetima.

(2) Po pravilu, distributivni plinovod treba biti pokriven sa 0,6 m do 1 m.

(3) Pokrivni sloj može, na lokalno ograničenim mjestima, biti smanjen do 0,5 m bez posebnih mjera zaštite, ukoliko se kroz tlo ne očekuju nedozvoljeni uticaji na distributivni plinovod.

(4) Nije dozvoljeno da visina pokrivnog sloja prelazi 2 m bez posebnog razloga.

(5) Na visini od 0,3 m do 0,5 m iznad gornje ivice distri- butivnog plinovoda, prilikom zatrpavanja postavlja se upo- zoravajuća traka s natpisom “PLIN”.

(6) Za odstupanje preko granica visine pokrivnog sloja iz stava 4. ovog člana potrebno je donijeti određene posebne mjere (npr. čelična zaštitna cijev, betonske ploče i drugo).

 

Član 34.

Položeni distributivni plinovod mora se sa svih strana oblo- žiti dovoljnim slojem zemlje koja je, što se tiče mehaničke ot- pornosti cijevi, podesna za polaganje distributivnog plinovoda.

 

Član 35.

(1) Zatrpavanje treba vršiti u što je moguće kraćem roku nakon polaganja cijevi, a nakon geodetskog snimanja u otvo- renom rovu.

(2) Položeni distributivni plinovod, u debljini sloja od najmanje 10 cm, mora biti okružen sa svih strana zemljom čija je granulacija, u pogledu mehaničke otpornosti cijevi i izolacije cijevi, pogodna za postavljanje oko distributivnog plinovoda.

(3) Ukoliko se ne mogu ispuniti preduvjeti iz stava 2. ovog člana, potrebno je preduzeti posebne mjere zaštite.

(4) Iskopani materijal može se ponovo koristiti za završno zatrpavanje rova, izuzimajući zatrpavanje rovova u saobraćaj- nicama gdje moraju biti zadovoljeni zahtjevi te saobraćajnice.

(5) Kod udubljenja u dnu rova distributivni plinovod tre- ba, ako je potrebno, tako zatrpati da bi se izbjegla nedozvo- ljena naprezanja.

 

POGLAVLJE III.

IZGRADNJA, ISPITIVANJE, POGON I ODRŽAVANJE DISTRIBUTIVNOG PLINOVODA

1. Izgradnja distributivnog plinovoda

Član 36.

(1) Prije početka izgradnje distributivnog plinovoda po-

trebno je odrediti radni pojas koji će u toku gradnje biti na raspolaganju izvođaču radova.

(2) Radni pojas mora da bude prilagođen prečniku distri- butivnog plinovoda, vrsti i količini iskopa, kao i mogućno- stima rada mašina.

(3) Postojeći objekti koji leže u radnom pojasu ne mogu da budu ugroženi.

Član 37.

(1) Da bi se cijevi sačuvale od oštećenja, utovar i istovar se vrši odgovarajućim uređajima i opremom.

(2) Cijevi se tokom transporta moraju osigurati od mogu- ćih mehaničkih oštećenja.

(3) Skladištenje i visina uskladištenih cijevi na gradilištu vrši se tako da ne može doći do oštećenja cijevi, kao i njiho- vog kotrljanja.

(4) Rukovanje, transport i skladištenje cijevi i cijevnih elemenata mora biti u skladu sa serijom standarda BAS EN 12007-1 BAS EN 12007-2, BAS EN 12007-3, BAS EN 12007-4 i BAS EN 12007-5.

Član 38.

(1) Prilikom izvođenja građevinskih radova na izgradnji distributivnog plinovoda pravna lica koja izvode građevin- ske radove moraju da poznaju i primjenjuju tehnička pravila vezana za izgradnju distributivnih plinovoda.

(2) Građevinski radovi na izgradnji distributivnog plino- voda moraju da se izvode u skladu sa odredbama čl. od 33. do 37. ovog pravilnika.

(3) Izgradnja distributivnog plinovoda mora da bude izvedena u skladu sa odredbama čl. od 5. do 19. ovog pra- vilnika.

 

Član 39.

Svaka pojedinačna cijev, cijevni element ili uređaj mo- raju se vizuelno pregledati neposredno prije montaže da bi se ustanovilo da li ima bilo kakav nedostatak koji bi mogao uticati na njihovu upotrebljivost.

 

Član 40.

(1) Cijevi i drugi dijelovi distributivnog plinovoda spaja- ju se zavarivanjem.

(2) Druge vrste spojeva dozvoljene su ukoliko je rad- nim iskustvom ili eksperimentima dokazano da izabrani spoj zadovoljava minimalne zahtjeve uporedivih ispitnih podloga i pogonskih zahtjeva u pogledu čvrstoće i nepro- pusnosti.

(3) Radove iz st. 1. i 2. ovog člana može da izvodi opera- ter distributivnog sistema i plina.

 

Član 41.

(1) Zavarivački radovi čeličnih cijevi i čeličnih cijevnih elemenata izvode se prema standardu BAS EN 12732.

(2) Kod nepovoljnih vremenskih uvjeta zavarivački ra- dovi mogu se izvoditi na čeličnom distributivnom plinovodu samo kada se postignu radni uvjeti koji omogućavaju nesme- tano izvođenje zavarenog spoja.

(3) Pri temperaturama od 0 °C i nižim, ovisno o deblji- ni stijenke cijevi, materijalu cijevi i postupku zavarivanja, može biti potrebno predgrijavanje krajeva cijevi.

(4) Spoj je potrebno zaštiti od direktnog uticaja vjetra i kiše, toliko da se zavareni spoj ne ohladi.

(5) Kod čeličnog distributivnog plinovoda zavareni spojevi moraju da se ispitaju po cijelom obimu zavarenog spoja.

(6) Ispitivanje se sprovodi prema standardu BAS EN ISO 5817.

 

Član 42.

(1) Prilikom hladnog savijanja čelične cijevi najveće do- zvoljeno savijanje po dužini jednakoj prečniku cijevi je 1,5 r.

(2) Savijanje uzdužno zavarenih čeličnih cijevi izvodi se tako da se zavareni spoj mora nalaziti u blizini neutralne ose luka cijevi.

(3) Prilikom polaganja čeličnog distributivnog plino- voda minimalni poluprečnici elastičnih lukova, ovisno o prečniku cijevi, moraju biti u skladu sa standardom BAS EN 12007-1.

 

Član 43.

(1) Kvalifikacija tehnologije zavarivanja čeličnih cijevi sprovodi se u skladu sa standardom BAS EN ISO 15614-1.

(2) Stručna osposobljenost zavarivača čeličnih cijevi, odnosno operatera zavarivanja mora biti u skladu sa stan- dardom BAS EN ISO 9606-1, odnosno standardom BAS EN ISO 14732.

 

Član 44.

Prije ispitivanja zavarenih spojeva metodom ispitiva- nja bez razaranja svi zavareni spojevi na čeličnom distri- butivnom plinovodu moraju se vizuelno pregledati.

 

Član 45.

(1) Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razara- nja vrši se po cijelom obimu zavarenog spoja.

(2) Ispitivanje bez razaranja može da obavlja samo prav- no lice koje ispunjava zahtjeve standarda BAS ISO/IEC 17025 za odgovarajuću vrstu i metodu ispitivanja.

(3) Ispitivanje bez razaranja iz stava 1. ovog člana vrši lice čija je stručna osposobljenost potvrđena u skladu sa standardom BAS EN ISO 9712, i to najmanje za nivo II.

(4) O vizuelnom pregledu zavarenih spojeva mora da po- stoji zapis.

 

Član 46.

(1) Svi zavareni spojevi na čeličnom distributivnom pli- novodu koji se postavljaju u putni pojas ili pružni pojas, u tunele, na mostove, na nadzemne i ukopane prelaze preko ili ispod puta, željezničkih ili tramvajskih pruga i na prela- ze preko vodenih tokova, kao i u pojasu crpilišta vode za piće, moraju se 100% radiografski ispitati, bez obzira na pritisak.

(2) Radiografski se 100% moraju ispitati i svi zavareni spojevi na svim MS, RS i MRS, kao i na svim drugim nadze- mnim dijelovima plinovoda.

(3) Svaki zavareni spoj za koji se utvrdi da je neispravan mora se popraviti i ponovo ispitati.

(4) Ispitivanje radiografskom metodom vrši se u skladu sa standardima BAS EN ISO 17636-1 i BAS EN ISO 17636- 2, a nivoi prihvatljivosti greške određuju se u skladu sa stan- dardom BAS EN ISO 10675-1.

 

Član 47.

(1) Ovisno o prečniku čeličnog distributivnog plinovoda i pritiska, osim ispitivanja iz čl. 44. i 46. ovog pravilnika, mogu se odrediti i dodatna ispitivanja zavarenih spojeva dru- gim metodama bez razaranja.

(2) Ispitivanje ultrazvukom vrši se u skladu sa standardi- ma BAS EN ISO 16810, BAS EN ISO 16811, BAS EN ISO 16823, BAS EN ISO 16826, BAS EN ISO 16827, BAS EN ISO 16828.

(3) Ručno ultrazvučno ispitivanje zavarenih spojeva de- bljine veće od 8 mm vrši se u skladu sa standardom BAS EN ISO 17640.

(4) Nivoi prihvatljivosti greške određuju se u skladu sa standardima BAS EN ISO 23279 i BAS EN ISO 11666.

(5) Ispitivanje penetrantima vrši se u skladu sa standar- dima BAS EN ISO 3452-1, BAS EN ISO 3452-2, BAS EN ISO 3452-3, BAS EN ISO 3452-4, BAS EN ISO 3452-5 i BAS EN ISO 3452-6.

(6) Nivoi prihvatljivosti greške određuju se u skladu sa standardom BAS EN ISO 23277.

(7) Ispitivanje magnetnim česticama vrši se u skladu sa standardom BAS EN ISO 17638.

(8) Nivoi prihvatljivosti greške određuju se u skladu sa standardom BAS EN ISO 23278.

 

Član 48.

Kod pogonskih pritisaka iznad 5 bara vodi se knjiga cije- vi za zavarivačke radove.

 

Član 49.

(1) Pri polaganju distributivnog plinovoda mora se osi- gurati potrebna oprema kako bi se osiguralo ravnomjerno spuštanje cijevi, bez udara, štetnog sabijanja i nedozvoljene pojave plastičnih deformacija na distributivnom plinovodu.

(2) Za polaganje izoliranih cijevi moraju se koristiti od- govarajuća pomoćna sredstva, kao npr. trake ili valjci.

(3) Prije polaganja i nakon polaganja distributivnog plino- voda u rov vrši se vizuelna kontrola distributivnog plinovoda.

(4) Kod čeličnih distributivnih plinovoda, pored vizuel- ne kontrole, vrši se kontrola izolacije uređajima za detekciju oštećenja izolacije.

(5) Eventualna oštećenja distributivnog plinovoda mora- ju se sanirati.

(6) Polaganje distributivnog plinovoda u rov u kome se nalazi voda dozvoljeno je samo ako se osigura pravilno osla- njanje distributivnog plinovoda.

 

Član 50.

(1) Položaj armatura ventila neophodnih za pogon obilje- žava se znakovima prema standardima DIN 4065 i DIN 4069.

(2) Ovisno o trasi položenog distributivnog plinovoda (npr. skretanja i ukrštanja) i lokalnim karakteristikama, na terenu se obilježavaju posebne orijentacione tačke strelica- ma, pločicama ili kamenim markerima.

(3) Na prolazu distributivnog plinovoda ispod vodenih tokova, kanala, puteva i željezničkih ili tramvajskih pruga oznake za obilježavanje trase distributivnog plinovoda i zna- ci upozorenja postavljaju se sa obje strane vodenog toka, ka- nala ili puteva i željezničkih ili tramvajskih pruga.

(4) Oznaka na prolazu distributivnog plinovoda ispod željezničke ili tramvajske pruge ne može se postaviti na ra- stojanju manjem od 10 m od ose krajnjeg kolosijeka.

(5) Oznaka na prolazu distributivnog plinovoda ispod puta ne može se postaviti na rastojanju manjem od 1 m od vanjske ivice kolovoza.

(6) Oznaka na prolazu distributivnog plinovoda ispod kana- la ne može se postaviti bliže od 5 m od ose nasipa kanala.

Član 51.

(1) Distributivni plinovodi od PE cijevi moraju da za- dovolje sve zahtjeve u skladu sa serijom standarda BAS EN 12007-1, BAS EN 12007-2, BAS EN 12007-4 i BAS EN 12007-5.

(2) Izgradnja PE distributivnog plinovoda izvodi se pre- ma Tehničkom pravilu G 472, smjernicama i uputstvima na- vedenim u tom tehničkom pravilu.

(3) Na rastojanju od 0,3 m do 0,5 m iznad gornje ivice distributivnog plinovoda od PE cijevi u rov se može postaviti traka s metalnom niti (žicom) sa odgovarajućim upozorenji- ma o distributivnom plinovodu pod pritiskom, kako bi po- ložaj distributivnog plinovoda naknadno mogao biti lociran odgovarajućim instrumentima.

 

Član 52.

Nakon polaganja distributivnog plinovoda u rov, obave- zno je izvršiti geodetsko snimanje položenog distributivnog plinovoda prije zatrpavanja rova.

2. Ispitivanje distributivnog plinovoda

 

Član 53.

(1) Prije puštanja u rad distributivni plinovod ispituje se na čvrstoću i nepropusnost.

(2) Procedura i metoda ispitivanja iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa standardom BAS EN 12327.

(3) Pritisak ispitivanja na čvrstoću za čelične distributiv- ne plinovode mora biti određen u skladu sa standardom BAS EN 12007-3.

(4) Pritisak ispitivanja na čvrstoću za PE distributivne plinovode mora biti određen u skladu sa standardom BAS EN 12007-2.

 

Član 54.

(1) Kombinirano ispitivanje distributivnog plinovoda i njegovih sastavnih dijelova na čvrstoću i nepropusnost vrši se na ispitnom pritisku (STP).

(2) Ispitivanje na čvrstoću distributivnih plinovoda vrši se na ispitnom pritisku (STP).

(3) Minimalni ispitni pritisak prilikom ispitivanja distri- butivnog plinovoda i njegovih sastavnih dijelova samo na nepropusnost može biti jednak radnom pritisku (OP), koji vlada u sistemu.

 

Član 55.

(1) U slučaju kad se kao ispitni medij koristi voda, ona mora biti čista sa dodatim inhibitorima korozije kada je to neophodno.

(2) Ispitivanje se obavlja nakon zatrpavanja distributivnog plinovoda kako bi se izbjegao uticaj temperaturnih promjena.

(3) Ukoliko je temperatura zemlje u neposrednoj blizini distributivnog plinovoda manja od 2 °C, vodi se mora dodati sredstvo protiv zamrzavanja.

 

Član 56.

(1) Konstrukcioni sklopovi sastavljeni od cijevi i fitinga mogu se ispitati prije ugradnje u distributivni plinovod u sljedećim slučajevima:

1) kada ne mogu biti ispitani nakon ugradnje u postojeću instalaciju,

2) kada treba da se postave u blizini fabričkih postroje- nja koja ne mogu biti zaštićena od posljedica neuspješnog ispitivanja,

3) kada se procijeni da posljedice neuspješnog ispitivanja opravdavaju prethodno ispitivanje.

(2) Nakon ugradnje, konstrukcioni sklopovi iz stava 1. ovog člana ne moraju se ponovo ispitivati na čvrstoću i ne- propusnost, ali svi zavareni spojevi gdje se sklop ugrađuje u distributivni plinovod moraju biti 100% ispitani metodom bez razaranja.

 

Član 57.

Nakon sprovedenog ispitivanja, medij koji se koristi za ispitivanje mora se odstraniti iz distributivnog plinovoda tako da ne utiče štetno na okolinu.

 

Član 58.

Radove ispitivanja distributivnog plinovoda izvodi stručno lice izvođača radova uz prisustvo lica koje vrši stručni nadzor.

 

Član 59.

(1) Dokaz o sprovedenom ispitivanju iz čl. od 53. do 55. ovog pravilnika je potvrda o prijemu, koja se nalazi u Prilogu 6a. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Potvrdu iz stava 1. ovog člana izdaje stručno lice izvođača radova iz člana 58. ovog pravilnika.

 

Član 60.

(1) Neposredno prije puštanja plina u dio distributivnog plinovoda potrebno je utvrditi da ne postoji otvoreni priključak.

(2) Nakon radnje iz stava 1. ovog člana, dio distributiv- nog plinovoda, uz primjenu propisa zaštite na radu i zaštite od požara, puni se i pušta u pogon, o čemu se izdaje u pisanoj formi dokaz o postupku puštanja plina u dio distributivnog plinovoda.

 

Član 61.

Dokaz o postupku puštanja plina u dio distributivnog pli- novoda iz člana 60. stav

2. ovog pravilnika sadrži:

1) tehnički opis distributivnog plinovoda,

2) tehnološki postupak operacija prilikom zapunjavanja distributivnog plinovoda prirodnim plinom,

3) vrijeme početka i završetka operacija prilikom zapu- njavanja distributivnog plinovoda prirodnim plinom,

4) pritisak do kojeg se distributivni plinovod punio i ko- ličina prirodnog plina koja je bila potrebna za zapunjavanje distributivnog plinovoda prirodnim plinom,

5) količine prirodnog plina koje su se ispustile u atmosfe- ru u postupku zapunjavanja distributivnog plinovoda.

3. Antikorozivna zaštita čeličnog distributivnog plinovoda

 

Član 62.

(1) Svi dijelovi čeličnog distributivnog plinovoda moraju biti zaštićeni od korozije.

(2) Nadzemni dijelovi čeličnog distributivnog plinovoda koji nisu galvanski odvojeni moraju biti zaštićeni antikorozivnim premazima.

(3) Antikorozivna zaštita podzemnog čeličnog distributivnog plinovoda sastoji se od pasivne zaštite (izolacija) i aktivne zaštite (katodna zaštita od korozije).

 

Član 63.

Pasivna zaštita se izvodi i popravlja u skladu sa standardom BAS EN 12068.

 

Član 64.

Aktivna zaštita od korozije se izvodi, kontrolira i održava u skladu sa standardima BAS EN 12954 i BAS EN 50162.

 

Član 65.

(1) Čelične cijevi od kojih se sastoji distributivni plino- vod mogu biti izolirane fabrički ili na mjestu ugrađivanja.

(2) Izolacija čeličnog distributivnog plinovoda iz člana 62. ovog pravilnika mora da ispunjava sljedeće uvjete:

1) da ne upija vodu i da onemogućava prolaz vlage do čeličnog distributivnog plinovoda,

2) da ima visok električni otpor,

3) da je hemijski i fizički stabilna u toku eksploatacionog perioda čeličnog distributivnog plinovoda,

4) da je termički stabilna u području radnih temperatura čeličnog distributivnog plinovoda,

5) da je fleksibilna i elastična,

6) da se proizvodi u obliku koji omogućava lahko i sigur- no nanošenje na čelični distributivni plinovod,

7) da sa površinom metala cijevi stvara čvrst spoj koji je trajan i otporan na vodu i vlagu.

(3) Gotov izolacioni sloj na površini predizoliranih cijevi treba da bude dovoljno čvrst, da nema oštećenja i da može izdržati naprezanja u transportu i radovima pri polaganju če- ličnog distributivnog plinovoda.

(4) Pasivna zaštita (izolacija) mora biti u sprezi sa katod- nom zaštitom od korozije.

(5) Pod uticajem katodne zaštite od korozije izolacija ne može da gubi svojstva, te ne može da smanjuje djejstvo ka- todne zaštite od korozije.

 

Član 66.

(1) Izolacioni materijal mora biti ispitan u pogledu:

1) otpornosti na utiskivanje,

2) otpornosti na plastičnu deformaciju trake,

3) površinskog električnog otpora,

4) otpora na katodno odvajanje,

5) sile prianjanja traka – cijev,

6) sile prianjanja traka – traka,

7) sile prianjanja na fabričku izolaciju,

8) otpornosti na smicanje preklopa trake,

9) otpornosti na ultraljubičasto zračenje,

10) otpornosti na starenje.

(2) O ispitivanju iz stava 1. ovog člana mora da postoji izvještaj o ispitivanju prije ugradnje.

 

Član 67.

(1) Prije zatrpavanja čeličnog distributivnog plinovoda ispitivanje izolacije na distributivnom plinovodu mora se obaviti kroz sljedeće aktivnosti:

1) vizuelni pregled (kontrola prianjanja traka–cijev i traka–traka, kontrola smicanja preklopa trake) i

2) ispitivanje na elektroprobojnost.

(2) Prilikom ispitivanja izolacije čeličnog distributivnog plinovoda na elektroprobojnost mora se izabrati ispitni na- pon prema tipu i debljini izolacije, ali najmanji od 10 kV, pri čemu čelični distributivni plinovod mora biti uzemljen.

(3) Ispitna elektroda koja se koristi pri ispitivanju izo- lacije mora da bude elastična i da odgovara prečniku cijevi (ispitni prstenovi).

(4) Fitinzi i ostali dijelovi čeličnog distributivnog plino- voda nepravilnog oblika ispituju se posebnom elektrodom (ispitne četke i metlice).

(5) Brzina prevlačenja elektrode duž cjevovoda mora da bude konstantna, te manja od 20 m/min.

(6) Otkrivene greške u izolaciji moraju da se poprave izolacionim materijalom koji odgovara materijalu koji je upotrijebljen za izolaciju distributivnog plinovoda, na način da kvalitet izolacije na mjestu popravke odgovara kvalitetu izolacije cijevi bez oštećenja.

 

Član 68.

(1) Na mjestima na kojima je neophodno međusobno električno odvajanje dijelova čeličnog distributivnog plinovoda moraju da se ugrade izolacione spojnice (izolacioni komadi).

(2) Izolacione spojnice moraju da budu konstruirane za odgovarajući pritisak, temperaturu i dielektričnu čvrstoću, te izolirane od uticaja tla.

 

Član 69.

(1) Na mjestima na kojima se čelični distributivni plinovod postavlja kroz zaštitne cijevi distributivni plinovod mora da bude električno odvojen od zaštitnih cijevi.

(2) Zaštitna cijev postavlja se u skladu sa standardom BAS EN 12954.

 

Član 70.

Elementi ovjesa čeličnog distributivnog plinovoda za konstrukciju mosta, tegovi za balast, sidra za distributivni plinovod i metalna ojačanja izolacije moraju biti električno odvojeni od distributivnog plinovoda slojem izolacionog materijala i postavljeni tako da ne oštećuju izolaciju.

Član 71.

Čelični distributivni plinovodi moraju biti položeni u tlo tako da trajno ostanu električno odvojeni od drugih podzemnih metalnih vodova i instalacija.

 

Član 72.

Nadzemni dio čeličnog distributivnog plinovoda mora biti uzemljen.

 

Član 73.

Čelični distributivni plinovod je efikasno katodno zaštićen ako su vrijednosti zaštitnog potencijala u skladu s vrijednostima datim u standardu BAS EN 12954.

 

Član 74.

(1) Sistemi katodne zaštite čeličnog distributivnog plinovoda mogu biti izvedeni sa galvanskim anodama ili sa vanj- skim izvorom istosmjerne struje.

(2) Sistemi katodne zaštite iz stava 1. ovog člana moraju se izgraditi u skladu sa standardom BAS EN 12954, i to najkasnije u roku od šest mjeseci od polaganja čeličnog distributivnog plinovoda u tlo.

(3) Ukoliko sistem katodne zaštite nije izgrađen i pušten u rad u roku iz stava 2. ovog člana, potrebno je izvesti privremenu instalaciju katodne zaštite do izgradnje predviđenog sistema katodne zaštite.

 

Član 75.

(1) Ako usljed djelovanja lutajućih struja postoji opasnost od korozije čeličnog distributivnog plinovoda, ta opa- snost se utvrđuje, mjeri i otklanja prema standardima BAS EN 50162 i BAS EN 13509.

(2) Za priključivanje uređaja za odvođenje lutajućih struja potrebna je saglasnost vlasnika/korisnika podzemnih metalnih infrastruktura ili objekata koji uzrokuju nastanak lutajućih struja.

 

Član 76.

(1) Projektiranjem sistema katodne zaštite moraju se obuhvatiti svi uticajni faktori, a posebno:

1) osnovni podaci o čeličnom distributivnom plinovodu koji se štiti od korozije,

2) karakteristike distributivnog plinovoda sa geodetskim snimcima svih podzemnih i nadzemnih objekata i instalacija,

3) karakteristike tla,

4) program izvođenja i rezultati terenskih mjerenja,

5) određivanje parametara i izbor sistema katodne zašti-

 

Član 78.

(1) Mjerni kablovi na čelični distributivni plinovod spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem i aluminotermitskim zavarivanjem.

(2) Mjesto zavarivanja mora se izolirati.

(3) Kvalitet izolacije na mjestu kablovskog spoja mora odgovarati kvalitetu izolacije cijevi prije njenog uklanjanja, radi montaže kablovskog izvoda na cjevovodu.

 

Član 79.

(1) Dionice čeličnog distributivnog plinovoda koje prolaze kroz vodozaštitne zone potrebno je pojačano izolirati.

(2) Na dionicama čeličnog distributivnog plinovoda iz stava 1. ovog člana mjerni izvodi za kontrolu korozivnih uticaja postavljaju se na razmacima koji nisu veći od jedan kilometar, a funkcioniranje katodne zaštite kontrolira se najmanje četiri puta godišnje.

(3) Čelični distributivni plinovodi koji se polažu kroz trusna područja ne moraju se pojačano izolirati, ali je u po- gledu mjernih izvoda i kontrole funkcioniranja sistema ka- todne zaštite potrebno postupati u skladu sa odredbom stava 2. ovog člana.

 

Član 80.

(1) Kontrola i održavanje sistema katodne zaštite vrše se u skladu sa standardom BAS EN 12594.

(2) Svi rezultati mjerenja i intervencija na sistemu katod- ne zaštite moraju se dokumentirati i čuvati u skladu sa pro- pisima i tehničkim pravilima, tako da se osiguraju detaljne informacije o efikasnosti katodne zaštite i omoguće provjere poređenjem podataka.

4. Električne instalacije i uređaji na distributivnom plinovodu

 

Član 81.

(1) Električne instalacije i uređaji se, po pravilu, postavljaju van zona opasnosti od eksplozije.

(2) Ako se instalacije i uređaji iz stava 1. ovog člana ugrađuju na mjestima koja su u zonama opasnosti, ugradnja i izvođenje instalacija i uređaja sprovodi se na način i po postupcima koji su utvrđeni posebnim propisima kojima je uređena sigurnost od požara i eksplozija u potencijalno ek- splozivnim atmosferama.

(3) Električne instalacije i uređaji koji se ugrađuju na čelični distributivni plinovod i na njegove sastavne dijelove moraju biti u granicama projektiranih, odnosno nazivnih vrijednosti (naziv- ne snage, napona, struje, frekvencije, vrste pogona, grupe palje- nja i sl.), te zaštićeni od djejstva vode, električnog, hemijskog, termičkog i mehaničkog djejstva.

(4) Električne instalacije i uređaji koji se postavljaju na če- lični distributivni plinovod i na njegove sastavne dijelove mogu biti ugrađeni u kanalima i šahtovima koji se ne provjetravaju samo ako je takva gradnja uvjetovana tehnološkim zahtjevima.

 

Član 82.

Električne instalacije koje se nalaze na mjestima koja nisu ugrožena eksplozivnom smjesom, a kanalima su povezana sa mjestima ugroženim tom smjesom, potrebno je na odgovarajući način spriječiti prodor plina.

 

Član 83.

Strujni izvodi za dovod električne energije u objekat ili u dio objekta koji je ugrožen eksplozivnom smjesom moraju ima- ti prekidno mjesto, odnosno prekidač postavljen na pristupačnu lokaciju koja nije ugrožena tom smjesom, kako bi se isključilo napajanje na glavnom strujnom distributivnom ormaru.

 

Član 84.

Uređaji i objekti na distributivnom plinovodu moraju biti zaštićeni od negativnog uticaja prouzrokovanog atmosferskim pražnjenjem te,

6) izbor opreme i konstrukcionih elemenata za katodnu zaštitu.

(2) Čelični distributivni plinovodi moraju biti posebno zaštićeni od povišene temperature tla, koje hemijski nije ne- utralno, kao i na mjestima na kojima postoje anaerobne bak- terije koje vrše redukciju sulfata u tlu.

 

Član 77.

(1) Za kontrolu rada sistema katodne zaštite čeličnog distributivnog plinovoda moraju se izvesti mjerni izvodi za kontrolu potencijala, struje i otpora koji se postavljaju na:

1) mjestima postavljanja zaštitnih cijevi, na ukrštanjima sa putevima i željezničkim ili tramvajskim prugama,

2) mjestima ukrštanja i paralelnim vođenjima sa drugim metalnim instalacijama,

3) mjestima postavljanja izolacionih komada (spojnica) u tlu,

4) prijelazima preko rijeka,

5) prijelazima preko mostova,

6) priključcima na stanicu katodne zaštite, 7) instalacijama sa galvanskim anodama.

(2) Rastojanje između dva susjedna mjerna izvoda ne može biti veće od dva kilometra, a u urbanim dijelovima ovo rastojanje ne može biti veće od jedan kilometar.

 

Član 85.

Uređaji i oprema na distributivnom plinovodu moraju biti ugrađeni tako da se onemogući pojava statičkog elektriciteta koji bi mogao da prouzrokuje paljenje eksplozivne smjese.

 

Član 86.

Uređaji i oprema koji su sastavni dijelovi električnih in- stalacija moraju ispunjavati uvjete propisane posebnim propisima u pogledu konstruktivnih osobina, kvaliteta i vrste materijala, kao i načina i uvjeta ugradnje. 5. Pogon i održavanje distributivnog plinovoda

 

Član 87.

Distributivni plinovod i njegovi sastavni dijelovi moraju se koristiti, kontrolirati i održavati na način da se osigura njihov siguran i pouzdan rad.

 

Član 88.

(1) Korišćenje, kontroliranje i održavanje distributivnog plinovoda i njegovih sastavnih dijelova vrši se u skladu sa standardima BAS EN 12007-1, BAS EN 12007-2, BAS EN 12007-3, BAS EN 12007-4 i BAS EN 12007-5.

(2) Prilikom izvođenja građevinskih radova, a s ciljem održavanja distributivnog plinovoda ili izvođenja drugih građevinskih radova u blizini distributivnog plinovoda, izvođač građevinskih radova obavezan je da primijeni mjere zaštite distributivnog plinovoda propisane Tehničkim pravilom GW 315.

 

Član 89.

Puštanje distributivnog plinovoda u pogon, kao i stavljanje van pogona vrši se prema standardima BAS EN 12327, BAS EN 12007-1 i BAS EN 1594.

 

Član 90.

(1) Rekonstrukcija i sanacija distributivnog plinovoda ili dijela distributivnog plinovoda obavlja se prema standardu BAS EN 12007-4.

(2) Dalja uputstva su navedena u standardu BAS EN 12007-1, odnosno BAS EN 12007-2 (PE) ili BAS EN 12007-3 (čelik), ovisno o materijalu od kojega je izgrađen distributivni plinovod.

 

Član 91.

Naknadno povećanje OP u postojećem distributivnom plinovodu mora biti u skladu sa standardom BAS EN 12007-4.

 

Član 92.

Za distributivni plinovod, u smislu povećanja MOP-a, operater distributivnog sistema plina mora izraditi projekat tog distributivnog plinovoda, koji sadrži:

1) dokaz o upotrijebljenim materijalima pri izgradnji distributivnog plinovoda,

2) dokaz da izgrađeni distributivni plinovod može podnijeti naprezanja koja proizilaze iz novoplaniranog MOP, odnosno DP,

3) dokumentaciju za obnovu dijela postojećeg distributivnog plinovoda, ukoliko je to neophodno, da bi distribu- tivni plinovod mogao podnijeti naprezanja pri novom MOP,

4) ispitivanje distributivnog plinovoda za novi MOP, u skladu s ovim pravilnikom.

 

POGLAVLJE IV. PROJEKTIRANJE, PROIZVODNJA I MONTAŽA RS, MRS i MS

1. Lokacije RS, MRS i MS

Član 93.

(1) Minimalna horizontalna rastojanja RS, MRS i MS od stambenih objekata i objekata u kojima se stalno ili povremeno boravi navedena su u Prilogu 9. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Rastojanja iz Priloga 9. ovog pravilnika mjere se od temelja objekta do temelja RS, MRS i MS.

(3) Zid bez otvora je zid minimalne vatrootpornosti 30 minuta koji nema otvore na minimalnoj horizontalnoj udalje- nosti od RS, MRS i MS na obje strane, u skladu sa minimal- nim odstojanjima iz Priloga 9. ovog pravilnika.

(4) Odušne i ventilacione cijevi podzemnih stanica mora- ju biti udaljene najmanje 3 m od stambenih objekata i drugih objekata u kojima se stalno ili povremeno boravi.

(5) Postrojenja RS, MRS i MS mogu se postaviti na zid ili prema zidu bez otvora građevinskih objekata u krugu in- dustrijskih potrošača, pri čemu zid mora biti nepropustan za plin i ne može imati otvore na minimalnoj horizontalnoj uda- ljenosti od 5 m na obje strane od postrojenja.

(6) Postrojenja RS, MRS i MS do 10 m3/h sa ulaznim pritiskom do 1 bara mogu se postaviti u zajedničke prostorije (hodnike i stepeništa koja su dozvoljena prema Tehničkom pravilu G 600) stambenih zgrada, pod uvjetom da su te pro- storije s prirodnim provjetravanjem.

(7) Postrojenja RS, MRS i MS ulaznog pritiska do 5 bara mogu se postavljati i na krov zgrade.

(8) Pod na koji se postavlja instalacija mora biti čvrst i nezapaljiv najmanje 60 minuta i mora biti nepropustan za plin.

(9) Od uvjeta propisanih u stavu 8. ovog člana može se od- stupiti ako se između poda i krova na koji je postavljena instala- cija nalazi otvoreni međuprostor visine najmanje 10 cm.

(10) Dovodna plinska cijev može se voditi kroz zgradu ili uz fasadu u ovisnosti o pritisku i visini zgrade prema važe- ćim propisima, pri čemu na dovodnoj cijevi u zemlji u blizini zgrade mora biti ugrađen ventil.

(11) Pored ventila iz stava 10. ovog člana, ugrađenog u zemlji na dovodnoj cijevi, mora biti ugrađen i ventil na vanj- skom zidu objekta na pristupačnom mjestu.

(12) Postrojenja RS, MRS i MS ulaznog pritiska do 5 bara i protoka do 200 Sm3/s (uključujući i 200 Sm3/s) mogu se postavljati što bliže mjestu uvođenja plinske cijevi u zgra- du i ti prostori moraju biti dostupni radnicima preduzeća za snabdijevanje plinom.

(13) Sistem regulacije pritiska plina mora biti pristupa- čan radnicima preduzeća za snabdijevanje plinom.

 

Član 94.

(1) Minimalna horizontalna rastojanja RS, MRS i MS od ostalih objekata navedena su u Prilogu 10. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Odstupanja od navedenih rastojanja iz Priloga 10. ovog pravilnika primjenjuju se u skladu sa članom 12. ovog pravilnika.

(3) Minimalno horizontalno rastojanje RS, MRS i MS od željezničkih ili tramvajskih pruga mjeri se od bliže šine, a rasto- janje od javnih puteva mjeri se od krajnje ivice putnog pojasa.

(4) Za zidane ili montažne objekte RS, MRS i MS mini- malno horizontalno rastojanje mjeri se od zida objekta.

(5) Za RS, MRS i MS postavljene na otvorenom prosto- ru, sa nadstrešnicom ili bez nadstrešnice, rastojanje se mjeri od najbližeg potencijalnog mjesta isticanja plina.

2. Projektiranje, proizvodnja, montaža i ispitivanje kod proizvođača RS, MRS i MS

Član 95.

(1) Pravna lica koja su ovlašćena za proizvodnju i monta- žu do spremnosti za rad RS, MRS i MS moraju da osiguraju projekat postrojenja.

(2) Projekat postrojenja mogu izraditi pravna lica koja su ovlašćena za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu postrojenja.

(3) Prilikom projektiranja RS, MRS i MS, sa stanovišta pogona i održavanja, pravna lica iz stava 2. ovog člana oba- vezna su osigurati preglednost, pristupačnost i jednostavnost rukovanja elementima unutar postrojenja.

(4) Pravno lice iz stava 2. ovog člana, isključujući opera- tera distributivnog sistema plina, dužno je izrađeni projekat dostaviti operateru distributivnog sistema plina na sagla- snost, i to prije proizvodnje postrojenja.

 

Član 96.

Proizvodnja, montaža, ispitivanje, puštanje u pogon RS, MRS i MS mora se sprovoditi tako da pravilno bude ispunje- na neophodna funkcija postrojenja, primjenjujući zakonske propise, tehnička pravila i standarde.

 

Član 97.

(1) Na svim RS, MRS i MS koja su proizvedena u skladu sa tehničkim pravilima G 491 i G 492 mora postojati moguć- nost zatvaranja postrojenja na ulaznoj i izlaznoj strani.

(2) Zaporne uređaje treba postaviti tako da se u slučaju smetnji na postrojenju istim može sigurno rukovati.

(3) Za RS, MRS i MS, proizvedene prema Tehničkom pravilu G 459-2, nije obavezna ugradnja zapornog uređaja na izlaznoj strani ukoliko operater distributivnog sistema plina nije drugačije odredio.

 

Član 98.

(1) U RS, MRS i MS mora biti ugrađen filter sa filterskim uloškom iz razloga eventualnog prisustva prašine u plinu, tečnosti i slično, a koji mogu oštetiti funkciju regulacionih, mjernih i sigurnosnih uređaja.

(2) Filter treba biti dimenzioniran za maksimalni, a ako je potrebno, i za minimalni protok plina.

(3) Filter mora odgovarati zahtjevima navedenim u stan- dardima i tehničkim pravilima.

 

Član 99.

Regulatori pritiska plina u RS i MRS moraju odgovarati zahtjevima standarda BAS EN 334, odnosno standarda DIN 33822, pri čemu se mora odabrati takvo podešavanje izla- znog pritiska regulatora pritiska plina da, uzimajući u obzir regulaciono odstupanje (klasu tačnosti ili grupu pritiska za- tvaranja), izlazni pritisak ne prekorači MOPd sistema koji je priključen iza regulatora pritiska plina.

 

Član 100.

(1) Glavno osiguranje sistema snabdijevanja plinom pri- ključenog iza RS i MRS, od nedozvoljenog prekoračenja priti- ska, obavezno se mora vršiti sigurnosnim zapornim uređajem.

(2) Sigurnosni zaporni uređaj iz stava 1. ovog člana ugra- đuje se kao zasebni konstrukcioni element ispred regulatora pritiska plina, a sa kojim može biti i konstruktivno objedinjen.

(3) Sigurnosni zaporni uređaji nisu potrebni ako maksi- malno dozvoljeni pogonski pritisak na ulaznoj strani RS i MRS MOPu ne prelazi 100 mbara ili ako na izlaznoj strani postrojenja ne može biti veći od graničnog pritiska u slučaju smetnji MIPd.

(4) Sigurnosni zaporni uređaji (sigurnosni zaporni ven- tili i sigurnosne zaporne armature) moraju odgovarati zah- tjevima standarda BAS EN 14382, odnosno standarda DIN 33822.

 

Član 101.

(1) Ako se na sistemima snabdijevanja koji su priključeni iza RS i MRS eventualno računa s malim porastom pritiska kod nepotpunog zaptivnog zatvaranja regulatora pritiska pli- na ili radi uticaja sunčevih zraka i dolazi do zagrijavanja pli- na i porasta pritiska, potrebno je ugraditi sigurnosno-odušni uređaj prema standardu DIN 33821.

(2) Sigurnosno-odušni uređaj iz stava 1. ovog člana određene količine plina preko odušnog voda vodi i ispušta u slobodnu atmosferu, pri čemu se izbjegava neželjeno aktivi- ranje sigurnosnih uređaja.

(3) Ako je kod RS i MRS sa ulaznim pritiscima MOP u od 1 bara do 5 bara i maksimalnim protokom od 200 Sm3/h, neophodno je predvidjeti dodatni sigurnosni zaporni uređaj za zaštitu plinske instalacije koja je priključena iza uređaja za regulaciju pritiska plina.

(4) Zahtjev iz stava 3. ovog člana je zadovoljen ako je in- staliran dvostepeni regulator prema standardu DIN 33822, te ukoliko je iza regulatora instaliran sigurnosno-odušni uređaj za iscureni plin.

(5) Sigurnosno-odušni uređaj iz stava 4. ovog člana za is- cureni plin mora odgovarati standardu DIN 33822, odnosno standardu DIN 33821.

 

Član 102.

Plinska postrojenja RS, MRS i MS za potrebe praćenja pogonskog stanja postrojenja moraju imati ugrađene uređa- je za mjerenje pritiska plina izvedene prema standardu BAS EN 837-1.

 

Član 103.

Otvori i vodovi sa regulaciono-sigurnosnih uređaja pre- ma slobodnoj atmosferi moraju se izvoditi u skladu s propisi- ma i tehničkim pravilima ili se na regulacionim i sigurnosnim uređajima moraju na dišnim otvorima ugraditi prigušnice ili dišni ventili radi ograničenja količine curenja do 30 l/h.

 

Član 104.

(1) Svi konstrukcioni dijelovi RS, MRS i MS koji su pod pritiskom moraju od proizvođača biti podvrgnuti ispitivanju na čvrstoću, nepropusnost i funkcionalnost.

(2) Sva ispitivanja iz stava 1. ovog člana moraju se spro- voditi u skladu sa zahtjevima propisa i tehničkih pravila.

(3) Postupak ispitivanja koji se mora primijeniti određuje se prema materijalima koji se ugrađuju, vrsti spajanja poje- dinih dijelova distributivnog plinovoda i postrojenja, kao i prema predviđenom području primjene.

(4) Ispitivanja iz stava 1. ovog člana služe za ocjenjiva- nje čvrstoće i/ili nepropusnosti sistema koji se ispituje i daju dokaz o sigurnosti postrojenja.

 

POGLAVLJE V.

UGRADNJA I ISPITIVANJE NA MJESTU UGRADNJE, POGON I ODRŽAVANJE

1. Ugradnja i ispitivanje na mjestu ugradnje RS, MRS i MS

Član 105.

(1) Postrojenja RS, MRS i MS koja služe za snabdijeva- nje stambenih, poslovnih i drugih objekata, s maksimalno dozvoljenim pogonskim pritiskom do 5 bara na ulaznoj stra- ni i projektiranog protoka do 200 Sm3/h, postavljaju se u or- marićima u unutrašnjosti objekta ili izvana na zidu u skladu sa zahtjevima Tehničkog pravila G 459-2.

(2) Sva RS, MRS i MS koja ne pripadaju postrojenjima iz stava 1. ovog člana postavljaju se prema odredbama teh- ničkih pravila G 491 i G 492.

 

Član 106.

(1) Na mjestu gdje je montirano RS, MRS i MS u skladu sa tehničkim pravilima G 491 i G 492 moraju postojati inter- ventni ventili na priključnom dijelu distributivnog plinovoda (ulaz u stanicu) i na izlaznoj strani distributivnog plinovoda (na izlazu iz stanice), koji moraju biti označeni obavještava- jućim tablicama u skladu s važećim standardima.

(2) Za postrojenja montirana na distributivni plinovod prema Tehničkom pravilu G 459-2 mora postojati interven- tni ventil na priključnom dijelu distributivnog plinovoda za pritiske iznad 1 bara i protoke veće od 10 Sm3.

(3) Dužina priključka s interventnim ventilom koji pri- pada plinskom postrojenju može biti do 50 m, a u posebno opravdanim slučajevima i do 100 m.

 

Član 107.

(1) Prostorija postavljanja RS, MRS i MS mora imati mogućnost zaključavanja i mora biti dostupna samo nepo- sredno izvana.

(2) Vrata se moraju otvarati prema vani i moraju imati mogućnost da ostanu u otvorenom položaju.

(3) Vrata prostorija kroz koje se prolazi moraju se otvara- ti iznutra bez pomoćnih sredstava (vrata na požarnom putu).

(4) Putevi prema vani moraju uvijek biti prohodni, a otvori prema drugim prostorijama nisu dozvoljeni.

(5) Vanjski zidovi RS, MRS i MS koji su smješteni na javno pristupačnom terenu ne mogu imati prozore, a mogu se koristiti zidovi od staklenih cigli.

(6) Vrata i otvori za prozračivanje moraju biti postavljeni na sigurnom rastojanju od prozora, vrata ili ostalih otvora na drugim zgradama.

 

Član 108.

(1) Postrojenja RS, MRS i MS na otvorenom koja su do- stupna javnosti, a nisu smještena u zatvorenim prostorima ili kućištima u vidu ormara, moraju nakon izgradnje biti ogra- đena zidom ili ogradom visine najmanje 1,8 m.

(2) Između ograde i postrojenja mora postojati slobodna zona, unutar koje su granice eks zone, a najmanje 2 m.

(3) Ako se postrojenje na otvorenom nalazi na zemljištu čiji je vlasnik operater distributivnog sistema plina i ako ono nije dostupno javnosti, oko postrojenja mora postojati samo dovoljno široka radna zona.

(4) Ako se plinsko postrojenje nalazi u ograđenom pro- storu industrijskog objekta i nije dostupno javnosti, može biti i bez zaštitne ograde, ali vidno obilježeno tablama upo- zorenja i zaštićeno od udara vozila.

 

Član 109.

(1) Prostorija postavljanja RS, MRS i MS mora imati do- voljno prirodnog provjetravanja, a po pravilu izvedenog kao poprečno provjetravanje.

(2) Otvori za dovod zraka treba da budu postavljeni na što je moguće niže mjesto, a otvori za odvod zraka u najvišoj tački prostorije, i to tako da budu stalno slobodni.

(3) Površina poprečnih presjeka dovodnih i odvodnih otvora (koji ne mogu imati mogućnost zatvaranja) mora iznositi najmanje 0,25% površine osnove prostorije, za svaki otvor pojedinačno.

 

Član 110.

Ako se zbog osiguranja kontinuiranog snabdijevanja ku- paca mora ugraditi obilazni vod u RS i MRS, može se izvršiti premošćavanje samo uređaja za regulaciju pritiska plina, uz stalni stručni nadzor, dok ostali sigurnosni uređaji moraju biti u funkciji.

 

Član 111.

(1) Plinsko postrojenje se od strane operatera distributiv- nog sistema plina na mjestu postavljanja ispituje na nepropu- snost i funkcionalnost.

(2) Sva ispitivanja iz stava 1. ovog člana moraju se spro- voditi u skladu sa zahtjevima propisa i tehničkih pravila.

(3) Postupak ispitivanja koji se treba primijeniti određuje se prema materijalima koji se ugrađuju, vrsti spajanja pojedi- nih dijelova distributivnog plinovoda i postrojenja, te prema predviđenom području primjene.

(4) Ispitivanja služe za ocjenjivanje čvrstoće i/ili nepro- pusnosti sistema koji se ispituje i daju dokaz o sigurnosti postrojenja.

(5) Ispitivanje plinskog postrojenja MOPu > 5 bara koje nije standardno, na mjestu postavljanja i za mak- simalni dozvoljeni pogonski pritisak MOPu > 5 bara i za standardno postrojenje MOPu > 5 bara, obavljaju lica sa položenim stručnim ispitom iz oblasti plinske tehnike.

 

Član 112.

Podešavanje regulaciono-sigurnosnih uređaja u RS i MRS treba izvršiti prema standardu BAS EN 12186.

 

Član 113.

Za svaku RS, MRS i MS na mjestu postavljanja postroje- nja, odnosno lokaciji, mora postojati aktuelna šema iz koje, pored ostalog, treba da se vide područje pritiska, nazivni prečnici i položaj zapornih uređaja na ulaznim i izlaznim vodovima.

2. Pogon i održavanje RS, MRS i MS

 

Član 114.

(1) Postrojenje za regulaciju pritiska plina može biti sta- vljeno u pogon nakon što se izvrše sva ispitivanja iz člana 104. ovog pravilnika.

(2) Stavljanje u pogon treba da izvrši ovlašćeno lice sa položenim stručnim ispitom iz oblasti plinske tehnike, uz po- štovanje sigurnosno-tehničkih pravila i propisa, uz obaveznu primjenu uputstva proizvođača za stavljanje u pogon ugrađe- nih konstruktivnih elemenata i grupa.

 

Član 115.

Stavljanje postrojenja van pogona podrazumijeva zatva- ranje i prestanak rada plinskih postrojenja ili njegovih kon- struktivnih elemenata, pri čemu se plinska postrojenja odvo- je od distributivnog plinovoda zatvaranjem zapornih uređaja i/ili postavljanjem slijepe prirubnice, nakon čega se sigurno ispusti plin iz postrojenja u slobodnu atmosferu.

 

Član 116.

(1) Prije ponovnog stavljanja u pogon plinsko postroje- nje koje je servisirano ili na kojem su obavljeni neophodni radovi radi vraćanja u prvobitno stanje treba podvrgnuti ispi- tivanju nepropusnosti, funkcionalnom ispitivanju i eventual- no prethodnom ispitivanju čvrstoće.

(2) Ispitivanje nepropusnosti može se sprovoditi i s po- gonskim plinom pod pogonskim pritiskom.

(3) Puštanje u rad vrši operater distributivnog sistema ili privredno društvo koje on angažira i koje je izvelo radove na plinovodu.

 

Član 117.

Korišćenje, kontroliranje i održavanje RS, MRS i MS sprovodi operater distributivnog sistema plina u skladu sa standardima BAS EN 12186 i BAS EN 1776.

 

Član 118.

(1) Pod održavanjem podrazumijevaju se sve mjere za utvrđivanje i procjenu stvarnog stanja, kao i za očuvanje i ponovno uspostavljanje potrebnog (pogonskog) stanja plin- skog postrojenja.

(2) Mjere iz stava 1. ovog člana obuhvaćaju sljedeće:

1) vizuelna kontrola i inspekcija koje se sprovode radi otkrivanja eventualnih nepravilnosti na plinskom postrojenju (oštećenja) i ispitivanja propisanog procesa rada plinskog postrojenja,

2) funkcionalno ispitivanje koje ima za svrhu da se utvrdi funkcionalnost i eventualno odstupanje od potreb- nog stanja plinskog postrojenja, pri čemu je vizuelna kon- trola i inspekcija sastavni dio funkcionalnog ispitivanja plinskog postrojenja,

3) servisiranje koje podrazumijeva sveobuhvatan pregled plinskog postrojenja, pri čemu se sprovode mjere pregleda i eventualne tehničke zahvate na uređajima i opremi, tako

temeljno da se prema iskustvu u pogonu i podacima proizvo- đača do sljedećeg servisiranja ne mogu očekivati nikakve smetnje u funkcioniranju usljed habanja ili drugih ošteće- nja, uključujući vizuelnu kontrolu, inspekciju i funkcionalno ispitivanje.

 

Član 119.

(1) Stručna lica koja obavljaju poslove tehničkog ruko- vođenja transportnim i distributivnim plinskim sistemima, kao i tehničkog rukovođenje plinskim uređajima, instalaci- jama i postrojenjima u toplanama, plinskim kotlovnicama i industrijskim energanama treba da imaju položen stručni ispit u skladu sa propisom za polaganje stručnog ispita iz oblasti plinske tehnike.

(2) Stručna lica koja obavljaju poslove rukovanja, održa- vanja, remonta, periodičnog pregleda vanjskih i unutrašnjih plinskih uređaja, instalacija i postrojenja treba da imaju polo- žen stručni ispit u skladu sa propisom za polaganje stručnog ispita iz oblasti plinske tehnike.

 

Član 120.

(1) Ukoliko se prilikom sprovođenja mjera održavanja plinskih postrojenja sprovodi postupak rasterećenja, on se mora vršiti pod nadzorom stručnog lica.

(2) Prirodni plin mora se kontrolirano i bez opasnosti ispuštati u slobodnu atmosferu, pri čemu se mora paziti na minimalno dozvoljeno rastojanje od mogućih izvora palje- nja.

 

Član 121.

U svrhu sigurnog i ispravnog rada plinskih postrojenja potrebno je pridržavati se određenih vremenski ograničenih rokova za sprovođenje mjera održavanja.

 

POGLAVLJE VI. ODORIZACIJA

Član 122.

Prirodni plin koji se distribuira korisnicima mora biti odoriran prema zahtjevima u skladu sa propisom kojim se uređuju tehnički uvjeti za odorizaciju prirodnog plina.

 

Član 123.

U skladu sa propisom iz člana 122. ovog pravilnika, kao sredstva za odorizaciju sa sumporom mogu se koristiti tio- eteri (npr. tetrahidrotiofen) i tioli (npr. etilmerkaptan i terci- jarni butilmerkaptan), kao i organska jedinjenja bez sumpo- ra, na bazi akrilata.

 

Član 124.

(1) Koncentracija sredstva za odorizaciju u prirodnom plinu, odnosno zraku, izražava se u mg/m3.

(2) Na osnovu zahtjeva iz propisa iz člana 122. ovog pravilnika, minimalna koncentracija sredstva za odorizaciju izračunava se u ovisnosti o donjoj granici paljenja/eksplo- zivnosti plina.

(3) Za pravovremeno prepoznavanje prisustva plina smjesa plin–zrak mora imati stepen intenziteta najmanje 3 (jasno izražen intenzitet mirisa odoransa).

(4) Minimalna koncentracija sredstva za odorizaciju u prirodnom plinu mora da bude u skladu sa propisom iz člana 122. ovog pravilnika.

 

Član 125.

(1) Koncentracija sredstva za odorizaciju u prirodnom plinu mjeri se najmanje dva puta godišnje, i to na reprezenta- tivnim tačkama koje se nalaze što je moguće dalje od uređaja za odorizaciju, pri čemu se paralelno vrši osiguranje dovolj- ne količine odoransa u plinu kontrolom – čulom mirisa.

(2) Broj mjesta za uzimanje uzoraka i učestalost mjerenja utvrđuje operater distributivnog sistema plina.

 

POGLAVLJE VII. ZONE OPASNOSTI

Član 126.

(1) Ugroženi prostor od eksplozije je prostor u kome je prisutna ili se može očekivati prisutnost eksplozivne smjese prirodnog plina sa zrakom, u takvim količinama koje zah- tijevaju primjenu posebnih mjera radi zaštite ljudi i dobara, a naročito primjenu posebnih mjera u pogledu montaže i upo- trebe električnih uređaja, instalacija, alata, mašina i pribora.

(2) Prema učestalosti pojavljivanja i trajanju eksplozivne smjese, ugroženi prostori iz stava 1. ovog člana klasificirani su u skladu sa standardom BAS EN 60079-10-1 u zone opa- snosti, i to:

1) zona opasnosti od eksplozije 0,

2) zona opasnosti od eksplozije 1,

3) zona opasnosti od eksplozije 2.

(3) Zone opasnosti od eksplozije određuju se za objekte koji su sastavni dio distributivnog plinovoda.

(4) Zone opasnosti od eksplozije mogu se odrediti i pro- računom u skladu sa standardom ISO/TR 12489.

(5) Zone opasnosti od eksplozije za objekte koji su sa- stavni dio distributivnog plinovoda, a nisu utvrđene odred- bama ovog pravilnika, određuju se proračunom u skladu sa standardom BAS EN ISO/TR 12489.

 

Član 127.

(1) U zonama opasnosti ne mogu se nalaziti materije i uređaji koji mogu prouzrokovati eksploziju, požar i omogu- ćiti njegovo širenje.

(2) U zonama opasnosti zabranjeno je:

1) raditi s otvorenim plamenom,

2) pušenje,

3) raditi alatom i uređajima koji mogu pri upotrebi iza- zvati varnicu,

4) prisustvo vozila koja pri radu pogonskog uređaja mogu izazvati varnicu,

5) korišćenje električnih uređaja koji nisu u skladu s pro- pisom o opremi i zaštitnim sistemima namijenjenim za upo- trebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama,

6) odlaganje zapaljivih materijala,

7) držanje materijala koji su podložni samozapaljivanju.

(3) Izvođenje električnih i neelektričnih instalacija, kao i zaštitnih sistema u zonama opasnosti od eksplozije vrši se u skladu s propisima i standardima kojima je uređena sigurnost od požara i eksplozija u potencijalno eksplozivnim atmosferama.

 

POGLAVLJE VIII.

NADZOR I UPRAVLJANJE DISTRIBUTIVNIM PLINSKIM SISTEMIMA

Član 128.

S ciljem nesmetane i sigurne distribucije prirodnog plina distributivnim plinskim sistemom, operater distributivnog sistema plina je dužan osigurati i organizirati:

1) najmanje jedno prijavno mjesto za prijavu smetnji,

2) dežurne ekipe za otklanjanje smetnji,

3) redovno praćenje najvažnijih parametara na plinskom sistemu (protok, pritisak, temperatura i drugo).

 

Član 129.

(1) Operater distributivnog sistema plina je obavezan da organizira jedno ili više prijavnih mjesta, koja u svako vrije- me mogu primiti prijavu i neodložno je proslijediti dežurnim ekipama za otklanjanje smetnji.

(2) Za prijem prijava smetnji mora biti dostupna najma- nje jedna osoba osposobljena za rad na prijavnom mjestu, po principu rada 24/7.

(3) Prijavno mjesto mora biti opremljeno sistemom veza za prijem (telefon, radio-veza i slično), prosljeđivanje prija- ve i razmjenu informacija sa prijaviteljem i službom za ot- klanjanje smetnji, te drugim nadležnim institucijama.

 

Član 130.

(1) Operater distributivnog sistema plina mora imati naj- manje jednu dežurnu ekipu da bi se smetnje i opasnosti na distributivnom plinskom sistemu mogle neodložno i stručno otkloniti.

(2) U slučaju da jedna ekipa ne može u potpunosti ot- kloniti smetnju, operater distributivnog sistema plina dužan je da organizira više dežurnih ekipa za potpuno otklanjanje smetnji.

 

Član 131.

U otklanjanju smetnji operater distributivnog sistema plina, pored angažiranja internih resursa, po potrebi može uključiti i eksterne subjekte, kao na primjer:

1) vatrogasce i civilnu zaštitu,

2) druga preduzeća za snabdijevanje (elektrodistribucije, vodovod, toplane, telekom i slično),

3) policiju,

4) elektronske medije.

 

Član 132.

S ciljem ostvarivanja sigurnog i nesmetanog prijenosa podataka o parametrima na plinskom sistemu u realnom vre- menu, koji se odnose na povećanje efikasnosti i sigurnosti u oblasti distribucije plina i održavanja distributivnog plinskog sistema, operater distributivnog sistema plina treba da osigu- ra sistem za telemetrijsko prikupljanje podataka.

 

Član 133.

RS koje operater distributivnog sistema plina odredi mogu imati sistem za telemetrijsko prikupljanje podataka sljedećih parametara:

1) ulazni i izlazni pritisak,

2) status položaja (otvoreno/zatvoreno) blok-ventila i aktuatora,

3) alarme prekoračenja dozvoljenih vrijednosti.

 

Član 134.

MRS i MS koje operater distributivnog sistema plina odredi treba da imaju sistem za telemetrijsko prikupljanje podataka sljedećih parametara:

1) satni, dnevni, sedmični i mjesečni protok prirodnog plina,

2) pritisak na mjestu mjerenja protoka prirodnog plina,

3) temperaturu na mjestu mjerenja protoka prirodnog plina,

4) ulazni i izlazni pritisak,

5) ulaznu i izlaznu temperaturu,

6) status položaja (otvoreno/zatvoreno) blok-ventila i aktuatora,

7) alarme prekoračenja dozvoljenih vrijednosti,

8) hemijski sastav prirodnog plina (tamo gdje postoji plin hromatograf) i

9) druge parametre.

 

Član 135.

S ciljem ostvarivanja sigurnog i nesmetanog prijenosa informacija koje se odnose na korišćenje i održavanje distri- butivnog plinovoda, neophodno je osigurati telekomunika- cione usluge za prijenos podataka i govorne komunikacije sa prijavnim mjestom operatera distributivnog sistema plina.

 

Član 136.

(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog pravilnika vrši Ministarstvo energetike i rudarstva.

(2) Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog pravilnika vrši Republička uprava za inspekcijske po- slove i inspekcije u jedinicama lokalne samouprave nadležne za oblast energetike.

 

POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 137.

Distributivni plinovod od čeličnih cijevi za koji je pribavljena upotrebna dozvola za maksimalni radni pritisak do 16 bara do dana stupanja na snagu ovog pravilnika, a koji je ispitan na čvrstoću i nepropusnost s vrijednostima STP koji odgovaraju MOP veće vrijednosti, može se koristiti kao distributivni plinovod s datim OP, pri čemu MOP ne može biti veći od TOP.

 

Član 138.

(1) Svi zahtjevi za izdavanje lokacijskih uvjeta za projek- tiranje i izgradnju distributivnog plinovoda radnog pritiska do 16 bara koji su zaprimljeni do dana stupanja na snagu ovog pravilnika rješavaju se prema pravilima i propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.

(2) Na izgrađene objekte koji su izgrađeni prije stupanja na snagu ovog pravilnika, čija udaljenost temelja nije manja od 1 m od bliže ivice cijevi već izgrađenog distributivnog plinovoda, ne odnose se odredbe člana 20. ovog pravilnika, s tim da je taj dio distributivnog plinovoda izgrađen prema uvjetima iz člana 5. ovog pravilnika.

(3) Za distributivne plinovode koji su izgrađeni i pušteni u pogon prije stupanja na snagu ovog pravilnika primjenjivat će se odredbe pravilnika po kojem su projektirani, izgrađeni i stavljeni u pogon.

 

Član 139.

Lista standarda i Lista tehničkih specifikacija koje se odnose na ovaj pravilnik objavljuju se na internet stranici Ministarstva energetike i rudarstva.

 

Član 140.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izgradnju distributivnih plinovoda od polietilena radnog pritiska do 10 bara (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 58/16).

 

Član 141.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: 05.06/020-3884-10/20

 

25. februara 2021. godine 

Banjaluka

Ministar, Petar Đokić, s.r.

 

 

 

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PREUZMI DOKUMENT:
pravilnik.pdf

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.