Pravilnik za proračunavanje optimalnih troškova za energijskim karakteristikama zgrada

Legislativa

Pravilnik za proračunavanje optimalnih troškova za energijskim karakteristikama zgrada

21.04.2021. 09:00 / Izvor: Službene novine Federacije BiH

 

 

Službene novine Federacije BiH broj 31/21 (21.4.2021.)

 

Na osnovu člana 26. stava (10). Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17), federalni ministar prostornog uređenja donosi

 

PRAVILNIK

O POSTUPKU ZA PRORAČUNAVANJE OPTIMALNIH TROŠKOVA MINIMALNIH ZAHTJEVA ZA ENERGIJSKIM KARAKTERISTIKAMA ZGRADA


 

Član 1.
(Predmet)

 

(1) Ovim Pravilnikom se propisuje postupak za proračunavanje optimalnih troškova minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada kroz utvrđivanje usporednog metodološkog okvira koji se koristi za proračunavanje troškovno optimalnih nivoa minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika za nove, postojeće zgrade i dijelove zgrada.

(2) Usporedni metodološki okvir je u skladu sa delegiranom Uredbom Evropske кomisije br. 244/2012 od 16. јanuara 2012., o dopuni Direktive 2010/31/EC Evropskog parlamenta i Vijeća o energijskim karakteristikama zgrada koja se odnosi na utvrđivanje usporednog metodološkog okvira za proračunavanje troškovno optimalnih nivoa za minimalne zahtjeve energijskih karakteristika zgrada i dijelova zgrada.

(3) Koraci od kojih se sastoji usporedni metodološki okvir navedeni su u Prilogu II ovog Pravilnika i uključuju utvrđivanje referentnih zgrada, definisanje mjera energijske efikasnosti koje će se primjenjivati na te referentne zgrade, definisanje potrebe mjera za primarnom energijom i proračun troškova (tj. neto sadašnje vrijednosti) tih mjera.

(4) Zajednički okvir za proračunavanje energijskih karakteristika zgrade, naveden je u Prilogu I, vrijedi za sve korake usporednog metodološkog okvira za proračunavanje optimalnih troškova energijskih karakteristika zgrada.

(5) Usporedni metodološki okvir je baziran na ekonomskom vijeku trajanja zgrade i/ili dijela zgrade, odgovarajućim troškovima energenata, proizvoda, sistema, održavanja, operativnim troškovima, troškovima rada i faktoru pretvaranja primarne energije, sve za Federaciju Bosne i Hercegovine.Navedeno uključuje i diskontnu stopu koja će se koristiti kako za makroekonomske, tako i za financijske proračune, nakon što se provede analiza osjetljivosti barem dviju kamatnih stopa za svaki proračun za Federaciju Bosne i Hercegovine.

(6) Metodološki okvir navodi pravila za upoređivanje mjera energijske efikasnosti, mjera koje uključuju obnovljive izvore energije te paketa mjera i varijanti takvih mjera, na osnovu karakteristike primarne energije i troškova koji se pripisuju njihovoj provedbi. On također utvrđuje način na koji se ta pravila primjenjuju na odabrane referentne zgrade s ciljem definisanja troškovno optimalnih nivoa minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika zgrada.

(7) Posebnim propisom, u skladu sa odredbom člana 24. stav (3) Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine regulišu se minimalni zahtjevi energijskih karakteristika zgrada koji ne bi smjeli biti više od 15% niži od troškovno optimalnih rezultata proračuna, koji definišu granične vrijednosti za Federaciju Bosne i Hercegovine. Troškovno optimalni nivo nalazi se u rasponu nivoa karakteristika u kojem je analiza troškova i koristi tokom vijeka trajanja zgrade pozitivna.

(8) Prema zahtjevu Direktive 2010/31/EC Europskog parlamenta potrebno je postaviti minimalne zahtjeve za energijske ekarakteristike zgrada na način da je postignut troškovno optimalni nivo.

(9) U skladu sa stavom (8) ovog člana minimalni zahtjevi za energijske karakteristike zgrada definišu se kao nivo energijskih karakteristika koji omogućavaju najniži trošak tokom ekonomskog vijeka trajanja zgrade. U proračun minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada se unose troškovi ulaganja koji su u vezi s energijom, troškovi održavanja i rada, ali se unosi i ušteda energije kao i zarada od proizvedene energije, sve za za određenu kategoriju zgrade, u okviru ekonomskog vijeka trajanja zgrade. U obzir se uzima raspon proračuna u kojemu je analiza troškova i koristi proračuna za ekonomski vijek trajanja zgrade pozitivna.

 

Član 2.
(Definicije)

 

Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom Pravilniku, imaju u smislu ovog Pravilnika sljedeće značenje:

a) Globalni trošak: suma sadašnje vrijednosti, troškova početnog ulaganja, tekućih troškova i troškova zamjene (u odnosu na početnu godinu), kao i troškova odlaganja ako su primjenjivi. Za proračun na makroekonomskom nivou, uvodi se dodatna kategorija troška emisija stakleničkih gasova;

b) Troškovi početnog ulaganja: svi troškovi koji su nastali do trenutka u kojem se zgrada ili dio zgrade predaje kupcu spreman za upotrebu. Ti troškovi uključuju projektovanje, nabavku dijelova zgrade, povezivanje s dobavljačima, procese ugradnje i puštanja u upotrebu;

c) Troškovi energije: godišnji troškovi te fiksne i maksimalne naknade za energiju uključujući poreze;

d) Operativni troškovi: svi troškovi povezani s upotrebom zgrade uključujući godišnji trošak osiguranja, komunalne naknade i druge stalne naknade i poreze;

e) Troškovi održavanja: godišnji troškovi mjera za očuvanje i obnovu željene kvalitete zgrade ili dijela zgrade. Oni uključuju godišnje troškove inspekcije, čišćenja, popravaka i potrošnih stavki;

f) Tekući troškovi: godišnji troškovi održavanja, operativni troškovi i troškovi energije;

g) Troškovi odlaganja: troškovi razgradnje na kraju vijeka trajanja zgrade odnosno dijela zgrade i uključuju razgradnju, uklanjanje dijelova zgrade kojima još nije istekao vijek trajanja, prijevoz i recikliranje;

h) Godišnji trošak: zbir tekućih troškova i periodičnih troškova odnosno troškova zamjene dijelova plaćenih u određenoj godini;

i) Trošak zamjene: dodatno ulaganje za dio zgrade u skladu s ekonomskim vijekom trajanja tokom razdoblja proračuna;

j) Trošak emisija stakleničkih gasova: novčana vrijednost štete koju za okoliš uzrokuju emisije CO2 , povezane s potrošnjom energije u zgradama;

k) Referentna zgrada: stvarna referentna zgrada koja predstavlja tipičnu geometriju i sisteme zgrada, tipična energijska karakteristike ovojnice i sistema zgrade, tipična funkcionalnost i tipičnu troškovna strukturu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a reprezentativna je u smislu klimatskih uslova i geografskog položaja;

l) Diskontna stopa: određena vrijednost za upoređivanje vrijednosti novca u različitim trenucima, izražena realno;

m) Diskontni faktor: multiplikativni broj koji se koristi za pretvaranje novčanog toka u datom trenutku u njegovu ekvivalentnu vrijednost u ishodišnoj tački. Izvodi se iz diskontne stope;

n) Početna godina: godina koja je osnov za proračune i koja služi za određivanje razdoblja proračuna;

o) Razdoblje proračuna: razdoblje koje se uzima u obzir za potrebe proračuna i obično je izraženo u godinama;

p) Preostala vrijednost zgrade: zbir preostalih vrijednosti zgrade i dijelova zgrade na kraju razdoblja proračuna;

q) Kretanje cijene: kretanje cijena energije, proizvoda, sistema u zgradi, usluga, rada, održavanja i ostalih troškova tokom vremena, a može biti različito od stope inflacije;

r) Mjera energijske efikasnosti: promjena na zgradi koja dovodi do smanjenja potrebe zgrade za primarnom energijom;

s) Paket mjera: niz mjera energijske efikasnosti i/ili mjera koje se odnose na obnovljive izvore energije i primjenjuju se na referentnu zgradu;

t) Varijanta: globalni rezultat i opis čitavog niza mjera odnosno paketa primijenjenih na zgradu, koji se može sastojati od kombinacije mjera na ovojnici zgrade, pasivnih tehnika, mjera na sistemima u zgradi i/ili mjera zasnovanih na obnovljivim izvorima energije;

u) Potkategorije zgrada: kategorije vrsta zgrada koje su u odnosu na kategorije utvrđene u Prilogu I stav (5) Direktive 2010/31/EU dodatno razvrstane prema veličini, starosti, građevinskom materijalu, uzorku koji je u upotrebi, klimatskoj zoni odnosno drugim kriterijima;

v) Isporučena energija: energija, izražena po energentu koji se dovodi u tehnički sistem u zgradi kroz granicu sistema kako bi se zadovoljile potrebe (za grijanjem, hlađenjem, ventilacijom, potrošnom toplom vodom, rasvjetom, uređajima itd.) odnosno kako bi se proizvela električna energija;

w) Energija potrebna za grijanje i hlađenje: količina toplote koja se treba dovesti odnosno odvesti iz klimatiziranog prostora radi održavanja željenih temperaturnih uslova tokom datog razdoblja;

x) Izvezena energija: energija izražena po energentu, koju tehnički sistem u zgradi predaje kroz granicu sistema, a koristi se izvan granice sistema;

y) Klimatizirani prostor: prostor u kojemu su određeni parametri okruženja, kao što su temperatura, vlažnost itd., regulisani tehničkim uređajima poput grijanja i hlađenja itd.;

z) Energija iz obnovljivih izvora: energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, i to energija vjetra, sunca, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija okeana, energija iz hidrocentrala, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i biogas.

 

Član 3.
(Usporedni metodološki okvir)

 

(1) Prilikom proračunavanja troškovno optimalnih nivoa minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika zgrada i dijelove zgrada, primjenjuje se usporedni metodološki okvir utvrđen u Prilogu I ovog Pravilnika. Usporedni metodološki okvir propisuje proračun troškovno optimalnih nivoa kako s makroekonomskog, tako i s finansijskog gledišta, čime se stvara uslov za određivanje standarda/mjerila u Federaciji Bosne i Hercegovine prema kojem će se ocjenjivati minimalni zahtjevi energijskih karakteristika.

(2) Za potrebe proračuna se:

a) utvrđuje početna godina za proračun;

b) koriste razdoblja proračuna iz Priloga I;

c) koriste troškovne kategorije iz Priloga I.

(3) Usporedni metodološki okvir uključuje i sljedeće elemente proračuna:

a) ekonomski vijek trajanja zgrade i/ili dijela zgrade;

b) diskontnu stopu;

c) troškove energenta, proizvoda, sistema, održavanja, operativne troškove i troškove rada;

d) faktore primarne energije;

e) kretanje cijene energije koji se mogu pretpostaviti za energente.

(4) Proračunavaju se i usvajaju troškovno optimalni nivoi minimalnih zahtjeva energetskih karakteristika u odnosu na kategorije zgrada.

(5) Provodi se analiza kojom se utvrđuje osjetljivost rezultata proračuna na promjene u primijenjenim parametrima u kojoj se obrađuje učinak kretanja različitih cijena energije i diskontnih stopa na makroekonomske i finansijske proračune, i ostali parametri za koje se očekuje da će imati znatan učinak na rezultat proračuna poput kretanja cijena nepovezanih s energijom.

 

Član 4.
(Usporedba proračunatih troškovno optimalnih nivoa s važećim minimalnim zahtjevima energijskih karakteristika)

 

(1) Rezultati proračuna troškovno optimalnih nivoa se sagledavaju iz makroekonomske i finansijske perspektive, nakon čega se definiše granična vrijednost za Federaciju Bosne i Hercegovine spram-minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada .

(2) Granična vrijednost za Federaciju Bosne i Hercegovine spram-minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada upoređuje se sa važećim zahtjevima energijskih karakteristika za mjerodavnu kategoriju zgrada.

(3) Usporedba iz stava (2) ovog člana se vrši da bi se utvrdio realni troškovno optimalni nivo.

(4) Troškovno optimalni proračuni, u skladu sa Zakonom o energijskoj efikasnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17), se periodično preispituju u odnosu na minimalne zahtjeve energijskih karakteristika zgrada uzimajući u obzir kretanja cijena i ulaznih troškova te se u vezi sa tim minimalni zahtjevi za energijske karakteristike zgrada ažuriraju i reviduju.

(5) Referentne zgrade definisane kroz tipologije stambenih i nestambenih zgrada obezbjeđuju da se iste koriste, a da rezultat troškovno optimalnog proračuna bude primjenjiv na što više kategorija zgrada te da se rezultati mogu koristiti kako bi osigurale da cilj utvrđivanja minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika bude postizanje troškovno optimalnih nivoa za sve mjerodavne kategorije zgrada.

 

Član 5.
(Stupanje na snagu Pravilnika)

 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
 

Broj 04-02-1-693/17-83
07. januara 2021. godine
Sarajevo

 


Ministar
Josip Martić, s. r.

 



 

PRILOG I
Troškovno optimalni metodološki okvir

 


1. UTVRĐIVANJE REFERENTNIH ZGRADA


(1) Referentne zgrade koje se koriste za proračun moraju pokriti najmanje sljedeće kategorije zgrada:
a. porodične kuće;
b. višestambene zgrade;
c. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične namjene;
d. zgrade namijenjene obrazovanju;
e. zgrade namijenjene zdravstvu i socijalnoj zaštiti;
f. zgrade namijenjene turizmu i ugostiteljstvu;
g. zgrade namijenjene za sport i rekreaciju;
h. zgrade namijenjene za trgovinu i uslužne djelatnosti;
i. ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu.
(2) Ako se može dokazati da utvrđena referentna zgrada može biti primjenjiva na više od jedne kategorije zgrada, može se smanjiti broj referentnih zgrada, a time i broj proračuna. Ovaj pristup se opravdava na temelju analize koja pokazuje da je kroz referentnu zgradu, koja se koristi za više kategorija zgrada, zastupljen dovoljan fond zgrada svih obuhvaćenih kategorija.
(3) Za svaku kategoriju zgrada utvrđuje se barem jedna referentna zgrada za nove zgrade i barem dvije za postojeće zgrade na kojima se provodi veća rekonstrukcija. Referentne se zgrade mogu utvrditi na temelju drugih potkategorija zgrada (na primjer, razlikujući ih prema veličini, starosti, troškovnoj strukturi, građevinskom materijalu, upotrebnom uzorku ili klimatskoj zoni) koje uzimaju u obzir obilježja fonda zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine. Referentne zgrade i njihova obilježja odgovaraju strukturi trenutnih ili planiranih zahtjeva energijskih karakteristika.
(4) Obrasci izvještaja provedenih proračuna i utvrđivanja referentnih zgrada prikazani su u Prilogu II. Posebno je potrebno obrazložiti izbor obilježja na kojima se temelji utvrđivanje referentnih zgrada.
(5) Za postojeće zgrade (kako stambene, tako i nestambene), primjenjuje se barem jedna mjera/paket/varijanta koja predstavlja uobičajene radove rekonstrukcije potrebne za održavanje zgrade odnosno jedinice zgrade (bez dodatnih mjera energijske efikasnosti kojima se premašuju pravni zahtjevi).
(6) Za nove zgrade (kako stambene, tako i nestambene), trenutno primjenjivi zahtjevi energijskih karakteristika predstavljaju osnovni zahtjev koji treba ispuniti.
(7) Troškovno optimalni nivoi se proračunavaju i za minimalne zahtjeve energijskih karakteristika kod dijelova zgrade ugrađenih u postojeće zgrade, odnosno izvode se iz proračuna provedenih na nivou zgrada. Prilikom utvrđivanja zahtjeva za dijelove zgrade ugrađene u postojeće zgrade, troškovno optimalni zahtjevi trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir međudjelovanje tog dijela zgrade s cijelom referentnom zgradom i ostalim dijelovima zgrade.
(8) U slučaju postojećih zgrada nastoje se proračunati i utvrditi troškovno optimalni zahtjevi na nivou pojedinačnog tehničkog sistema u zgradi, odnosno, u slučaju nestambenih zgrada, treba ih svesti iz proračuna provedenih na nivou cijele zgrade i to ne samo za sisteme grijanja, hlađenja, tople vode, klimatizacije i ventilacije (odnosno za kombinacije tih sistema), već i za rasvjetne sisteme.


2. UTVRĐIVANJE MJERA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI, MJERA TEMELJENIH NA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I/ILI PAKETIMA MJERA I VARIJANTAMA TAKVIH MJERA ZA SVAKU REFERENTNU ZGRADU


(1) Mjere energijske efikasnosti, kako za nove, tako i za postojeće zgrade, definišu se za sve ulazne parametre proračuna koji proizvode direktan ili indirektan efekat na energijsko svojstvo zgrade, uključujući i za alternativne, visoko efikasne sisteme poput sistema daljinske opskrbe energijom i drugih alternativa.
(2) Mjere mogu biti objedinjene u pakete mjera odnosno varijante. Ako određene mjere nisu primjenljive u lokalnom, ekonomskom ili klimatskom kontekstu, to se treba objasniti i naznačiti u izvještaju o rezultatima troškovno optimalne analize.
(3) Također se utvrđuju mjere, paketi odnosno varijante mjera koristeći obnovljivu energiju kako za nove, tako i za postojeće zgrade.
(4) Mjere, paketi odnosno varijante energijske efikasnosti, utvrđene radi proračuna troškovno optimalnih zahtjeva, uključuju mjere potrebne za ispunjenje trenutno primjenjivih minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika. Ako je primjenjivo, one uključuju i mjere, pakete mjera odnosno varijante potrebne za ispunjenje uslova programa podrške u Federaciji Bosne i Hercegovine. Takođe se uključuju mjere, paketi mjera odnosno varijante potrebne za ispunjenje minimalnih zahtjeva energijskih karakteristika za zgrade približno nulte energije u slučaju novih i, po mogućnosti, postojećih zgrada ako je definisana zgrada gotovo nulte potrošnje.
(5) Ako se može dokazati da su određene mjere, paketi mjera odnosno varijante, veće od troškovno optimalnih, one se isključuju iz proračuna. Međutim, takve bi mjere, pakete mjera odnosno varijante, treba ponovo razmotriti prilikom sljedećeg preispitivanja proračuna.
(6) Odabrane mjere energijske efikasnosti i mjere temeljene na obnovljivim izvorima energije, kao i paketi mjera i varijante, moraju biti u skladu sa osnovnim zahtjevima građevinskih radova. One također moraju biti u skladu sa nivoima kvalitete zraka i udobnosti zatvorenih prostora, ekvivalentni bosanskohercegovačkim standardima o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima. U slučajevima u kojima mjere proizvode različite nivoe udobnosti, to treba biti jasno vidljivo u proračunima.


3. PRORAČUN POTREBE ZA PRIMARNOM ENERGIJOM KOJA PROIZLAZI IZ PRIMJENE MJERA I PAKETA MJERA NA REFERENTNU ZGRADU


(1) Energetska svojstva izračunavaju se u skladu sa zajedničkim općim okvirom predviđenim u Prilogu I. Direktivi 2010/31/EU.
(2) Proračun energijskih karakteristika, mjere, paketi mjera, odnosno varijanti se vrši u odnosu na, u Federaciji Bosne i Hercegovine definisanu podnu površinu, ponajprije energije potrebne za grijanje i hlađenje (ako je hlađenje relevantno za proračun ključnih indikatora energijske efikasnosti referentne zgrade). Nakon toga, proračunava se isporučena energija za grijanje, ventilaciju prostora, potrošnu toplu vodu i rasvjetne sisteme. Ako se tokom proračuna utvrdi da neki od parametara ne utiču na pokazatelje potrošne energije mogu se isključiti.
(3) Energija proizvedena na licu mjesta oduzima se od potrebe za primarnom energijom i isporučenom energijom.
(4) Proizašlo korištenje primarne energije se dobija pomoću faktora pretvaranja primarne energije utvrđenih na nivou Bosne i Hercegovine.
(5) Koriste se bosanskohercegovački metod proračuna ekvivalentan EU standardu.
(6) Za potrebe troškovno optimalnog izračuna, rezultati energetskih svojstava izražavaju se u kvadratnim metrima korisne podne površine referentne zgrade i odnose se na potrebu za primarnom energijom, Faktori primarne enrgije dati su u Tabeli 1.


Tabela1: Faktori primarne energije

 

Izvor energije

 

Faktor primarne energije

Gorivo

Lako loživo ulje

Zemni plin

Ukapljeni plin

Kameni ugalj

Mrki ugalj

Drvo

1,1

1,1

1,1

1,1

1,2

1,05

Lokalna/daljinska toplota iz kogeneracije

Obnovljiva goriva

Fosilno gorivo

0,0

0,7

Lokalna/daljinska toplota iz kotlovnice/toplote

Obnovljiva goriva

Fosilno gorivo

0,1

1,3

Električna energija

 

3,0 (2,0 pri korištenju akumulacijskih sist. grijanja)

 


4. PRORAČUN GLOBALNOG TROŠKA KAO NETO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI ZA SVAKU REFERENTNU ZGRADU


4.1. Kategorije troškova


Utvrđuju se i opisuju sljedeće zasebne troškovne kategorije koje koriste:
a) troškove početnog ulaganja;
b) tekuće troškove, uključujući troškove periodične zamjene dijelova zgrade, a mogu uključivati, ako je primjenljivo, zaradu od proizvedene energije koja se može uzeti u obzir u finansijskom proračunu;
c) troškove energije - odražavaju ukupni trošak energije, uključujući cijenu energije, tarife kapaciteta i mreže;
d) troškove odlaganja ako je primjemljivo - za proračun na makroekonomskom nivou ako je primjenjiva, dodatno se utvrđuje ova kategorija troška:
e) trošak emisija stakleničkih gasova – ako je primjenljivo. On odražava kvantificirane, monetizirane i diskontirane operativne troškove CO2 proizišle iz emisija stakleničkih gasova u tonama ekvivalenta CO2 tokom razdoblja proračuna.


4.2. Opća načela proračuna troška


(1) Prilikom procjene budućih kretanja troška energije, koriste se validne prognoze kretanja cijene energije po energentima, za naftu, plin, ugalj, biomasu, električnu energiju i ostale enegente, počevši od prosječnih apsolutnih cijena energije (izraženih u Eurima) za te izvore energije u godini u kojoj se provodi proračun.Također se utvrđuju prognoze, na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kretanja cijene energije za ostale energente koji se u znatnoj mjeri koriste, također, ako je primjenljivo, za tarife vršnog opterećenja.
(2) Učinak (očekivanih) budućih kretanja cijena za troškove nepovezane s energijom, zamjenu dijelova zgrade tokom razdoblja proračuna, te prema potrebi za troškove odlaganja, također se može uključiti u proračun troškova. Kretanja cijena, uključujući kroz inovacije i prilagodbu tehnologija, moraju se uzeti u obzir prilikom preispitivanja i ažuriranja proračuna.
(3) Podaci o troškovima za troškovne kategorije (a) do (d) tržišno su utemeljeni i međusobno usklađeni u pogledu mjesta i vremena. Troškovi bi trebali biti izraženi kao realni troškovi bez inflacije. Troškovi se ocjenjuju na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa mjera odnosno varijante, sljedeće se može ispustiti:
a) troškovi koji su jednaki za sve ocijenjene mjere, pakete odnosno varijante;
b) troškovi povezani s dijelovima zgrade koji nemaju nikakav utiecaj na energijsko svojstvo zgrade.
Sve je ostale troškove potrebno je u cijelosti uzeti u obzir u proračunu globalnih troškova.
(5) Preostala vrijednost utvrđuje se linearnom amortizacijom troška početnog ulaganja ili zamjene određenog dijela zgrade do kraja razdoblja proračuna, diskontiranog na početak razdoblja proračuna. Vrijeme amortizacije određuje se ekonomskim vijekom trajanja zgrade odnosno dijela zgrade. Preostale vrijednosti dijelova zgrade će trebati ispraviti za trošak njihova uklanjanja iz zgrade na kraju ekonomskog vijeka trajanja zgrade.
(6) Troškovi odlaganja, ako su primjenjivi, trebaju biti diskontirani i mogu biti oduzeti od konačne vrijednosti. Potrebno ih je najprije diskontirati od procijenjenog ekonomskog vijeka trajanja na kraj razdoblja proračuna, a zatim, u drugom koraku, diskontirati ih na početak razdoblja proračuna.
(7) Na kraju razdoblja proračuna troškovi odlaganja (ako su primjenjivi) odnosno preostala vrijednost komponenata i dijelova zgrade uzimaju se u obzir radi utvrđivanja konačnih troškova tokom procijenjenog ekonomskog vijeka trajanja zgrade.
(8) Koristi se razdoblje proračuna od 30 godina za stambene i javne zgrade, odnosno razdoblje proračuna od 20 godina za komercijalne zgrade.
(9) Ekonomski vijek zgrade se definše na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.Prilikom definisanja ekonomskog vijeka energijskih sistema zgrade u proračunu je potrebno koristiti BAS EN 15459 standard.


4.3. Proračun globalnih troškova za financijski proračun


(1) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa mjera odnosno varijante za potrebe financijskog proračuna, mjerodavne cijene koje valja uzeti u obzir jesu cijene koje plaća korisnik, uključujući sve primjenjive poreze s PDV-om i naknadama. Potrebno je uključiti u proračun i subvencije koje su na raspolaganju za različite varijante, pakete odnosno mjere.
(2) Globalni troškovi zgrada i dijelova zgrada proračunavaju se sabiranjem različitih vrsta troškova i primjenjujući na njih diskontnu stopu uz pomoć diskontnog faktora, kako bi ih se moglo izraziti vrijednosno u početnoj godini, te se dodaje diskontirana preostala vrijednost, kako slijedi:


04-02-1-693-17-83 formula b.


gdje:
T - znači razdoblje proračuna
C g (T) - znači globalni trošak (u odnosu na početnu godinu T 0 ) tokom razdoblja proračuna
CI - znači troškovi početnog ulaganja za mjeru odnosno skup mjera j
Ca,I (j) znači godišnji trošak tokom godine i za mjeru odnosno skup mjera j
Vf,T (j) znači preostala vrijednost mjere odnosno skupa mjera j na kraju razdoblja proračuna (diskontirana na početnu godinu T 0 )
Rd (i) znači diskontni faktor za godinu i temeljen na diskontnoj stopi r koja se proračunava kao:


04-02-1-693-17-83 formula b-2


gdje p znači broj godina od početnog razdoblja, a r znači realna diskontna stopa.
1) Tokom proračuna se utvrđuje diskontna stopa koja će se koristiti u finansijskom proračunu nakon što su izradile analizu osjetljivosti na barem dvije različite stope po svom izboru.


4.4. Proračun globalnih troškova za makroekonomski proračun


(1) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa mjera odnosno varijante za potrebe makroekonomskog proračuna, mjerodavne cijene koje valja uzeti u obzir jesu cijene bez primjenjivih poreza, PDV-a, naknada i subvencija.
(2) Prilikom utvrđivanja globalnog troška mjere, paketa odnosno varijante na makroekonomskom nivou, uz kategorije troškova navedene pod 4.1., potrebno je uključiti i novu kategoriju troška emisija stakleničkih gasova, tako da prilagođena metodologija globalnog troška glasi:


04-02-1-693-17-83 formula b-3


a.
b. gdje
c. Cc,i(j) znači trošak ugljika za mjeru odnosno skup mjera j tokom godine i.
(3) Proračunava se kumulirani trošak ugljika za mjeru, paket mjera odnosno varijantu tokom razdoblja proračuna uzimajući zbir godišnjih emisija stakleničkih gasova pomnožen očekivanim cijenama po toni CO2 - ako je primjenjivo, koje je potrebno prilagoditi datumima proračuna i izabranoj metodologiji). Ažurirani scenariji uzimaju se u obzir prilikom svakog preispitivanja troškovno optimalnih proračuna.
(4) Tokom proračuna utvrđuje se diskontna stopa koja će se koristiti u makroekonomskom proračunu nakon što su se izradile analize osjetljivosti na barem dvije različite stope, od kojih je jedna 3 %, izražena realno.


5. IZRADA ANALIZE OSJETLJIVOSTI ZA ULAZNE PODATKE O TROŠKOVIMA UKLJUČUJUĆI CIJENE ENERGIJE


Svrha analize osjetljivosti je utvrditi najvažnije parametre troškovno optimalnog proračuna. Izrađuje se analiza osjetljivosti na diskontne stope koristeći barem dvije diskontne stope izražene realno za makroekonomski proračun, te dvije stope za finansijski proračun. Jedna diskontna stopa koja se koristi u analizi osjetljivosti za makroekonomski proračun je preporučeno da iznosi 3%, izražena realno. Izrađuje se analiza osjetljivosti na scenarije kretanja cijene energije za sve energente koji se u znatnoj mjeri koriste u zgradama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Preporučuje se proširiti analizu osjetljivosti i na ostale ključne ulazne podatke.


6. IZVOĐENJE TROŠKOVNO OPTIMALNOG NIVOA ENERGIJSKIH KARAKTERISTIKA ZA SVAKU REFERENTNU ZGRADU


(1) Za svaku referentnu zgradu, uspoređuju se rezultati globalnih troškova, proračunati za različite mjere energetske efikasnosti i mjere temeljene na obnovljivim izvorima energije te za pakete odnosno varijante tih mjera.
(2) U slučajevima u kojima rezultat troškovno optimalnih proračuna daje iste globalne troškove za različite nivoe energijskih karakteristika, preporuka je korištenje zahtjeva koji rezultiraju manjom upotrebom primarne energije, kao temelj za usporedbu s postojećim minimalnim zahtjevima energijskih karakteristika.
(3) Nakon donošenja odluke hoće li makroekonomski ili finansijski proračun postati mjerilo za Federaciju Bosne i Hercegovine, proračunavaju se prosjeci proračunanih troškovno optimalnih nivoa energijskih karakteristika za sve korištene referentne zgrade posmatrane zajedno, radi usporedbe s prosjecima postojećih zahtjeva energijskih karakteristika za iste referentne zgrade. Ovim se omogućuje proračunavanje razlike između postojećih zahtjeva energijskih karakteristika i proračunantih troškovno optimalnih nivoa.


PRILOG II


Za potrebe proračuna uzimaju se obzir aktalni trendovi kretanja cijene goriva i električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine i cijene ugljika, ako su primjenjive.


PRILOG III


Koraci koji se provode za pripremu troškovno optimalne analize u skladu sa ovim propisom su:


1. UTVRĐIVANJE REFERENTNIH ZGRADA


Utvrđivanje referentih zgrada obuhvata:
1.1. Priprema opisa referentnih zgrada za sve kategorije i podkategorije zgrada,o tome kako one predstavljaju fond zgrada koristeći se tabelom za postojeće zgrade i tabelom za nove zgrade. Dodatne se informacije se mogu dati u prilogu.
1.2. Definisanje referentnih podnih površina, prilikom provođenja troškovno-optimalne analize, a koje su referentne za Federaciju Bosne i Hercegovine te način proračuna iste.
1.3. Kreiranje popisa kriterija odabira koji se koriste za definisanje svake referentne zgrade (nove i postojeće): npr. statistička analiza temeljena na upotrebi, starosti, geometriji, klimatskim zonama, troškovnoj strukturi, građevinskom materijalu itd., navodeći unutarnje i vanjske klimatske uslove, kao i geografski položaj.
1.4. Navođenje skupa podataka na kojima se temelji fond zgrada kao na primjer Tipologija stambenih zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine 1 i Tipologija javnih zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine 2 ili neki drugi relevantni izvor podataka.
Opis referentne zgrade za sve kategorije i podkategorije zgrada treba da sadrži kako za postojeće zgrade tako i za nove zgrade sljedeće podatke:
a. geometrija zgrade;
b. udjeli površine prozora na ovojnici zgrade i prozora bez sunčeve svjetlosti
c. podna površina u m2 kako se koristi u propisima o gradnji
d. opis zgrade
e. opis prosječne tehnologije zgrade
f. prosječno energijsko svojstvo kWh/m2 a (prije ulaganja)
g. zahtjevi na nivou sastavnih dijelova (tipična vrijednost)
Tabele za izvještavanje o podacima mjerodavnim za energijsko svojstvo treba da sadrže podatke vezane za proračun potrebne toplotne energije, isporučene i primarne energije prema važećoj metodologiji (pozivajući se na BAS EN ISO 13790) i komentar o korištenom alatu (alatima) proračuna, korištene klimatske podatke i izvore klimatskih podataka, razdoblja proračuna, geometriju i sve podatke potrebne za proračun potrebne toplotne, isporučene i primarne energije, ciljane vrijednosti unutrašnjih uslova u zgradi, potrebne opise upotrebe energije u zgradi, opise proizvodnje energije na lokaciji zgrade i stanje potrošnje energije.


Tabela 2-. Referentna zgrada za postojeće zgrade (veća rekonstrukcija)

 

Za postojeće zgrade

Geometrija zgrade$$$P/V (površina po volumenu), orijentacija, površina fasade S/Z/J/I$$$

Udjeli površine prozora na ovojnici zgrade i prozora bez sunčeve svjetlosti

Podna površina m2 kako se koristi u propisima o gradnji

Opis zgrade$$$Građevinski materijal, tipična zrakonepropusnost (kvalitativna), upotrebni  uzorak (ako je primjereno), starost (ako je primjereno).$$$

Opis prosječne tehnologije zgrade$$$Tehnički sistemi  u zgradi, U-vrijednosti dijelova zgrade, prozori – površina, U-vrijednost, g-vrijednost, zaštita od sunca, pasivni sistemi  itd.$$$

Prosječno energijsko svojstvo kWh/m2a (prije ulaganja)

Zahtjevi na nivou sastavnih dijelova (tipična vrijednost)

(1) Porodična stambena zgrada (porodična kuća)

 

 

 

 

 

 

 

Podkategorija 1

 

 

 

 

 

 

 

Podkategorija 2 itd.

 

 

 

 

 

 

 

(2)Višestambene zgrade

 

 

 

 

 

 

 

(3) uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične namjene

 

 

 

 

 

 

 

(4) zgrade namijenjene obrazovanju

 

 

 

 

 

 

 

(5) e. zgrade namijenjene zdravstvu i socijalnoj zaštiti;

 

 

 

 

 

 

 

(6) f. zgrade namijenjene turizmu i ugostiteljstvu

 

 

 

 

 

 

 

(7) g. zgrade namijenjene za sport i rekreaciju

 

 

 

 

 

 

 

(8) h. zgrade namijenjene za trgovinu i uslužne djelatnosti

 

 

 

 

 

 

 

(9) i. ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tabela 3-. Referentna zgrada za nove zgrade

 

Za postojeće zgrade

Geometrija zgrade$$$P/V (površina po volumenu), orijentacija, površina fasade S/Z/J/I$$$

Udjeli površine prozora na ovojnici zgrade i prozora bez sunčeve svjetlosti

Podna površina m2 kako se koristi u propisima o gradnji

Tipično energijsko svojstvo kWh/m2a (prije ulaganja)

Zahtjevi na nivou sastavnih dijelova (tipična vrijednost)

(1)Porodična stambena zgrada (porodična kuća)

 

 

 

 

 

Podkategorija 1

 

 

 

 

 

Podkategorija 2 itd.

 

 

 

 

 

(2)Višestambene zgrade

 

 

 

 

 

(3) uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične namjene

 

 

 

 

 

(4)zgrade namijenjene obrazovanju

 

 

 

 

 

(5) e. zgrade namijenjene zdravstvu i socijalnoj zaštiti;

 

 

 

 

 

(6) f. zgrade namijenjene turizmu i ugostiteljstvu

 

 

 

 

 

(7) g. zgrade namijenjene za sport i rekreaciju

 

 

 

 

 

(8) h. zgrade namijenjene za trgovinu i uslužne djelatnosti

 

 

 

 

 

(9) i. ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Podatke uzeti iz –Tipologije stambenih zgrada i Tipologije javnih zgrada 3 .


Tabela 4. Primjer osnovne tabele za izvještavanje o podaci mjerodavnim za energijsko svojstvo

 

 

Količina

Jedinica

Opis

Proračun

Metod i alat

 

Kratki opis usvojene metode izračuna (primjerice, pozivajući se na BAS EN ISO 13790) i komentar o korištenom alatu (alatima) izračuna

Faktor pretvaranja primarne energije

 

Vrijednosti faktora pretvaranja isporučene u primarnu energiju (po nositelju energije), koji su korišteni za izračun

Klimatski uslovi

Smještaj

 

Ime grada s naznakom geografske širine i dužine

Stepen-dani grijanja

 

HDD

Procijeniti u skladu sa BAS ISO 15927-6, navodeći razdoblje izračuna

Stepen-dani hlađenja

 

CDD

Izvor klimatskih podataka

 

Navesti izvore klimatskih podataka korištenih za izračun

Opis terena

 

Na primjer ruralno područje, predgrađe, gradsko područje. Objasniti je li razmatrana prisutnost obližnjih zgrada

 

Količina

Jedinica

Opis

Geometrija zgrada

Dužina x širina x visina

 

m x m x m

Povezano s volumenom grijanog odnosno hlađenog zraka (BAS EN 13790) i promatrajući horizontalnu dimenziju južno orijentisane fasade kao "dužinu"

 

Broj spratova

 

 

 

Omjer P/V (površina/ po volumenu)

 

m2/m3

 

Omjer površine prozora i ukupne površine ovojnice

Jug

 

%

 

Istok

 

%

Sjever

 

%

Zapad

 

%

Orijentacija

 

 

˚

Azimut južne fasade (odstupanje "južno" orijentisane fasade od smjera juga)

Unutrašnji dobici

Korištenje zgrade

 

U skladu sa Kategorijama zgrada predloženim u Prilog I. Direktive 2010/31/EU

Prosječni toplotni dobici energije od stanara

 

W/m2

 

Specifična električna energija sistema rasvjete

 

W/m2

Ukupna električna energija cjelokupnog rasvjetnog sustava klimatiziranih prostorija (sve svjetiljke + kontrolna oprema rasvjetnog sustava)

Specifična električna energija električne opreme

 

W/m2

 

Dijelovi zgrade

Prosječna U-vrijednost zidova

 

W/m2K

Ponderirana U-vrijednost svih zidova: U_zid = (U_zid_1 A_zid_1 + U_zid_2 A_zid_2 + … + U_zid_n A_zid_n) / (A_zid_1 + A_zid_2 + … A_zid_n); gdje su: U_zid_i = U-vrijednost zida vrste i; A_zid_i = ukupna površina zida vrste i

Prosječna U-vrijednost krova

 

W/m2K

Slično kao za zidove

Prosječna U-vrijednost podruma

 

W/m2K

Slično kao za zidove

Prosječna U-vrijednost prozora

 

W/m2K

Slično kao za zidove; treba uzeti u obzir toplotni most zbog okvira i razdjelnika (u skladu s BAS EN ISO 10077-1)

Toplotni mostovi

Ukupna dužina

 

m

 

Prosječna linearna toplotna propusnost

 

W/mK

 

Toplotni kapacitet po jedinici površine

Vanjski zidovi

 

J/m2K

Proračunati u skladu sa BAS EN ISO 13786

Unutrašnji zidovi

 

J/m2K

Ploče

 

J/m2K

Vrsta sistema zaštite od sunca

Na primjer:sjenila roletne, zastori itd.

Prosječna g- vrijednost

Ostakljenje

 

 

Ukupna propusnost sunčeve energije kod ostakljenja (za zračenje okomito na ostakljenje), ovdje: ponderirana vrijednost u skladu s površinom različitih prozora (procijeniti u skladu s BAS EN 410)

Ostakljenje + zaštita od sunca

 

 

 

Stopa infiltracije izmjene zraka po satu)

 

1/h

Na primjer proračun za razliku pritisaka untrašnjeg i vanjskog zraka prostor od 50 Pa

Tehnički sistemi u zgradi

Sistem ventilacije

Izmjena zraka po satu

 

1/h

 

Efikasnost povrata toplote

 

%

Efikasnost sistema grijanja

Proizvodnja

 

%

Proračunati u skladu s BAS EN 15316-1, BAS EN 15316-2-1, BAS EN 15316-4-1, BAS EN 15316-4-2, BAS 15232, BAS EN 14825, BAS EN 14511

Distribucija

 

%

Emisija

 

%

Kontrola

 

%

Efikasnost sistema hlađenja

Proizvodnja

 

%

Proračunati u skladu s BAS EN 14825, BAS ISO 15243, BAS EN 14511, BAS EN 15232

Distribucija

 

%

Emisija

 

%

Kontrola

 

%

Efikasnost sistema pripreme tople sanitarne vode

Proizvodnja

 

%

Proračunati u skladu s BAS EN 15316-3-2, BAS EN 15316-3-3

Distribucija

 

%

Emisija

 

%

Kontrola

 

%

Ciljne vrijednosti i planovi u vezi sa zgradom

Ciljana vrijednost temperature

Zima

 

˚C

Unutrašnja operativna temperatura

Ljeto

 

˚C

Ciljana vbrijednost vlažnosti

Zima

 

%

Unutrašnja relativna vlažnost, ako je primjenjiva: "Vlažnost ima tek slabi učinak na osjećaj topline i percipiranu kvalitetu zraka u prostorijama dnevnog boravka" (BAS EN 15251)

Ljeto

 

%

Operativni planovi i kontrole

Stanovanje

 

Dati komentare u vezi sa planovima korištenim za proračun

Rasvjeta

 

Uređaji

 

Prozračivanje

 

Sitemi grijanja

 

Sistemi hlađenje

 

Potrebe za energijom/upotreba energije u zgradi

Doprinos primjenjenih glavnih pasivnih strategija (toplotnoj energiji)

(1)...

 

kWh/a

Na primjer solarni staklenik, prirodno prozračivanje, dnevno osvjetljenje itd.

(2)...

 

kWh/a

(3)...

 

kWh/a

Energija potrebna za grijanje

 

kWh/a

Toplina koja će se isporučiti u klimatizirani prostor, odnosno odvesti iz njega, radi održavanja željenih temperaturnih uslova tokom datog razdoblja

Energija potrebna za hlađenje

 

kWh/a

Energija potrebna za grijanje tople sanitarne vode

 

 

Toplota koja će se isporučiti potrebnoj količini tople sanitarne vode radi dizanja njezine temperature s temperature hladnovodne mreže na unaprijed utvrđenu temperaturu na izlaznoj tački

Energija potrebna za ostalo (ovlaživanje, odvlaživanje)

 

kWh/a

Latentna toplota u vodenoj pari koja će se isporučiti u klimatizirani prostor, odnosno odvesti iz njega, uz pomoć tehničkog sistema u zgradi radi održavanja određene najniže ili najviše vlažnosti unutar prostora (ako je primjenjivo)

Energija potrebna za ventilaciju

 

kWh/a

Električna energija koja ulazi u sistem ventilacije za prijenos zraka i povrat toplote (ne uključujući ulaznu energiju za prethodno zagrijavanje zraka) i energija koja ulazi u sistem ovlaživanja radi zadovoljenja potreba za ovlaživanjem

Energija potrebna za unutrašnju rasvjetu

 

kWh/a

Električna energija koja ulazi u sistem rasvjete i ostale aparate odnosno sisteme

 

Energija potrebna za ostalo (uređaji, vanjska rasvjeta, pomoćni sistemi itd.)

 

 

 

Proizvodnja energije na lokaciji zgrade

Toplotna energija iz obnovljivih izvora energije (fototermalni i fotonaponski solarni kolektori

 

kWh/a

Energija iz obnovljivih izvora (koja nije osiromašena ekstrakcijom, kao što je sunčeva energija, energija vjetra i vode, obnovljena biomasa) ili iz suproizvodnje

Električna energija proizvedena u zgradi i korištena na licu mjesta

 

 

Električna energija proizvedena u zgradi i izvezena na tržište

 

 

Potrošnja energije

Isporučena energija

Električna energija

 

kWh/a

Energija, izražena po energentima isporučena tehničkim sistemima u zgradi kroz granicu sistema, kako bi se omogućila uptreba koja je uzeta u obzir (grijanje, hlađenje, ventilacija, topla sanitarna voda, rasvjeta, uređaji itd.)

Fosilno gorivo

 

kWh/a

Ostalo (biomasa, daljinsko grijajanje,/hlađenje itd.)

 

kWh/a

Primarna energija

 

kWh/a

Energija koja nije podvrgnuta nikakvim postupcima pretvaranja

 

 

 

                     

 


2. ODABIR VARIJANTI, MJERA ODNOSNO PAKETA MJERA


2.1. U tabličnom obliku pripremiti sve ključne podatke odabranih varijanti, mjera odnosno paketa mjera, koji se primjenjuju na troškovno optimalni proračun. Preporuka je da se započne s najčešćim tehnologijama i rješenjima, a zatim prelazi na ona inovativnija. Ako iz prethodnih proračuna postoje dokazi da su mjere veće od troškovno optimalnih, ne treba popunjavati tabelu već pripremiti izvještaj sa obrazloženjem zašto je to tako.
Svaki se proračun trebao odnositi na isti nivo udobnosti. Formalno svaka varijanta, paket mjera, odnosno mjera treba predvidjeti prihvatljivu udobnost. Ako se u obzir uzimaju različiti nivoi udobnosti, osnova za usporedbu bit će izgubljena


Tabela 5. Popis odabranih varijanti

 

Mjera

Referentni slučaj

Varijanta 1

Varijanta 2

Itd.

Krovna izolacija

 

 

 

 

Zidna izolacija

 

 

 

 

Prozori

5,7 W/m2 K$$$navedene vrijednosti su Ilustrativne prirode$$$

2,7 W/m2K$$$navedene vrijednosti su Ilustrativne prirode$$$

1,4 W/m2K$$$navedene vrijednosti su Ilustrativne prirode$$$

 

Udio Prozora u ukupnoj ovojnici zgrade

 

 

 

 

Mjere povezane sa zgradom (termalna masa itd.)

 

 

 

 

Sistem grijanja

 

 

 

 

Topla sanitarna voda

 

 

 

 

Sistem prozračivanja (uključujući noćno prozračivanje)

 

 

 

 

Sistem hlađenja prostorija

 

 

 

 

itd

 

 

 

 

 


3. PRORAČUN POTREBE MJERA ZA PRIMARNOM ENERGIJOM


3.1. Ocjena energijske karakteristike zgrade


Ocjena energijske karakteristike zgrade podrazumijeva sljedeće korake:
3.1.1. Izvijestiti o računskom postupku za ocjenu energijske karakteristike koji se primjenjuje na referentnu zgradu i usvojene mjere odnosno varijante.
3.1.2. Navesti izvore odgovarajućeg zakonodavstva, propisa, standarda i normi.
3.1.3. Unijeti razdoblje proračuna (20 ili 30 godina), interval proračuna (godišnji, mjesečni ili dnevni) i korištene klimatske podatke po referentnoj zgradi.


3.2. Proračun potrebe mjera za energijom.


3.2.1. Potrebno je izvijestiti o rezultatima proračuna energijske karakteristike za svaku mjeru, paket mjera odnosno varijantu za svaku referentnu zgradu, uz podjelu prema potrebama za energijom za grijanje i hlađenje, upotrebi energije, isporučenoj energiji te potrebi za primarnom energijom. Također unijeti podatke o smanjnju upotrebe primarne energije u usporedbi s refrentnom zgradom/ uštede energije. Potrebno je popunite jednu tabelu za svaku referentnu zgradu.
Izvještavanje ograničiti na najvažnije mjere odnosno pakete mjera, ali treba naznačiti koliko je ukupno izračuna izrađeno. Ako iz prethodnih izračuna postoje dokazi da su mjere veće od troškovno optimalnih, ne treba popunjavati tabelu.
Konačna tabela proračuna potrebe za energijom treba da za svaku referentu zgradu koja je korištena za proračun sadrži podatke o:
a. mjeri, paketu mjera odnosno varijante mjera (kako je opisano u tabeli 5.);
b. potrebi za toplotnom energijom;
c. isporučenoj energiji, prema izvoru;
d. potrebi za primarnom energijom, u kWh/m2a;
e. smanjenju primarne energije u usporedbi s referentnom zgradom.
Potrebno je popuniti tabelu sa rezultatima proračuna za svaku referentnu zgradu i kategoriju zgrada i to za sve donesene mjere, (Tabela 6. Rezultati izračuna potreba za energijom).
3.2.2. U zasebnoj Tabeli navesti faktore primarne energije koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini (Tabela 1. Faktori primarne energije u Bosni i Hercegovini)
3.2.3. U dodatnoj tabeli navesti isporučenu energiju po nosiocu energije.


Tabela 6. Rezultati izračuna potreba za energijom

 

Referentna zgrada

Mjera, paket odnosno varijanta mjera

Potreba za za energijom

Uptreba energije

Isporučena energija prema izvoru

Potreba za isporučenom energijom u kWh/m2a

Smanjnje primarne enrgije u usporedbi s referentnom zgradom

 

Za grijanje

Za hlađenje

grijanje

hlađenje

topla sanitarna voda

rasvjeta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                   

 


4. PRORAČUN GLOBALNIH TROŠKOVA


Proračun globalnih troškova podrazumijeva sljedeće korake:
a. proračunati globalni trošak svake varijante, paketa mjera odnosno mjere, koristeći sljedeće tabele pozivajući se na niske, srednje odnosno visoke scenarije (o cijeni energije), proračun troška za referentnu zgradu određen je na 100 %.
b. navesti izvor korištenih kretanja cijene energije.
c. navesti primijenjenu diskontnu stopu za financijski i makroekonomski proračun, kao i rezultat ishodišne analize osjetljivosti na barem dvije različite kamatne stope za svaki proračun.
Rezultati i proračuni globalnih troškova se mogu dati tablično i treba da sadrže za svaki od paketa mjera sljedeće podatke:
a. varijanta, paket odnosno mjera;
b. trošak početnog ulaganja (u odnosu na početnu godinu);
c. godišnji troškovi održavanja;
d. operativni troškovi;
e. razdoblje proračuna
f. trošak emisija stakleničkih gasova (ako je primjenjiv);
g. diskontna stopa (različite stope za makro-ekonomski i financijski proračun);
h. ekonomski vijek trajanja:
i. trošak odlaganja (ako je primjenjivo);
j. proračunati globalni troškovi.
Potrebno je popuniti tabelu za svaku referentnu zgradu koristeći se jednom za makroekonomski, a jednom za finansijski proračun sve kao u Tabeli 7.


Tabela 7. Rezultati i izračuni globalnih troškova

 

Varijanta, paket odnosno mjera,

Trošak početnog ulaganja (u odnosu na početnu godinu)

Godišnji tekući troškovi

Razdoblje izračuna 20, 30 godina

Trošak emisija stakleničkih plinova (samo za makro- ekonomski izračun)

Preostala vrijednost

Diskontna stopa (različite stope za makro- ekonomski i financijski izračun)

Ekonomski vijek trajanja

Trošak odlaganja (ako je primjenjivo)

Izračunati globalni troškovi

Godišnji troškovi održavanja

Operativni troškovi

 

Trošak energije po gorivu, uz scenarij srednje cijene energije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Varijanta, paket odnosno mjera,

Trošak početnog ulaganja (u odnosu na početnu godinu)

Godišnji tekući troškovi

Razdoblje izračuna 20, 30 godina

Trošak emisija stakleničkih plinova (samo za makro- ekonomski izračun)

Preostala vrijednost

Diskontna stopa (različite stope za makro- ekonomski i financijski izračun)

Ekonomski vijek trajanja

Trošak odlaganja (ako je primjenjivo)

Izračunati globalni troškovi

Godišnji troškovi održavanja

Operativni troškovi

 

Trošak energije po gorivu, uz scenarij srednje cijene energije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


5. TROŠKOVNO OPTIMALNI NIVO ZA REFERENTNE ZGRADE


Troškovno optimalna analiza rađena na bazi metodološkog okvira propisanog ovim Pravilnikom, treba da jasno pokaže ekonomski optimalni nivo energijske karakteristike u primarnoj energiji (kWh/m2 godina odnosno, pripadajućih parametara kao što je stepen korisnosti termo-tehničkih sistema, U-vrijednost elemenata ovojnice sve izraženo u odgovarajućim jedinicama mjere) za svaku od analiziranih referentnih zgrada, navodeći radi li se pri tome o troškovno optimalnim nivoima proračuna na makroekonomskom ili na financijskom nivou.


6. USPOREDBA


Ako je razlika u dobivenim vrijednostima upoređenih paketa mjera troškovno optimalnog nivoa više od 15% različita od predloženih minimalnih vrijednosti, navesti razlog koji opravdava razliku, kao i plan odgovarajućih koraka za smanjenje razlike ako ona ne može biti (u cijelosti) opravdana.


Tabela 8. Tabela usporedbe za nove i postojeće zgrade

 

Referentna zgrada

Troškovno optimalni raspon/razina (od-do) kWh/m2 a (za pristup temeljen na sastavnim dijelovima u odgovarajućoj jedinici)

Trenutačno važeći zahtjevi za referentne zgrade kWh/m2, a

Razlika

 

 

 

 

 

 

Obrazloženje razlike:

Plan smanjenja razlike koji se ne može opravdati:

 

1 Tipologija stmabenih zgrada u Federaciji Bosne i Hercegivinbe www.fmpu.gov.ba

2 Tipologija Javnih zgrada u Federaciji Bosne i Hercegovine www.fmpu.gov.ba

3 Tipologije stambenih zgrada i Tipologije javnih zgrada . (www.fmpu.gov.ba)

 

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.