Pravilnik o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima

Legislativa

Pravilnik o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima

25.12.2020. 08:00 / Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske

 

Službeni glasnik Republike Srpske - Broj 128, 25.12.2020.

 

Na osnovu člana 34. stav 2. t. 2, 3, 4. i 9. Zakona o hrani (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 19/17) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 115/18), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede d o n o s i

 

PRAVILNIK

O VOĆNIM SOKOVIMA I ODREĐENIM SLIČNIM PROIZVODIMA

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti kvaliteta, proizvodnje, naziv proizvoda, fizička, hemijska i senzorna svojstva, sa- stav proizvoda, stavljanje na tržište, deklarisanje voćnih sokova i određenih sličnih proizvoda namijenjenih za ishranu ljudi.

Član 2.

(1) Voćni sok je proizvod koji nije fermentisao, ali može da fermentiše, a dobija se od jestivih dijelova voća, koje je zdravo, zrelo, svježe ili konzervisano hlađenjem ili smrzavanjem jedne ili više vrsta pomiješanih zajedno.

(2) Boja, aroma i ukus voćnog soka treba da budu karakteristični za vrstu voća od koga je voćni sok proizveden.

(3) Aroma, voćna pulpa ili čestice voćnog tkiva koji su odgovarajućim fizičkim postupcima izdvojeni iz iste vrste voća mogu biti vraćeni u sok.

(4) U slučaju citrusa, voćni sok treba da se proizvodi od endokarpa.

(5) Izuzetak od stava 3. ovog člana je sok od limete koji se može proizvesti iz cijelog ploda.

(6) Ako se sokovi proizvode od voća sa košticama, sjemenkama ili korom, dijelovi ili sastojci koštica, sjemenki ili kore ne smiju da se nađu u soku.

(7) Odredba stava 6. ovog člana ne primjenjuje se u slučajevima gdje se dijelovi ili sastojci koštica, sjemenki ili kore ne mogu ukloniti postupcima dobre proizvođačke prakse.

(8) Pri proizvodnji voćnog soka dozvoljeno je miješanje voćnog soka i voćne kaše.

Član 3.

(1) Voćni sok od koncentriranog voćnog soka je proizvod koji se dobija rekonstituiranjem koncentriranog voćnog soka sa vodom čiji je kvalitet u skladu sa propisom kojim se uređuje kvalitet vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

(2) Sadržaj rastvorljive suhe materije u konačnom proizvodu u skladu je sa najmanjom vrijednosti stepena Brixa za rekonstituirani sok naveden u Prilogu 1. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(3) Ako se sok od koncentriranog voćnog soka proizvodi od voća koje nije navedeno u Prilogu 1. ovog pravilnika, najmanja vrijednost stepena Brixa rekonstituiranog soka je vrijednost stepena Brixa soka koji je izdvojen iz voća upotri- jebljenog za proizvodnju koncentriranog voćnog soka.

(4) Voćnom soku od koncentriranog voćnog soka mogu da se dodaju aroma, voćna pulpa ili čestice voćnog tkiva izdvojene iz iste vrste voća.

(5) Voćni sok od koncentriranog voćnog soka proizvodi se primjenom odgovarajućih postupaka kojima se zadržava- ju bitna fizička, hemijska, senzorna i nutritivna svojstva pro- sječne vrste soka od voća od kojeg je napravljen.

(6) U proizvodnji voćnog soka od koncentriranog voć- nog soka dozvoljeno je miješanje voćnog soka i/ili koncen- triranog voćnog soka sa voćnom kašom i/ili koncentriranom voćnom kašom.

Član 4.

(1) Koncentrirani voćni sok je proizvod koji se dobija od voćnog soka jedne ili više vrsta voća, fizičkim izdvajanjem određene količine vode.

(2) U slučaju da je proizvod namijenjen za direktno kon- zumiranje (ili ishranu ljudi), količina izdvojene vode je naj- manje 50% od početne zapremine.

(3) Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koje su odgova- rajućim fizičkim postupcima bili izdvojeni iz iste vrste voća mogu se ponovo vratiti koncentriranom voćnom soku.

Član 5.

Voćni sok dobiven vodenom ekstrakcijom je proizvod koji se dobija difuzijom u vodi cijelih plodova voća čiji se sok ne može ekstrahovati nikakvim fizičkim postupcima ili sušenog cijelog ploda voća.

Član 6.

Dehidrirani voćni sok ili voćni sok u prahu je proizvod dobiven od voćnog soka jedne ili više vrsta voća fizičkim uklanjanjem gotovo sve količine vode.

Član 7.

(1) Voćni nektar je proizvod koji nije fermentisao, ali može da fermentiše i koji:

1) se dobija dodavanjem vode, sa dodavanjem šećera ili bez dodavanja šećera i/ili meda, proizvodima definiranim u čl. od 2. do 6. ovog pravilnika, voćnoj kaši i/ili koncentriranoj voćnoj kaši i/ili mješavina tih proizvoda,

2) zadovoljava zahtjeve iz Priloga 2. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(2) Pri proizvodnji voćnih nektara bez dodavanja šeće- ra ili nektara smanjene energetske vrijednosti šećeri mogu u potpunosti ili djelimično da se zamijene zaslađivačima čiji 

su kvalitet i uvjeti upotrebe određeni u skladu sa propisom o prehrambenim aditivima.

(3) Aroma, voćna pulpa ili čestice voćnog tkiva koje su izdvojene odgovarajućim fizičkim postupcima iz iste vrste voća mogu se ponovo dodati voćnom nektaru.

Član 8.

(1) Za proizvodnju voćnih sokova, voćnih kaša i voćnih nektara, čiji se naziv sastoji od trgovačkog naziva upotri- jebljenog voća ili uobičajenog naziva proizvoda, koriste se vrste koje odgovaraju botaničkim nazivima navedenim u Pri- logu 1. ovog pravilnika.

(2) Za voćne vrste koje nisu navedene u Prilogu 1. ovog pravilnika koristi se tačan botanički ili uobičajeni naziv.

(3) Kod voćnih sokova vrijednosti stepena Brixa moraju da budu jednake vrijednostima stepena Brixa koje ima sok koji je dobiven ekstrakcijom iz istog voća od koga je voćni sok proizveden i ne smije se mijenjati, osim miješanjem sa sokom od iste vrste voća.

(4) Najmanja vrijednost stepena Brixa, koja je u Prilogu 1. ovog pravilnika propisana za rekonstituirani voćni sok i re- konstituiranu voćnu kašu, ne obuhvaća rastvorljive suhe mate- rije bilo kojih dodatih sastojaka i dodataka koji nisu obavezni.

Član 9.

(1) Proizvodima definiranim u čl. od 2. do 7. ovog pravil- nika dodaju se samo sljedeći sastojci:

1) vitamini i minerali dozvoljeni u skladu sa propisima kojima se regulira oblast hrane obogaćene nutrijentima,

2) prehrambeni aditivi dozvoljenim u skladu sa propisi- ma kojima se regulira oblast prehrambenih aditiva.

(2) Voćnom soku, voćnom soku od koncentriranog voć- nog soka i koncentriranom voćnom soku dozvoljeno je vra- ćanje arome, pulpe i čestica voćnog tkiva.

(3) Voćnom soku od grožđa mogu ponovo da se dodaju soli vinske kiseline.

(4) Voćnom nektaru dozvoljeno je: vraćanje arome, pul- pe i čestica voćnog tkiva, dodavanje šećera/ili meda u koli- čini do 20% ukupne mase gotovog proizvoda i/ili dodavanja zaslađivača.

(5) Izjava da voćnom nektaru nisu dodati šećeri i bilo koja izjava za koju je vjerovatno da ima isto značenje za po- trošača može da se stavlja samo ako taj proizvod ne sadrži dodate monosaharide ili disaharide ili bilo koji drugi sastojak koji se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja, uključuju- ći zaslađivače propisane posebnim propisom o prehrambe- nim aditivima.

(6) Ako su šećeri prirodno prisutni u voćnom nektaru, na deklaraciji treba da se navede sljedeća oznaka: “Sadrži prirodno prisutne šećere”.

(7) Proizvodima definiranim u čl. od 2. do 7. ovog pra- vilnika radi korekcije kiselog ukusa mogu da se dodaju: sok od limuna i/ili limete i/ili koncentrirani sok od limuna i/ili limete, u količini do 3 g/l soka, izraženo kao anhidrovana limunska kiselina.

(8) Voćnom soku od paradajza i voćnom soku od para- dajza od koncentriranog soka mogu da se dodaju so, začini i aromatično bilje.

Član 10.

U proizvodnji proizvoda definiranim u čl. od 2. do 7. ovog pravilnika mogu da se koriste samo sljedeći postupci i mogu da se dodaju samo sljedeće materije:

1) mehanički postupci ekstrakcije,

2) uobičajeni fizički postupci, uključujući ekstrakciju vodom (difuzija) iz jestivih dijelova voća, osim iz grožđa namijenjenog za proizvodnju koncentriranih voćnih sokova, pod uvjetom da su tako dobiveni voćni sokovi u skladu sa zahtjevima iz čl. 2. i 3. ovog pravilnika,

3) za voćni sok od grožđa, ako je grožđe bilo tretira- no sumpor-dioksidom, dozvoljena je desulfitacija fizičkim postupcima, pod uvjetom da ukupna količina sumpor-diok- sida (SO2) u gotovom proizvodu ne prelazi 10 mg/l soka,

4) enzimski preparati: pektinaze (za razgradnju pektina), proteinaze (za razgradnju proteina) i amilaze (za razgradnju skroba), u skladu sa propisom kojim se uređuje kvalitet en- zimskih preparata za prehrambene proizvode,

5) jestivi želatini, 6) tanini,
7) silika aerogel, 8) aktivni ugljen, 9) azot,

10) bentonit kao adsorpcijska glina,

11) hemijski inertna sredstva za filtraciju i sredstva za taloženje (uključujući perlit, ispranu dijatomejsku zemlju, celulozu, nerastvorljivi poliamid, polivinilpolipirolidon, po- listiren) koja su u skladu sa propisom kojim se uređuju pred- meti opće upotrebe,

12) hemijska inertna sredstva za adsorpciju koja su u skladu sa odredbama propisa kojima se regulira ova oblast, a koja se koriste za smanjivanje količine limonena i narnigina u voćnim sokovima od citrusa i koja nemaju značajan uticaj na sadržaj limonoid glukozida, kiselina, šećera (uključujući oligosaharide) ili mineralnih materija,

13) biljni proteini za bistrenje proizvedeni od pšenice, graška ili krompira.

Član 11.

(1) U smislu odredaba ovog pravilnika voće podrazu- mijeva sve vrste voća u koje se ubraja i paradajz.

(2) Voće mora biti zdravo, odgovarajuće zrelosti, svježe ili konzervisano fizičkim postupcima ili postupcima prerade, uključujući postupke obrade nakon branja plodova u skladu sa odgovarajućim propisima.

Član 12.

(1) Voćna kaša je proizvod koji nije fermentisao, ali može da fermentiše i proizvodi se primjenom odgovarajućih fizičkih postupaka kao što su pasiranje, drobljenje ili mljeve- nje jestivog dijela cijelog ili oljuštenog voća bez izdvajanja soka.

(2) Koncentrirana voćna kaša je proizvod koji se dobija od voćne kaše, fizičkim postupkom izdvajanja određene ko- ličine vode.

(3) Koncentriranoj voćnoj kaši ponovo može da se doda aroma koja je proizvedena primjenom odgovarajućih fizič- kih postupaka u skladu sa članom 10. ovog pravilnika, a koja je u potpunosti proizvedena od iste vrste voća.

(4) Voćna pulpa ili čestice voćnog tkiva jesu proizvodi dobiveni iz jestivog dijela voća iste vrste, bez izdvajanja soka.

(5) Voćnu pulpu ili čestice voćnog tkiva kod citrusa pre- stavljaju alveole sa sokom, koje se dobijaju iz endokarpa.

Član 13.

(1) Pored aroma za koje su vrsta i kvalitet propisani u skla- du sa odredbama propisa o aromama, mogu se koristiti i arome koje se ponovo dodaju u proizvod, a proizvode se preradom voća primjenom odgovarajućih fizičkih procesa.

(2) Fizički postupci iz stava 1. ovog člana primjenjuju se da bi se zadržao, sačuvao ili stabilizirao kvalitet arome, a posebno uključuju cijeđenje, ekstrakciju, destilaciju, filtraci- ju, adsorpciju, isparavanje, frakcioniranje i koncentriranje.

(3) Aroma se proizvodi od jestivih dijelova voća, među- tim, aroma može biti i hladno presovano ulje od kore citrusa i jezgra iz koštica voća (spojevi iz koštica).

Član 14.

(1) Šećeri su proizvodi za koje su vrsta i kvalitet propi- sani posebnim propisom kojim se uređuje upotreba šećera u hrani namijenjena ishrani ljudi i šećeri porijeklom iz voća.

(2) Med je proizvod za koji su vrsta i kvalitet propisani posebnim propisom o medu i drugim pčelinjim proizvodima.

Član 15.

(1) Deklarisanje ili označavanje voćnih sokova i određe- nih sličnih proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču vrši se skladu sa posebnim propisima o pružanju informacija po- trošačima o hrani.

(2) Pored podataka iz stava 1. ovog člana, deklaracija voćnih sokova i određenih sličnih proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču sadrži i sljedeće podatke:

1) ako se proizvod dobija od jedne vrste voća, u nazivu proizvoda riječ: “voće” može da se zamijeni nazivom te vrste voća (npr. naziv: “voćni sok od jabuke” zamjenjuje se nazi- vom: “sok od jabuke”),

2) za proizvode koji se proizvode od dvije ili više vrsta voća, osim u slučaju kada se koristi sok od limuna i/ili lime- te, naziv proizvoda se sastoji od naziva upotrijebljenog voća, prema opadajućem redoslijedu, na osnovu količine upotri- jebljenog voćnog soka ili voćne kaše, kako je navedeno u popisu sastojaka,

3) ako se proizvod dobija od tri ili više vrsta voća, nazivi voća u nazivu proizvoda mogu da se zamijene izrazom: “od više vrsta voća” ili sličnim riječima ili brojem upotrijebljenih vrsta voća.

(3) Ako su proizvodima definiranim u čl. od 2. do 7. ovog pravilnika tokom tehnološkog postupka uklonjeni pojedini sastojci, oni mogu biti vraćeni da bi se proizvod vratio u prvobitno stanje i ti sastojci ne moraju se navesti na spisku sastojaka.

(4) Na deklaraciji se označava dodavanje posebne pulpe ili čestica voćnog soka u skladu sa čl. od 11. do 14. ovog pravilnika.

(5) Specifični nazivi proizvoda u čl. od 2. do 7. ovog pra- vilnika, jezik i uvjeti pod kojima se mogu koristiti definirani su u Prilogu 3. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

Član 16.

(1) Kod mješavine voćnog soka i voćnog soka od kon- centriranog voćnog soka, kao i kod voćnog nektara, koji je djelimično ili u potpunosti dobiven od jednog ili više kon- centriranih proizvoda, deklaracija obavezno sadrži riječi: “proizveden od jedne ili više vrsta koncentriranog (koncen- triranih)...”, odnosno “djelimično proizveden od jedne ili više vrsta koncentriranog (koncentriranih)...”.

(2) Informacija iz stava 1. ovog člana nalazi se neposredno uz naziv proizvoda, istaknuta u odnosu na pozadinu, na- pisana jasno uočljivim slovima.

Član 17.

(1) Kod označavanja voćnog nektara obavezno se navodi minimalni sadržaj voćnog soka, voćne kaše ili mješavine tih sastojaka, navođenjem: “udio voća najmanje .... %”.

(2) Informacija iz stava 1. ovog člana nalazi se u istom vidnom polju kao i naziv proizvoda.

Član 18.

(1) Pri označavanju koncentriranog voćnog soka koji nije namijenjen za isporuku krajnjem potrošaču navodi se prisut- nost i količina dodatog soka od limuna, soka od limete ili materija za reguliranje kiselosti koji su dozvoljeni propisom o prehrambenim aditivima.

(2) Informacija iz stava 1. ovog člana navodi se na jedan od sljedećih načina: na ambalaži, na deklaraciji pričvršćenoj na ambalažu ili na popratnom dokumentu.

Član 19.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju da se primjenjuju odredbe Pravilnika o kvalitetu proizvoda od voća, povrća, pečurki i pektinskih preparata (“Službeni list SFRJ”, br. 1/79, 20/82 i 74/90) u dijelu koji se odnosi na kvalitet voćnih sokova, voćnih nektara i sličnih proizvoda.

Član 20.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: 12.03.6-330-3942/20
23. decembra 2020. godine

Banjaluka

 

Ministar,

 Dr. Boris Pašalić, s.r.

 

PRILOG 1

NAJMANJE VRIJEDNOSTI STEPENA BRIXA ZA REKONSTITUISANE VOĆNE SOKOVE I REKONSTITUISANE VOĆNE KAŠE

Posebni nazivi:

1. vruchtendrank – za voćne nektare;

2. Süβmost – oznaka koja se koristi samo uz nazive proizvoda Fruchtsaft ili Fruchtnektar:

‒ za voćni nektar koji je proizveden isključivo od voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova ili mješavina tih proizvoda, a koji nisu pitki u izvornom stanju zbog njihove visoke prirodne kiselosti,

‒ za voćni sok proizveden od jabuka ili krušaka, uz dodatak jabuka, po potrebi, ali bez dodatog šećera;

3. succo e polpa ili sumo e polpa – za voćne nektare proizvedene isključivo od voćne kaše i/ili koncentrisane voćne kaše;

4. æblemost – za sok od jabuke bez dodatog šećera;

5. sur...saft – sa nazivom upotrijebljene vrste voća na danskom jeziku, za sokove koji su proizvedeni od crne ribizle, trešanja, crvene ribizle, bijele ribizle, malina, jagoda ili bobica zove, bez dodatog šećera;

6. sød....saft ili sødet...saft – sa nazivom upotrijebljene vrsta voća na danskom jeziku, za sokove proizvedene iz navedenog voća, sa više od 200 g dodatog šećera po litri;

7. äppelmust/äpplemust – za sok od jabuke bez dodatog šećera;

8. mosto – sinonim za sok od grožđa;

9. smiltsērkšku sula ar cukuru ili astelpaju mahl suhkruga ili slodzony sok z rokitnika – za sokove koji su proizvedeni od pasjeg/vučjeg trna sa najviše 140 g dodatog šećera po litri.

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PODIJELI:

TAGOVI:

voćni sokovi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike