Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara

Legislativa

Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara

21.07.2020. 05:00 / Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske

 

Na osnovu člana 28. stav 5. Zakona o zaštiti od požara (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 94/19) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 115/18), ministar unutrašnjih poslova 7. jula 2020. godine d o n o s i

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA STABILNE INSTALACIJE ZA DOJAVU POŽARA

POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za stabilne instalacije za dojavu požara.

Član 2.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu izgrađenog ili rekonstruiranog objekta ili dijela objekta koji predstavlja ekonomsko-tehničku cjelinu i kao takav može se samostalno koristiti.

 

POGLAVLJE II.
UVJETI ZA STABILNE INSTALACIJE ZA DOJAVU POŽARA

Član 3.

Stabilna instalacija za dojavu požara projektira se i izvodi na način da pravilnim izborom, brojem i rasporedom javljača požara omogući signaliziranje pojave požara u najra- nijoj fazi, uz dovoljno veliku sigurnost sprečavanja lažnih uzbunjivanja.

Član 4.

Svjetlosna signalizacija smetnji na stabilnoj instalaciji za dojavu požara stalno je uključena, a po otklanjanju smetnje signalizacija se automatski isključuje.

Član 5.

Osjetljivost stabilne instalacije za dojavu požara mijenjaju samo obučena lica.

 

III.
PLAN UZBUNJIVANJA (ALARMIRANJA) I AUTOMATSKI JAVLJAČI POŽARA

Član 6.

(1) Stabilna instalacija za dojavu požara ima detaljno razrađen plan uzbunjivanja, u kome su utvrđeni postupci uzbunjivanja u toku radnog vremena i van radnog vremena.

(2) Plan uzbunjivanja iz stava 1. ovog člana usklađuje se sa općim aktom zaštite od požara ili planom zaštite od požara.

Član 7.

Plan uzbunjivanja postavlja se u neposrednoj blizini do- javne centrale i u svakom trenutku osigurava sljedeće:

1) upozorenje licima u opasnosti radi pravovremene eva- kuacije,

2) uzbunjivanje dežurnog lica i teritorijalne vatrogasno- spasilačke jedinice,

3) uzbunjivanje najbliže vatrogasno-spasilačke jedinice,

4) uzbunjivanje odgovornih lica koja imaju posebna zaduženja (kao što su provođenje mjera zaštite od požara, usmjeravanje ekipa za gašenje požara i informiranje),

5) planiranje svih mjera koje se mogu preduzimati u slučaju neispravnosti ili isključivanja pojedinih dojavnih zona.

Član 8.

(1) Požarna uzbuna (alarm) signalizira se svjetlosno i zvučno na dojavnoj centrali, svim paralelnim tabloima i u lokalnom požarnom kontrolnom centru i samo obučena lica mogu da isključuju uređaj za požarnu uzbunu.

(2) Požarna uzbuna (alarm) treba da omogući brzo pro- nalaženje mjesta pojave požara.

Član 9.

(1) Automatski javljač požara je dio stabilne instalacije za dojavu požara, koji neprekidno ili u određenim vremen- skim razmacima prati odgovarajuće fizičke ili kemijske pro- mjene javljača požara, omogućavajući otkrivanje požara u nadziranom prostoru.

(2) Automatski javljači požara prema principu rada dijele se na:

1) termičke javljače požara, koji reagiraju na povećanje temperature;

2) dimne javljače požara, koji reagiraju na proizvode sa- gorijevanja i/ili čestica koje lebde u atmosferi, čiji se dijame- tar kreće od 10 μm (vidljivi dim) do 1 μm (nevidljivi dim), a koji se dijele na:

1. jonizirajuće dimne javljače požara, koji reagiraju na proizvode sagorijevanja koji utiču na promjenu jonizirajuće struje u radioaktivnoj komori javljača požara,

2. optičke dimne javljače požara, koji reagiraju na pro- izvode sagorijevanja koji dovode do apsorpcije ili raspršiva- nja svjetlosti u infracrvenom, vidljivom i/ili ultraljubičastom opsegu elektromagnetnog spektra;

3) javljače plina, koji reagiraju na plinovite proizvode sa- gorijevanja i/ili na proizvode razlaganja usljed toplote;

4) javljače plamena, koji reagiraju na emitirano zračenje iz plamena.

 

POGLAVLJE IV.

DOJAVNA CENTRALA

 

Član 10.

(1) Dojavna centrala je uređaj za nadzor i upravljanje po- žarom koje je u vezi sa javljačima požara i obavlja svjetlosno i zvučno uzbunjivanje i prijenos signala o požaru na paralel- ne signalizatore i službama za zaštitu od požara.

(2) Dojavna centrala prihvaća podatke o požaru od pri- ključenih javljača požara i uključuje zvučnu i svjetlosnu sig- nalizaciju određujući mjesto opasnosti.

(3) Dojavna centrala prenosi službi za zaštitu od poža- ra informaciju o požaru preko predajnog uređaja daljinske signalizacije i/ili preko uređaja za upravljanje automatskom protivpožarnom instalacijom uključuje gašenje.

(4) Dojavna centrala neprekidno nadzire pravilan rad sta- bilne instalacije za dojavu požara i daje zvučne i svjetlosne signale upozorenja prilikom svake neispravnosti.

(5) Zvučni signal uzbune (alarma) razlikuje se od zvuč- nog signala kvara.

Član 11. Dojavna centrala sadrži:

1) indikator uzbune (crvene boje),

2) indikator dojavne zone (crvene boje),

3) indikator neispravnosti (žute ili bijele boje),

4) indikator uključenog stanja (zelene boje),

5) indikator isključenosti dojavne zone ili dijela vatrodo- javnog sistema (žute boje),

6) indikator napajanja iz rezervnog izvora (zelene boje), 7) uređaj za izvođenje funkcionalne kontrole.

Član 12.
Dojavna centrala signalizira sljedeće kvarove:

1) isključenje iz rada jednog ili više javljača požara,

2) kvar na primarnim vodovima,

3) kvar na izvoru napajanja,

4) ispad osigurača u funkcionalno važnim strujnim ko- lima,

5) spoj sa zemljom.

Član 13.

Uređaj za izvođenje funkcionalne kontrole kontrolira rad indikatora uzbune i kvara, kao i indikatora dojavne zone.

Član 14.

Svjetlosna signalizacija uzbune ili kvara izvodi se na na- čin da ostaje uključena za vrijeme trajanja požara ili kvara, bez obzira na isključivanje zvučne signalizacije.

Član 15.

Svi osigurači dojavne zone - indikatori i uređaji za ruko- vanje označeni su vidno i trajno.

Član 16.

Na dojavnoj centrali za više dojavnih zona postoji mo- gućnost jednostavnog isključivanja svake dojavne zone bez uticaja na normalan rad ostalih dojavnih zona.

Član 17.

Kućište za smještaj dojavne centrale je mehanički otpor- no i omogućava preglednost svih indikatora.

Član 18.

(1) Dojavna centrala je postavljena u prostoriji gdje se neprekidno dežura ili je do mjesta sa nepre- kidnim dežurstvom osigurana paralelna signalizacija, 

odnosno automatski daljinski prijenos signala požara i smetnje.

(2) U blizini dojavne centrale postavljaju se plan uzbu- njivanja, kontrolna knjiga i uputstvo za rukovanje i održava- nje dojavne centrale.

Član 19.

Na dojavnu centralu postavlja se natpisna pločica sa po- dacima o proizvođaču, tipskoj oznaci dojavne centrale, godi- ni proizvodnje, fabričkom broju i broju uvjerenja o kvalitetu.

 

POGLAVLJE V.
ELEMENTI ZA UZBUNJIVANJE (ALARMIRANJE)

Član 20.

(1) Elementi za uzbunjivanje - alarmiranje su uređaji koji u slučaju požara daju zvučne i/ili svjetlosne signale.

(2) Elementi za uzbunjivanje - alarmiranje (sirene, zvo- na, lampe, bljeskalice), predajnici i prijemnici daljinske si- gnalizacije stalno se održavaju u ispravnom stanju i zaštićeni su od oštećenja i blokiranja.

Član 21.

Elementi za požarno uzbunjivanje razlikuju se od eleme- nata za ostala uzbunjivanja i crvene su boje ili su obloženi natpisnim pločicama “požarna uzbuna”.

Član 22.

Za bolje nadziranje i bržu orijentaciju akcije na gašenju požara koriste se uređaji za paralelnu signalizaciju i/ili si- noptičke ploče sa ucrtanim objektima i dojavnim zonama.

 

POGLAVLJE VI.
TEHNIČKE MJERE NADZORA POŽARA DOJAVNE CENTRALE

Član 23.

(1) Područje nadzora požara, tj. područje na kome se pri- mjenjuju tehničke mjere nadzora požara, jeste cijelo podru- čje nadzirano stabilnom instalacijom za dojavu požara.

(2) Područja na kojima se primjenjuju tehničke mjere nadzora požara prostorno su ili građevinski odvojena pomo- ću protivpožarnih zidova i podova od područja na kojima se navedene mjere ne primjenjuju.

Član 24.
Tehničke mjere nadzora požara primjenjuju se na:

1) liftove, transportna i transmisijska okna,
2) kablovske kanale i okna,
3) klima-uređaje i ventilacijske uređaje,
4) kanale i okna za otpad i spremnice za sakupljanje, 5) komore i prostore u zidu,

6) međustropne i međupodne prostore.

Član 25.

Izuzetno od odredbe člana 24. ovog pravilnika, tehničke mjere nadzora požara ne primjenjuju se na:

1) sanitarne prostore i praonice bez zapaljivih materijala ili otpadaka,

2) kablovske kanale i okna koji su nedostupni ljudima i vatrootporno odvojeni,

3) podzemna skloništa koja se u mirnodopsko vrijeme ne upotrebljavaju u druge svrhe,

4) prostore koji su zaštićeni jednom od automatskih in- stalacija za gašenje požara,

5) međuprostore u stropu i podu, ako su niži od 0,8 m, bez vodova za sigurnosne uređaje, požarnog opterećenja ma- njeg od 25 MJ/m, podijeljeni u cjeline ne duže od 10 m i ne šire od 10 m.

 

POGLAVLJE VII.
DOJAVNE ZONE I IZBOR JAVLJAČA POŽARA

Član 26.

(1) Područje na koje se primjenjuju tehničke mjere nad- zora požara dijeli se na dojavne zone, a njihovo određivanje vrši se tako da se može brzo i jednoznačno odrediti mjesto izbijanja požara.

(2) Dojavna zona obuhvaća prostor na jednoj etaži (izu- zetak su stepeništa, liftovi i slična okna) i nije veća od požar- nog sektora niti veća od 1.600 m2.

(3) Dojavna zona u smislu st. 1. i 2. ovog člana podra- zumijeva grupu javljača požara koja je predviđena za jedan signal u dojavnoj centrali.

Član 27.

(1) U jednoj dojavnoj zoni može biti više prostora samo ako su ti prostori susjedni, a nema ih više od pet sa ukupnom površinom do 400 m2, ili ako su ti prostori susjedni, a prilazi se mogu lahko nadgledati i ukupna površina prostora nije veća od 1.000 m2.

(2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana predviđaju se odvojeni indikatori djelovanja zbog lakšeg i bržeg pronala- ženja prostora u kojem se pojavio požar.

Član 28.

Javljači požara u međupodovima i međustropovima, ka- blovskim kanalima, klima-uređajima i slično grupisani su u odvojene dojavne zone.

Član 29.

Na svakom javljaču požara ili u njegovoj neposrednoj blizini vidljivo je kojoj dojavnoj zoni pripada.

Član 30.

(1) Dojavna zona u primarnom vodu maksimalno sadrži 25 automatskih javljača požara.

(2) Posebne dojavne zone sa ručnim javljačima požara ne sadrže više od deset ručnih javljača požara.

Član 31.

(1) Izbor javljača požara ovisi o očekivanim požarnim veličinama koje se mogu javiti pri nastanku požara, visini prostora, uticaju okolnih pogonskih uvjeta i drugih mogućih izvora smetnji.

(2) Ako se u fazi nastajanja požara očekuje tinjajući razvoj požara sa dimom i malo toplote i zračenja plamena, upotrebljavaju se dimni javljači požara.

(3) Ako se u fazi nastajanja požara očekuje brzi razvoj požara uz jako oslobođenje toplote i intenzivno zračenje plamena, primjenjuju se dimni i termički javljači požara ili javljači plamena ili njihove kombinacije.

(4) Dimni javljači požara primjenjuju se u prostorima u kojima može nastati šteta od dima, bez obzira na to da li je riječ o očuvanju ljudskih života ili o skupocjenim uređajima osjetljivim na dim.

 

POGLAVLJE VIII.
UTICAJ VISINE PROSTORA, TEMPERATURE, STRUJANJA ZRAKA I VIBRACIJA NA NAČIN POSTAVLJANJA JAVLJAČA POŽARA

Član 32.

Međuovisnost različitih automatskih javljača požara i vi- sine prostora je u skladu sa uvjetima datim na Skici 1, koja se nalazi u Prilogu 1. i čini sastavni dio ovog pravilnika.

Član 33.

Ovisnost površine dimnih javljača požara na kojoj se pri- mjenjuju tehničke mjere nadzora i visine prostora je u skladu sa uvjetima datim na Skici 2, koja se nalazi u Prilogu 2. i čini sastavni dio ovog pravilnika.

Član 34.

(1) Dimni javljači požara i javljači plamena posta- vljaju se na mjesta na kojima temperatura nije veća od + 50 °C.

(2) Temperatura reagiranja termičkih javljača požara je između 10 °C i 35 °C iznad najviše temperature koja nasta- je prirodnim ili pogonskim djelovanjem u okolini javljača požara.

(3) U prostorima s temperaturom manjom od 0 °C ne po- stavljaju se dimni javljači požara.

(4) Za temperature manje od 0 °C preporučuju se termič- ki javljači požara.

Član 35.

(1) Dimni javljači požara postavljaju se u prostoru u kom brzina strujanja zraka nije veća od 5 m/s, izuzev ako je do- zvoljena primjena javljača požara i za veće brzine strujanja zraka.

(2) Termički javljači požara i javljači plamena ne podlije- žu uticaju brzine strujanja zraka.

Član 36.

Vibracije ne utiču na pravilan rad javljača požara, a prije montaže javljača požara mjere se vibracije i utvrđuju mogući uticaji na položaj javljača požara.

 

POGLAVLJE IX.
UTICAJ VLAGE, DIMA, PRAŠINE I SVJETLOSTI NA JAVLJAČE POŽARA

Član 37.

(1) U odnosu na vlagu relativna vlaga zraka je do 95%, ali potrebno je da se onemogući stvaranje magle i rose kod dimnih javljača požara.

(2) U prostorima u kojima postoji mogućnost prskanja vode upotrebljavaju se javljači požara odgovarajuće zaštite.

Član 38.

(1) Ako se u pogonima pojave propratne pojave, kao što su dim, prašina ili slični aerosoli, lažno uzbunjivanje dimnih javljača požara sprečava se primjenom filtara i zaklona.

(2) Lažno uzbunjivanje u smislu stava 1. ovog člana po- drazumijeva ostvarivanje požarnog signala usljed tehničkih smetnji ili lažne prijave.

Član 39.

Ako je zbog visine prostora ili iz drugih razloga nei- zbježna upotreba javljača plamena, neželjeni uticaji svjetlo- sti sprečavaju se primjenom posebnih zavjesa i prekrivača koji se stavljaju na javljače požara.

 

POGLAVLJE X.
BROJ I RAZMJEŠTAJ JAVLJAČA POŽARA

Član 40.

(1) Broj i razmještaj javljača požara određuju se prema vrsti javljača požara, prostornoj geometriji štićenog prostora i uvjetima okoline.

(2) Javljači požara biraju se tako da očekivane požare de- tektuju u početnim fazama, a smještaju se tako da se spriječe lažna uzbunjivanja.

Član 41.

(1) Broj javljača požara u ovisnosti o površinama na ko- jima se primjenjuju tehničke mjere nadzora požara ispunja- vaju zahtjeve koji su dati u Tabeli, koja se nalazi u Prilogu 3. i čini sastavni dio ovog pravilnika.

(2) Maksimalno dozvoljeni horizontalni razmaci između javljača požara određeni su dijagramom na Skici 3, koja se nalazi u Prilogu 4. i čini sastavni dio ovog pravilnika.

(3) Dozvoljeno odstupanje od kvadratne raspodjele jav- ljača požara je prema izvedenim graničnim krivuljama K.

(4) Unutar pripadajućih graničnih krivulja biraju se ra- zmaci za “a” i “b”.

(5) U području između Y i Z jače izvučene granične kri- vulje označavaju maksimalnu nadziranu površinu.

Član 42.

Pri projektiranju javljača požara za dvozonsku ovisnost za iste požarne veličine definirane nadzirane površine re- dukuju se za 50%.

Član 43.

(1) Dimni i termički javljači požara postavljaju se pod stro- pom, a ako to nije moguće, dimni i termički javljači požara mogu da se postavljaju na zidove, nosače, stubove ili vješanjem na ži- čanu užad ispod krova zgrade sa svjetlarnicima.

(2) Potrebni razmaci dimnih javljača požara prema stro- pu dati su u Tabeli, koja se nalazi u Prilogu 5. i čini sastavni dio ovog pravilnika.

 

POGLAVLJE XI.
RAZMJEŠTAJ JAVLJAČA POŽARA KOD STROPOVA SA POTPORAMA I SMJEŠTAJ JAVLJAČA POŽARA U USKIM PROSTORIMA

Član 44.

(1) Potpore, nosači, grede, rebra i drugo utiču na razmje- štaj javljača požara ako im je visina veća od određene visine.

(2) Međuovisnost visine prostora, visine potpora i uticaja na razmještaj javljača požara data je na Skici 4, koja se nalazi u Prilogu 6. i čini sastavni dio ovog pravilnika.

Član 45.

(1) Ako je pojedini dio stropa veći ili jednak 60% od do- zvoljene nadzirane površine javljača požara, u svako polje postavljaju se javljači požara.

(2) Ako su površine polja veće od dozvoljene nadzirane površine, pojedina polja posmatraju se kao zasebni prostori.

(3) Ako je visina potpora iznad 800 mm, za svako polje stropa predviđa se po jedan javljač požara.

Član 46.

(1) U prolazima, hodnicima i drugim prostorima sa stro- pom užim od 3 m razmaci između javljača požara su:

1) za termičke javljače požara - do 10 m,

2) za dimne javljače požara - do 15 m.

(2) Maksimalno dozvoljene nadzirane površine ne pre- koračuju se.

 

POGLAVLJE XII.
RAZMAK JAVLJAČA POŽARA OD ZIDOVA, USKLADIŠTENE ROBE ILI UREĐAJA, STROPA I KROVA

Član 47.

(1) Razmak javljača požara od zidova nije manji od 0,5 m, izuzev prolaza i kanala širine manje od 1 m.

(2) Dozvoljeni razmak od zida može se odabrati prema dijagramu prikazanom na shematskom prikazu i dijagramu dozvoljenih razmaka javljača požara od zida datom na Skici 5, koja se nalazi u Prilogu 7. i čini sastavni dio ovog pravil- nika.

Član 48.

(1) Horizontalni i vertikalni razmak javljača požara od uređaja ili uskladištene robe ni na jednom mjestu nije manji od 0,5 m.

(2) Uskladišteni materijal koji do stropa ne ostavlja veći otvor od 5% visine prostora smatra se zidom.

Član 49.
(1) Termički javljači požara postavljaju se na strop.

(2) Pri postavljanju dimnih javljača požara upotrebljava- ju se vrijednosti navedene u Tabeli, koja se nalazi u Prilogu 5. ovog pravilnika.

(3) Dimni javljači požara postavljaju se neposredno na strop ili sljeme krova ako je visina ravnog stropa manja od 8 m, odnosno ako je visina sljemena manja od 4 m.

 

POGLAVLJE XIII.
RASPORED JAVLJAČA POŽARA KOD POSEBNOG OBLIKA STROPA I KROVA I UTICAJ VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE NA RASPORED JAVLJAČA POŽARA

Član 50.

Kod prostora sa kosim stropom, kao i trouglastim ili slje- menastim krovom, čiji je nagib veći od 15° postavlja se red detektora u vertikalnoj ravni vrha prostora, odnosno najvišeg dijela prostora.

Član 51.

Javljači požara za nadziranje prostora ne postavljaju se u struju svježeg zraka klima-uređaja i ventilacionih uređaja.

Član 52.

Perforirani stropovi koji služe za ventilaciju zatvaraju se na rastojanju od 0,5 m do javljača.

Član 53.

(1) U provjetrenoj i klimatiziranoj prostoriji spriječeno je nastajanje velike koncentracije dima, čime je smanjena i osjetljivost stabilne instalacije za dojavu požara, te se u tom slučaju smanjuje nadzirana površina javljača požara i pove- ćava osjetljivost.

(2) Nadzirana površina u smislu stava 1. ovog člana je površina poda koju nadzire jedan automatski javljač požara.

 

POGLAVLJE XIV.
RASPORED I SMJEŠTAJ RUČNIH JAVLJAČA POŽARA

Član 54.

(1) Ručni javljač požara je uređaj za ručno uzbunjivanje (alarmiranje) koji uključuje lice nakon otkrivanja požara.

(2) Ručni javljač požara je sastavni dio stabilne instala- cije za dojavu požara.

Član 55.

(1) Ručni javljači požara postavljaju se sa unutrašnje i sa vanjske strane zgrade na zidovima i konstrukcijama sa visi- nom ugradnje 1,5 m od nivoa poda ili zemlje.

(2) Unutar zgrade ručni javljači požara postavljaju se na putevima za evakuaciju, u hodnicima, prolazima, na stepe- ništima, izlazima, u blizini prostora sa većim požarnim ri- zikom, uz važne komunikacije i u blizini ručnih aparata za gašenje požara.

(3) Unutar zgrade ručni javljači požara postavljaju se u razmaku do 40 m, a izvan zgrade do 120 m jedan od drugog.

Član 56.

(1) Uz svaki ručni javljač požara postavlja se natpisna pločica na kojoj su tačno naznačeni namjena i način uklju- čivanja.

(2) Ručni javljači požara ne postavljaju se u iste dojavne zone sa automatskim javljačima požara.

 

POGLAVLJE XV. SPREČAVANJE LAŽNIH UZBUNJIVANJA

Član 57.

(1) Termički javljači požara ne smještaju se na mjestima na kojima okolna temperatura, usljed prirodnih ili pogonskih

toplotnih izvora, može da dovede do neželjenog uzbunjiva- nja stabilne instalacije za dojavu požara.

(2) Prilikom razmještaja termičkih javljača požara vodi se računa o mogućnosti direktnog uticaja sunca, termičkim zračenjima pogonskih uređaja, kao i o uticaju vrućeg zraka ili vruće pare.

Član 58.

(1) Dimni javljači požara ne smještaju se u blizini radnih mjesta i pogonskih uređaja koji su izvor dima, pare, prašine ili sličnih aerosoli.

(2) Da bi se spriječilo lažno uzbunjivanje, pri smještaju dimnih javljača požara u niskim prostorima (visine do 3 m) preduzimaju se sljedeće mjere:

1) vrši se razmještaj javljača požara izvan prostora stropa koji je iznad stalnog radnog mjesta,

2) upotrebljava se dvozonska ovisnost,

3) vrši se zamjena dimnih javljača požara sa termičkim javljačima požara,

4) upotrebljavaju se javljači požara sa vremenskim za- tezanjem,

5) određuje se zabrana pušenja,

6) smanjuje se osjetljivost stabilne instalacije za dojavu požara.

(3) Dvozonska ovisnost iz stava 2. tačka 2) ovog člana podrazumijeva utvrđeni postupak u slučaju pojave požara, odnosno mjeru za sprečavanje lažnog uzbunjivanja (aktivira- njem javljača požara iz prve zone može se izvršiti selektivno uzbunjivanje ili neka upravljačka funkcija, a aktiviranjem javljača požara iz druge zone uključuje se opće uzbunjivanje i ostale upravljačke funkcije).

Član 59.

U prostorima sa jakim strujanjima zraka termički i dimni javljači požara zaštićuju se posebnim limenim zaklonima prilagođenim za te namjene (vjetrobran).

 

POGLAVLJE XVI. NAPAJANJE SISTEMA ENERGIJOM

Član 60.

(1) Napajanje sistema energijom može da bude iz dva izvora: 1) električna mreža,
2) akumulatorska baterija.

(2) Pri nestanku energije iz električne mreže akumula- torska baterija automatski i bez prekida preuzima napajanje stabilne instalacije.

Član 61.

(1) Izvori energije su čvrstim fiksnim priključcima spoje- ni na sistem stabilne instalacije.

(2) U slučaju smetnje, ispad jednog od izvora energije ne izaziva ispad drugog izvora energije, a ispad se svjetlosno i zvučno registrira na dojavnoj centrali.

(3) Prelazak sa jednog izvora energije na drugi izvor energije ne dovodi do štetnog uticaja na rad stabilne instalacije.

Član 62.

(1) Energija koja se koristi za napajanje stabilne instala- cije ne upotrebljava se za napajanje drugih uređaja.

(2) Uređaji priključeni na sekundarne vodove napajaju se i drugim oblicima napajanja energijom.

 

POGLAVLJE XVII. ELEKTRIČNA MREŽA I AKUMULATORSKE BATERIJE

Član 63.

(1) Napajanje energijom iz električne mreže je takvo da omogućuje trajan pogon stabilne instalacije za dojavu požara i punjenje akumulatorske baterije. 

(2) Za dovod energije upotrebljava se odvojeno strujno kolo sa posebno označenim osiguračem (crvena boja).

(3) Na dojavnoj centrali mora postojati mogućnost jed- nostavnog isključivanja svakog strujnog kola, bez uticaja na normalan rad ostalih dojavnih zona.

Član 64.

(1) Uređaj za punjenje akumulatora je dimenzioniran tako da se akumulator ispražnjen do krajnje dozvoljenog na- pona automatski napuni u roku od 24 sata na 80% nazivnog kapaciteta.

(2) Punjenje akumulatora okončava se najkasnije po iste- ku 48 sati.

Član 65.

(1) Za stabilne instalacije sa automatskom dojavom smetnje, na mjestima na kojima nije osigurano neprekidno dežurstvo, kapacitet baterije izračunava se tako da pri nei- spravnom napajanju mrežnim naponom bude osiguran trajan rad od 72 sata stabilne instalacije, s tim da se nakon toga može uključiti uređaj za uzbunjivanje za požarni sektor sa najvećom energetskom potrošnjom i napajanjem od 30 mi- nuta.

(2) Za stabilne instalacije sa automatskom dojavom smetnje, na mjestima na kojima su osigurani neprekidno dežurstvo i služba za otklanjanje kvarova, kapacitet baterije bira se tako da se pri neispravnom mrežnom napajanju omo- gući nesmetan rad instalacije od najmanje 30 sati i 30 minuta rada uređaja za uzbunjivanje.

(3) Za stabilne instalacije sa automatskom dojavom smetnje, na mjestima na kojima su osigurani neprekidno dežurstvo i služba za otklanjanje kvarova, kapacitet bate- rije bira se tako da je pri neispravnom napajanju mrežnim naponom moguć trajno nesmetan rad instalacije od najma- nje četiri sata i 30 minuta rada elemenata za uzbunjivanje za požarni sektor sa najvećom energetskom potrošnjom.

(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana na raspolaganju je rezervno mrežno ili agregatsko napajanje koje se automatski uključuje ispadom prvog mrežnog napajanja.

Član 66.

(1) Za stabilne instalacije za dojavu požara upotreblja- va se akumulator sa rokom trajanja koji nije kraći od četiri godine.

(2) Akumulatori sa mokrim ćelijama postavljaju se u prostorije koje su dovoljno provjetrene, suve i sigurne od zaleđivanja.

(3) Akumulatori se postavljaju tako da budu zaštićeni od vanjskih uticaja i oštećenja i da je akumulatorima moguć pri- stup radi održavanja i ispitivanja.

 

POGLAVLJE XVIII. POVEZIVANJE STABILNE INSTALACIJE ZA DOJAVU POŽARA SA TEHNOLOŠKOM I ELEKTROTEHNIČKOM OPREMOM

Član 67.

Na izlazima dojavne centrale nalaze se kontaktni ili be- skontaktni elementi za upravljanje tehnološkom i elektroteh- ničkom opremom objekta.

Član 68.

Dojavna centrala formira impuls za upravljanje auto- matskim uređajima za gašenje požara i impuls za energetsko isključenje nadziranog objekta pri uključivanju najmanje dva dimna javljača požara koji su postavljeni u nadziranoj prostoriji.

Član 69.

Upravljanje uređajima za ventilaciju i klimatizaciju vrši se pri uključivanju jednog dimnog javljača požara.

 

POGLAVLJE XIX. KABLOVI I PROVODNICI

Član 70.

(1) Stabilna instalacija za dojavu požara i pripadajući prijenosni vodovi izvode se mrežom kablova ili vodova te stabilne instalacije.

(2) Prijenosni vodovi iz stava 1. ovog člana jesu vanjske veze sa dijelovima stabilne instalacije za dojavu požara, a služe za prijenos informacija i napajanje energijom.

(3) Kablovi se izvode sa mehaničkom zaštitom koja odgovara zahtjevima nadziranog prostora prema elektro- tehničkim normativima za izvođenje stabilnih instalacija u zgradama i industriji.

(4) Presjek kablova bira se tako da odgovara potrošnji struje upotrijebljenih uređaja i zahtjevima u odnosu na mak- simalno dozvoljen električni otpor linije.

(5) Presjek voda u kablu nije manji od 9,6 mm.

(6) Pri upotrebi višežilnih kablova ostavlja se 10% re- zerve od broja vodova i stezaljki (spojnica) u razvodnim or- marima.

Član 71.

(1) U jednoj cijevi, ormaru, kablu, posebnom kanalu ili vertikali (silazištu) ne polažu se zajednički strujna kola sa naponom do 50 V sa strujnim kolima čiji je napon viši od 50 V.

(2) Razvodne kutije i ormari stabilne instalacije označa- vaju se crvenom bojom.

(3) Broj povezivanja (spajanja) javljača požara treba da bude što manji, te da se svako spajanje izvodi lemljenjem ili drugom jako sigurnom mehaničkom metodom.

Član 72.

Protiv električnih uticaja koji ometaju rad javljača požara (električna interferencija, munja, uključivanje i isključivanje snažnih potrošača, električne iskre i elektromagnetni talasi) preduzimaju se odgovarajuće zaštitne mjere, kao što su pola- ganje kablova i vodova u metalne uzemljene cijevi i/ili upo- treba specijalnih filtara i drugih zaštitnih mjera.

Član 73.

Otpor izolacije između voda i voda i zemlje iznosi naj- manje 500 kilooma (kΩ), a za mjerenja otpora izolacije ne upotrebljava se instrument sa naponom višim od 50 V, izu- zev ako su svi dijelovi stabilne instalacije za dojavu požara odvojeni od voda i kabla.

Član 74.

(1) Električne instalacije i oprema stabilne instalacije za dojavu požara odgovaraju prostoru u koji se ugrađuju (vo- donepropusna, za tropske uvjete, za ugradnju u eksplozivno ugrožene prostore).

(2) Stabilna instalacija za dojavu požara projektira se i izvodi na način da ne izaziva radio i/ili televizijske smetnje.

Član 75.

Za funkcionalno ispitivanje stabilne instalacije za dojavu požara pribavlja se sljedeća dokumentacija:

1) projekat izvedenog stanja stabilne instalacije za doja- vu požara,

2) plan uzbunjivanja,

3) uputstvo za rukovanje i održavanje dojavne centrale,

4) program rada dojavne centrale i upravljanja ventilaci- jom, klimom, klapnama, vratima i isključenjima,

5) kontrolna knjiga (knjiga pregleda i ispitivanja), 6) svi izvještaji o ispitivanju ugrađene opreme,
7) ispitne liste i protokoli za električne instalacije.

Član 76.

(1) Prilikom funkcionalnog ispitivanja stabilne instala- cije za dojavu požara ispituje se rad svakog ugrađenog ele- menta, odnosno svakog javljača požara, svakog elementa za uzbunjivanje i svih elemenata za prijenos signala, kao i rad dojavne centrale i upravljanja koje ta instalacija obavlja.

(2) Po otklanjanju svih uočenih smetnji i neispravnosti i ponovnom ispitivanju, privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji imaju odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova izdaju izvještaj o funkcionalnosti stabilne instalacije za dojavu požara.

 

POGLAVLJE XX. ODRŽAVANJE STABILNE INSTALACIJE ZA DOJAVU POŽARA

Član 77.

Korisnik stabilne instalacije za dojavu požara treba da osigura da oko svakog automatskog javljača požara bude slobodan prostor u prečniku od najmanje 750 mm i da su ručni javljači požara neprekidno vidljivi i dostupni.

Član 78.

Korisnik stabilne instalacije za dojavu požara treba da osigura pregled instalacije:

1) nakon pojave požara,

2) nakon pojave znakova poremećaja pogonske spre- mnosti,

3) pri nepravilnom funkcioniranju,

4) pri promjeni tehnologije,

5) pri promjeni namjene prostora koji utiču na primjenu tehničkih mjera nadzora.

Član 79.

(1) Mjere redovnog održavanja stabilnih instalacija za dojavu požara upisuju se u kontrolnu knjigu.

(2) Kontrolna knjiga iz stava 1. ovog člana je knjiga za unošenje svih podataka o redovnim ispitivanjima, izmjena- ma, nadogradnjama, uključivanju i isključivanju pojedinih zona i o dojavama smetnji i požara (uz svaki podatak unose se datum, vrijeme, kratak opis događaja i potpis dežurnog lica).

(3) U kontrolnu knjigu na posebnim stranicama upisuju se podaci o:

1) ispitivanju akumulatora,

2) lokaciji i broju odobrenja za ugradnju jonizirajućih javljača požara,

3) datumu zamjena pojedinih dijelova instalacije,

4) pregledima, ispitivanjima, smetnjama, popravkama i slično.

(4) U kontrolnu knjigu, osim podataka iz stava 2. ovog člana, upisuju se i podaci o:

1) signalizaciji požara,

2) kvarovima,

3) potrebnim ispitivanjima,

4) lažnom uzbunjivanju,

5) privremenom isključivanju,

6) datumu servisiranja,

7) drugim stanjima koja se razlikuju od normalnog po- gonskog stanja.

(5) Rad stabilne instalacije za dojavu požara provjerava odgovorno lice korisnika instalacije u razmacima ne dužim od 60 dana.

(6) Prilikom redovne provjere rada stabilne instalacije za dojavu požara ispituju se:

1) najmanje jedan javljač požara po primarnom vodu, 2) svi elementi za uzbunjivanje,
3) svi predajnici i prijemnici signalizacije,
4) svi uređaji za automatsko gašenje požara,

5) sklopni uređaji za isključivanje ventilacije, pogona i slično,

6) uređaji za napajanje energijom (vizuelni pregled pri- ključka i nivoa elektrolita).

Član 80.

(1) Periodični pregledi stabilne instalacije za dojavu po- žara obavljaju se jedanput godišnje.

(2) Periodični pregled obuhvaća funkcionalnu kon- trolu stabilne instalacije i detaljan pregled svih sastavnih dijelova.

Član 81.
Pri godišnjem periodičnom pregledu vrši se:

1) provjera kontrolne knjige o izvršenom prethodnom pregledu i popisu radova koji su poslije toga izvedeni na in- stalaciji,

2) pregled i ispitivanje spojnice na akumulatoru, nivoa i gustoće elektrolita u svakoj ćeliji i mjerenje kapaciteta aku- mulatora,

3) provjera rada indikatora i upravljačkih elemenata na dojavnoj centrali, kao i sva isključenja i upravljanja tehnolo- škom opremom,

4) ispitivanje rada elemenata za uzbunjivanje, predajni- ka i prijemnika daljinske signalizacije o požaru i o njihovoj neispravnosti,

5) ispitivanje indikatora smetnji (simulirajući kvarove na primarnim vodovima i uređajima za napajanje energijom),

6) provjera rada svakog pojedinog javljača požara prema uputstvu proizvođača,

7) pregled kablova, vodova, razvodnih ormara, stezaljki i razvodnih kutija (da li su neoštećeni, adekvatno zaštićeni i označeni).

Član 82.

Popravka stabilne instalacije za dojavu požara obavlja se ako se prilikom bilo koje kontrole utvrde odstupanja u radu i neispravnosti stabilne instalacije za dojavu požara.

Član 83.

(1) Detaljan pregled svih sastavnih dijelova stabilne in- stalacije za dojavu požara obavlja se svakih pet godina.

(2) Mjerenje otpora izolacije i uzemljenja stalno se vrši, pri čemu upotrijebljeni naponi mjernih instrumena- ta ne dovode do oštećenja komponente spojene na vodu i kablove.

 

POGLAVLJE XXI. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 84.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 53/13).

Član 85.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: S/M-020-91/20

7. jula 2020. godine 

Banjaluka

Ministar,

Mr. Dragan Lukač, s.r.

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PODIJELI:

TAGOVI:

požar

instaalcije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.