Zakon o plaćama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva RS

 

Službeni glasnik Republike Srpske, broj 49, 27.05.2021.

 

Na osnovu člana 80. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), donosim

 

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PLAĆAMA ZAPOSLENIH LICA U JAVNIM USTANOVAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA REPUBLIKE SRPSKE

 

Proglašavam Zakon o plaćama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Devetnaestoj posebnoj sjednici, održanoj 25. maja 2021. godine, a Vijeće naroda 27. maja 2021. godine konstatiralo da usvojenim Zakonom o plaćama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske nije ugrožen vitalni nacionalni interes ni jednog konstitutivnog naroda u Republici Srpskoj.

Broj: 01 -020-1840 21 

27. maja 2021. godine            

Banjaluka        

 

Predsjednik Republike

Željka   Cvijanović.       s.r.

 

ZAKON

O PLAĆAMA ZAPOSLENIH LICA U JAVNIM USTANOVAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA REPUBLIKE SRPSKE

POGLAVLJE I.

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom ureduje se način utvrđivanja plaća zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske (u daljem tekstu: zaposleni).

Član 2.

Ovaj zakon može se primijeniti na zaposlene u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Član 3.

(1) Plaća zaposlenih sastoji se od osnovne plaće, uvećanja plaće i naknada propisanih ovim zakonom.

(2) Plaća iz stava 1. ovog člana predstavlja plaću prije oporezivanja porezom na dohodak.

(3) Bruto plaća je plaća uvećana za doprinose.

(4) U svim elementima koji čine plaću iz stava 1. ovog člana sadržan je porez.

Član 4.

(1) Pravo na plaću ostvaruje se danom stupanja na rad.

(2) Pravo na plaću prestaje danom prestanka radnog odnosa.

Član 5.

(1) Zaposleni imaju pravo na plaću iz člana 3. ovog zakona, koja se isplaćuje u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(2) Sredstva za bruto plaće osiguravaju se iz ostvarenih prihoda zdravstvene ustanove.

Član 6.

(1) Osnovna plaća obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućoj platnoj grupi, platnoj podgmpi i platnom razredu.

(2) Osnovna plaća iz stava 1. ovog člana je proizvod cijene rada kao izraza vrijednosti za najjednostavniji rad i koeficijenta utvrđenog prema platnoj grupi, platnoj podgrupi i platnom razredu.

(3) Uvećanje osnovne plaće za svaku navršenu godinu staža osiguranja iznosi:

1) do navršenih 25 godina 0,3%,

2) nakon navršenih 25 godina svaka naredna godina 0,5%.

(4) Naknade za topli obrok, zimnicu, ogrcv i regres uračunate su u iznos osnovne plaće iz stava 2. ovog člana i ne mogu se posebno iskazivati.

(5) Osnovna plaća utvrđena u skladu sa stavom 2. ovog člana ne može biti niža od utvrđene najniže plaće u Republici Srpskoj.

Član 7.

(1) Cijena rada je izraz vrijednosti za najjednostavniji rad i osnov za obračun osnovne plaće.

(2) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) u toku izrade budžeta Republike Srpske i finansijskog plana Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (u daljem tekstu: Fond) svake godine sa predstavnicima reprezentativnog sindikata u oblasti zdravstva vodi pregovore o cijeni rada za narednu godinu.

(3) Akt o cijeni rada potpisuju predsjednik Vlade i predsjednik reprezentativnog sindikata u oblasti zdravstva.

(4) Akl iz slava 3. ovog člana objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske'*.

Član 8.

Način utvrđivanja i isplate plaća zaposlenog ovise o radnom mjestu, platnoj grupi, podgrupi i razredu.

 

POGLAVLJE II.

PLATNI KOEFICIJENTI

I. Prva platna grupa 

Član 9.

U prvu platnu grupu razvrstavaju se direktori zdravstvenih ustanova sekundarnog i tercijarnog nivoa i primarnog nivoa sa platnim koeficijentima, i to:

I) sekundarni i tercijarni nivo:

1. direktor zdravstvene ustanove koja ima više

od 2.000 zaposlenih    29,62;

2. direktor zdravstvene ustanove koja ima

od 1.000 do 2.000 zaposlenih 24;

3. direktor zdravstvene ustanove koja ima

od 500 do 1.000 zaposlenih   22,71;

4. direktor zdravstvene ustanove koja ima

do 500 zaposlenih       20,45;

2) primami nivo:

1. direktor doma zdravlja sa više od 100 timova

porodične medicine    22,71;

2. direktor doma zdravlja od 50 do 100 timova

porodične medicine    20,45;

3. direktor doma zdravlja od 10 do 50 timova

porodične medicine    19,31;

4. direktor doma zdravlja od četiri do deset

timova porodične medicine   18,18;

5. direktor doma zdravlja do četiri tima

porodične medicine    15,86.

2. Druga platna grupa 

Član 10.

(1) U drugu platnu grupu razvrstavaju se plaće radnika sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima zamjenik direktora, savjetnik direktora, pomoćnik direktora i rukovodioci osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica koje raspoređuje direktor.

(2) Zaposleni iz stava 1. ovog člana razvrstavaju se u

Cnc podgrupe na osnovu radnog mjesta, rukovođenja, slo- osti i odgovornosti, i to:

1) prva platna podgrupa:

1. zamjenik direktora  90%     osnovne plaće direktora;

2) druga platna podgrupa:

1. pomoćnik direktora, savjetnik

direktora         85%     osnovne plaće direktora;

3) treća platna podgrupa:

1. rukovodilac osnovne organizacione jedinice, prosječna plaća radnika sa visokom stručnom spremom (VSS) te organizacione jedinice uvećana za 20%;

4) četvrta platna podgrupa:

1. rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice, osnovna plaća uvećana za 5%;

5) peta platna podgrupa:

1. glavna sestra zdravstvene ustanove koeficijent 9,86;

6) šesta platna podgrupa 1. glavna sestra organizacione

Jedinice koeficijent 8,69.

3. Treća platna grupa 

Član 11.

Za utvrđivanje plaća zaposlenih koji ne rukovode osnovnim, niti unutrašnjim organizacionim jedinicama, određuje se platni koeficijent, i to za:

1) visoko obrazovanje u petogodišnjem, odnosno šestogodišnjem trajanju (supspecijalisla)          15,16   do 16,32;

2) visoko obrazovanje u petogodišnjem, odnosno šestogodišnjem trajanju (specijalista)   13,99   do 15,16;

3) visoko obrazovanje u petogodišnjem, odnosno šestogodišnjem trajanju 10,44   do 11,61.

4. Četvrta platna grupa

Član 12.

Za utvrđivanje plaća zaposlenih koji ne rukovode osnovnim, niti unutrašnjim organizacionim jedinicama, određuje se platni koeficijent, i to za:

1) visoko obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju           10.44   do 11,61;

2) visoko obrazovanje u trogodišnjem trajanju           10,34   do 11,50.

5. Peta platna grupa

Član 13.

U petu platnu grupu razvrstavaju se radnici na poslovima zdravstvene njege, babinske njege i drugim poslovima koji su u neposrednoj vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite, a određuje se platni koeficijent kako slijedi:

1)  viša stručna sprema           7,47 do 8,11;

2) srednja stručna sprema u četvorogodišnjem trajanju           5,72     do 6,89.

6. Šesta platna grupa

Član 14.

U šestu platnu grupu razvrstavaju se radnici na administrativnim. tehničkim i drugim poslovima koji nisu u neposrednoj vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite, a određuje se platni koeficijenti kako slijedi:

1) viša stručna sprema            7,47     do 8,11;

2) srednja stručna sprema u četvorogodišnjem trajanju           5,72     do 6,89.

7. Sedma platna grupa

Član 15.

U sedmu platnu grupu razvrstava se radnik sa visokokvalificiranim obrazovanjem (VKV), a platni koeficijent se određuje od 6,31 do 6,89.

8. Osma platna grupa

Član 16.

U osmu platnu grupu razvrstavaju se:

1 radno mjesto kvalificiranog radnika (KV) 4,56;

2) srednja stručna sprema (SSS) sa najmanje tri godine školovanja  4,56.

9. Deveta platna grupa

Član 17.

U devetu platnu grupu razvrstava se polukvalificirani radnik, a platni koeficijent je 3,98.

10. Deseta platna grupa

Član 18.

U desetu platnu grupu razvrstava se nekvalificirani radnik, a platni koeficijent je 3,80.

Član 19.

(1) Treća platna grupa iz člana 11. tačka 1) ovog zakona dijeli se u tri platna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    15,16;

2) drugi platni razred  15,74;

3) treći platni razred   16,32.

1) prvi platni razred    13,99;

2) drugi platni razred   14,58;

3)  treći platni razred      15,16.

(3) Treća platna grupa iz člana 11. tačka 3) ovog zakona dijeli se u tri platna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    

2) drugi platni razred  

3) treći platni razred   10,44;

            

Član 20.           

1) Četvrta platna grupa iz člana 12. tačka 1) ovog zakona dijeli se u tri platna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

2) drugi platni razred  

3) treći platni razred                           

(2) Četvrta platna grupa iz člana 12. tačka 2) ovog zakona dijeli se u tri platna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    10,34;

2) drugi platni razred  10,92;

3) treći platni razred   11,50.

Član 21.

(1) Peta platna grupa iz člana 13. tačka 1) ovog zakona dijeli se u tri plalna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    5,72;

2) drugi platni razred  6,31;

3) treći platni razred   6.89.

Član 23.

Sedma platna grupa iz člana 15. ovog zakona dijeli se u dva platna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    6,31;

2) drugi platni razred  6,89.

Član 24.

Direktor zdravstvene ustanove utvrđuje platnu grupu, podgrupu i platni razred za svakog zaposlenog ugovorom o radu.

(2) Treća plalna grupa iz člana 11. tačka 2) ovog zakona dijeli se u Iri plalna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    7,47;

2) drugi platni razred  7,79;

3) treći platni razred   8,11.

(2) Peta platna grupa iz člana 13. tačka 2) ovog zakona dijeli se u trt plalna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

1) prvi platni razred    

2) drugi platni razred  

3) treći platni razred   5,72;

            

Član 22.           

(1) Šesta platna grupa iz člana 14. tačka 1) ovog zakona dijeli se u tri plalna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

 2)         drugi platni razred      7,79;

3)         treći platni razred           8.1         

(2) Šesta platna grupa iz člana 14. tačka 2) ovog zakona dijeli se u tri plalna razreda i za obračun plaća utvrđuju se sljedeći platni koeficijenti:

Član 25.

Ako je za radno mjesto propisan poseban uvjet, doktor nauka ili magistar nauka ili master, osnovna plaća radnika za to radno mjesto uvećava se za doktora nauka 10% i 5% za magistra nauka, odnosno mastera.

Član 26.

Ukoliko zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna mjesečna plaća određuje se srazmjemo vremenu provedenom na radu.

Član 27.

Osnovna plaća pripravnika sa visokom, višom ili srednjom stručnom spremom utvrđuje se u iznosu od 80% osnovne plaće platne grupe odgovarajuće stručne spreme.

 

POGLAVLJE III.

NAKNADA PLAČA I DRUGA PRIMANJA PO OSNOVU RADA

Član 28.

Pripravnost i dežurstvo u zdravstvenoj ustanovi uvodi se samo u slučaju ako se redovnim rasporedom ne može osigurati zdravstvena zaštita u toku od 24 sata.

Član 29.

(1) Direktor zdravstvene ustanove utvrđuje potrebu za uvođenjem pripravnosti.

(2) Naknada za pripravnost utvrđuje se tako da:

1  ako zaposleni u periodu pripravnosti nije obavljao radne zadatke, naknada za pripravnost iznosi do 1,5% osnovne plaće za dan pripravnosti.

2) ako je zaposleni u periodu pripravnosti obavljao radne zadatke, naknada za pripravnost iznosi do 2,5% osnovne plaće za dan pripravnosti.

Član 30.

(1) Naknada za dežurstvo u ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa utvrđuje se tako da:

1 ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom iznosi 5,0% od osnovne plaće zaposlenog, a obračunava se na sljedeći način:

1. prvih osam sati obračunava se kao redovan rad,

2. drugih osam sati obračunava se kao redovan rad, jer zaposleni odrađuje sljedeći radni dan,

3. trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini od 5,0% od osnovne plaće zaposlenog,

2) petkom, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 7,8% od osnovne plaće zaposlenog, a obračunava se na sljedeći način:

1. prvih osam sati obračunava se kao redovan radni dan.

2. ostalih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 7,8% od osnovne plaće zaposlenog,

3) praznikom naknada za dežurstvo iznosi 10,0% od osnovne plaće zaposlenog, a obračunava se na sljedeći način:

1. prvih osam sati obračunava se kao rad na praznik,

2. ostalih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 10,0% od osnovne plaće zaposlenog.

(2) Poslije odrađenog dežurstva subotom, zaposleni ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji može iskoristiti u toku naredne radne sedmice.

(3) Poslije odrađenog dežurstva nedjeljom i praznikom, radnik ima pravo na slobodan naredni radni dan.

Član 31.

(1) Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosi 5,0% od osnovne plaće zaposlenog.

(2) Ukoliko dežurstvo traje 12 sati. prvih osam sati odra* đujc se za sljedeći radni dan. a naknada za sljedeća četiri sata iznosi 5.0% od osnovne plaće zaposlenog, ako nastavlja dalje da radi.

(3) Ako zaposleni poslije dežurstva koristi slobodan dan. naknada za rad iz stava 2. ovog člana iznosi 2,5% od osnovne plaće zaposlenog.

Član 32.

(1) Zaposleni koji po nalogu rukovodioca rade duže od punog radnog vremena, za svaki sat prekovremenog radnog vremena imaju pravo na jedan sat kompenzujućeg radnog vremena.

(2) Vrijeme iz stava 1. ovog člana preračunava se tromjesečno u slobodne dane i sate koji zaposleni treba da iskoriste najkasnije u roku od šest mjeseci.

Član 33.

ti) Osnovna plaća zaposlenih uvećava se za rad noću, za rad tokom republičkih praznika i drugih dana kada se po zakonu ne radi i u drugim slučajevima određenim posebnim kolektivnim ugovorom.

(2) Visina uvećanja osnovne plaće iz stava 1. ovog člana određuje se posebnim kolektivnim ugovorom.

(3) Posebni kolektivni ugovor zaključuje reprezentativni sindikat iz člana 7. stav 2. ovog zakona sa nadležnim ministrom, po ovlašćenju Vlade.

Član 34.

(1) Zaposleni imaju pravo na naknadu plaće u punom iznosu za:

1) vrijeme korištenja godišnjeg odmora,

2) plaćenog odsustva,

3) republičkih praznika i drugih dana kad se po zakonu ne radi,

4) privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti,

5) za vrijeme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu utvrđene zakonom kojim se ureduju radni odnosi i posebnim kolektivnim ugovorom.

(2) Zaposleni ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, u skladu sa propisima iz zdravstvenog osiguranja.

Član 35.

(1) Zaposleni imaju pravo na:

1) otpremninu pri odlasku u penziju i u slučaju ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada zaposlenog,

2) naknadu troškova prijevoza prilikom dolaska na posao i povratka sa posla,

3) naknadu za putne troškove službenih putovanja u skladu sa važećim propisima,

4) jubilarnu nagradu,

5)novčanu naknadu prilikom rođenja djeteta,

6) novčanu pomoć porodici u slučaju smili radnika.

7) novčanu pomoć u slučaju smili člana uže porodice,

8) naknadu po osnovu obavljanja funkcije predsjednika ili povjerenika reprezentativne sindikalne organizacije.

(2) Visina naknade iz stava 1. ovog člana određuje se posebnim kolektivnim ugovorom.

Član 36.

(1) Zdravstvene ustanove su dužne da izvještavaju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite o podacima o obračunatim i isplaćenim plaćama.

(2) Zdravstvene ustanove su dužne da izvještaje iz stava 1. ovoga člana dostavljaju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

(3) Ministar zdravlja i socijalne zaštite donosi pravilnik o sadržaju i načinu izvještavanja zdravstvenih ustanova iz stava 1. ovog člana.

 

POGLAVLJE IV.

PRIJELAZNE 1 ZAVRŠNE ODREDBE

Član 37.

(1) Ministar zdravlja i socijalne zaštite će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik iz člana 36. stav 3. ovog zakona.

(2) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladit će se sa zakonom svi podzakonski akti kojima su uređeni obračun i isplata plaća i drugih osobnih primanja zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.

Član 38.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o plaćama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 66/18).

Član 39.

Ovaj zakon objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. juna 2021. godine.

 

Broj: 02/1 -021-412/21           

25. maja 2021. godine         

Banjaluka        

 

Predsjednik

Narodne skupštine

Nedeljko Čubrilović. s.r.